MASINSKI MATERIJALI ZNACAJ PODJELA I VRSTE MATERIJALA Materija

MASINSKI MATERIJALI

ZNACAJ, PODJELA I VRSTE MATERIJALA Materija je sve sto nas okruzuje, a materijali cine jedan njen deo. Materijal je materija koju ljudska bica upotrebljavaju ili obradjuju. Prema poreklu, materijali su podeljeni u cetiri grupe: metalni materijali, keramicki materijali, polimerni materijali I kompozitni materijali. Prve tri grupe predstavljaju osnovne materijale, a kompozitni se dobijaju Kombinacijom osnovnih materijala. Prema boji se dijele na crne I obojene. Prema temperature topljenja dele se na tesko topive i lako topive. Prema specific ok tezini dele se na lake i teske. Najlaksi metal je litijum i on pliva po vodi a najtezi metal je osmijum.

MASINSKI MATERIJALI Materijali koji se koriste u masinstvu nazivaju se masinski materijali. U zavisnosti od namjene, masinski materijali se dijele na: konstrukcione I pogonske. Pored navedenih, koriste se I pomocni materijali. Za konstruisanje I izradu masinskih dijelova posebno su vazna mehanicka svojstva metala i legura. Mehanicka svojstva zavisee od fizickih, hemijskih I tehnoloskih osobina. Konstrukcioni materijali se koriste za izradu masinskih konstrukcija. Konstrukcione metali mogu biti metali, legure I metali. Pogonski materijali se koriste za proizvodnju, pretvaranje I prenosenje razlicitih oblika energije. Pomocni materijali koji se koriste za izradu manje opterecenih djelova I za izradu antikorozivnih I izolacionih prevlaka I zastita.

MEHANICKA SVOJSTVA Mehanicka svojstva su: cvrstoca, elasticnost, plasticnosti, tvrdoca, zilavost, otpornost na habanje I dr. Cvrstoca je sposobnost materijala da se suprodstavi razaranju. Elasticnost predstavlja svojstvo materijala da pod djelovanjem opterucenja vrate u prvobitno stanje. Plasticnosti predstavlja svojstvo materijala da pod djelovanjem opterucenja trajno promijeni svoj oblik. Tvrdoca predstavlja otpor koji materijal pruza prodiranju drugog tijela u njegov povrsinski sloj.

KONSTRUKCIONI MATERIJALI Konstrukcioni materijali se upotrebljavaju za izradu konstrukcija, masinskih elemenata, uredjaja, masina, postrojenja I always. Odlikuju se dobrom mehanickim svojstvima, narucito cvrstocom. Konstrukcioni materijali se dijele na metale, legure I nemetale. Metal je materijal koji ima specifican sjaj, dobaj je provodnik toplote I elektriciteta I moze se mehanickim oblikovati. Legura Je smjesa dva ili vise elemenataod kojih je barem jedan metal. Osim metala, u masinstvu se takodje koristi nemetali: drvo, koza, guma, plasticni materijali I td.

LEGURA Legura je smjesa dva ili vise elemenata od kojih je barem jedan metal. Legirajeci elementi mogu da sa osnovnim metalom formirajujednu fazu tzv. cvrsti rastvor. Osobine jednofaznih legura zavise uglavnom od hemijskog sastavu tj. udela Legirajuceg elementa, dok kod visefaznih legura oblik, velicina I raspodela razlicitih faza mikrostrekturna igraju odlucujucu odluku. Legura ima osobine metala ali one mogu biti znatno razlicite od osobina Cistih komponenata iz kojih se legura sastoji. Osobine legura se mogu promeniti odnosno poboljsati mehanickom ili tetmickom obradom.

NEMETALI Osim metala u masinstvu se takodje koriste nemetali: drvo, koza, guma, plasticni materijali, azbest, lijepkovi, boje, lakovi itd. Koza je materijal koji se dobija stavljenjem sirove zivotinjske koze. Najraniji oblik prerade koze se sastojao u dimljenju I podmazivanjem masnocim. iz ovih aktivnosti je razbijem zanat, a zatim I industrijska grana kozarstvo. Guma je elastomer koji je originalno izveden iz leteska, mlecnog koloida koga proizvode neke biljke. Na biljkama se napravi zarez u kori. Lepljivi, mleku slicni lateks se sakuplja I potom preradjuje u gumu. Plasticni materijali se veoma lako prave, neinistivi su lagani a jaki, jeftini za proizvodnju, nelomljivi su, transparetni, mogu se koristiti veoma dugo, bezmirisni su, imaju organsko porijeklo, otporni na vodu i hemikalije. one su vec zamijenile mnoge tradicionalne materijale, kao sto su drvo, kamen, papir, metal, staklo Itd.

POGONSKI MATERIJALI U pogonska goriva spadaju goriva I mazije. Goriva su materijali koji sagorijevanjem oslobadjaju toplotu. Pozeljno je da goriva mogu na oslobode veliku kolicinu toplote za kratko vrijeme, da ih u prirodi I’ma u dovoljnom kolicinama, da ne sadrze mnogo negorivnih materija, da mogu lako I jeftini da se dopreme od korisnika, da su bezbjedna pri upotrebi I da produkti njihovog sagorijevanja nijesu opasna po okolini. Goriva mogu biti tecna, gasovita i cvrsta. Tecna goriva su najznacajnije goriva I najvise se koriste u saobracaju I energetic. Gasovita goriva se nalaze u sirokoj prinjeni, jer su jeftina, potpunije sagorijevaju I cistija su. Cvrsta goriva su najrasprostranjenija goriva jer su jeftina, jednostavno se transportuju I potpunije sagorijevaju.

MAZIVA Maziva su materije posebnih svojstava koje se koriste za smanjenje trenja izmedju pokretnih dijelova masina koji su u kontaktu. Uz ovu osnovnu namjenu ima i druga svojstva: apsorcija topline, prikupljanje necistoce, zastita od korozije i zaptivanje zazora izmedju tapnih povrsina. Koristi se I za konzervaciju I ciscenje motora, masina, oruzja i metalnih I drugih materijala. U staro doba su koriscena prirodna maziva kao masti I ulja, kad je uoceno da se njihovom upotrebom smanjuje trenje dodornih povrsina. Danas se nafta koristi kao osnovni sastojak za izradu vecine sintetickih maziva. u vaznije karakteristike se ubrajaju specificna tezina, viskoznost, tacka paljenja, tacka stinjavanja, otpornost na starenje, sastav tacka kapljenja, mazivnost, panetracija. Po porijeklu sirovina mogu biti sinteticka, i biljna, zivotinjska, mineralna I zamascena.