Masinski materijali Aleksa Bojovic Legure Legura je mjeavina
Masinski materijali Aleksa Bojovic
Legure � Legura je mješavina metala s jednim ili više drugih elemenata. � Čisti metali imaju uglavnom relativno loše mehaničke ili hemijske osobine. Miješanje metala s drugim elementima iz tog razloga omogućava poboljšanje mehaničkih ili hemijskih osobina metala kroz povećanje čvrstoće, obradivosti ili smanjenja podložnosti hrđanju. � Osnovni metal u leguri se naziva "bazni metal" ili "baza". Elementi koji se svjesno dodaju bazi u leguri u cilju poboljšanja mehaničkih ili hemijskih svojstava se nazivaju legurni ili dodatni elementi, dok se neželjeni elementi nazivaju onečišćenjima. � Legurni elementi su također uglavnom metali, ali se ponekad baznom metalu dodaji u drugi hemijski elementi, kao npr. ugljik u čeliku ili gusnom željezu, silicij u aluminiju itd. Ukoliko se metalu dodaje nemetal, uglavnom se radi o veoma maloj količini. Tako je npr. koncentracija ugljika u čeliku manja od 2% ukupne mase, dok se gusnom željezu dodaje manje od 6% ugljika. S druge strane se npr. mesing obično pravi od bakra i cinka u odnosu 50: 50. � I u prirodi se daju naći legure, ali je to jako rijetko. U historiji je zabilježeno korištenje prirodne legure zlata i srebra pod imenom elektra.
�Zajedno sa metalima i polumetalima, nemetali su karakterisani prema sposobnosti ionizacije i hemijskog vezanja. Nemetali imaju veliku elektronegativnost tj. lakše primaju valentne elektrone nego što ih daju. Nemetali grade kisele okside, čijim rastvaranjem u vodi nastaju kiseline.
Pogonski materijali � Goriva � Isprva se energija dobivala od vjetra, vodene pare ili sunca. Najčešći izvor za dobivanje energije bili su drva i ugljen koji su se koristili za pogon brodova, lokomotiva i termoelektrana. 1823. godine braća Budinin destilacijom nafte dobivaju ulje za rasvjetu, petrolej. Prvu petrolejsku svjetiljku konstruirao je 1848. Poljak Ignacy Łukasiewicz a prvu bušotinu nafte izgradio je Edwin L. Drake 27. kolovoza 1859. u Titusville-u (SAD). Poslije pronalaska Otto-motora dolazi do naglog povećanja potrošnje naftnih derivata. 1870. godine proizvodilo se oko 1. 000 tona nafte godišnje, pred Drugi svjetski rat proizvodilo se 300 milijuna tona, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća svjetska proizvodnja sirove nafte bila je milijardu i tristo milijuna tona godišnje.
Tecna goriva �Tečna ili tekuća goriva našla su široku primenu u svim oblastima zahvaljujući svojim dobrim osobinama i prednostima u odnosu na čvrsta goriva. Ona poseduju: visoku toplotnu moć, mali sadržaj balasta, manje toplotne gubitke pri sagorevanju, mogućnost transporta cevovodima na velika rastojanja. Nedostaci tečnih goriva su: laka upaljivost i eksplozivnost, otrovnost pojedinih tečnih goriva i drugo. �Prema poreklu tečna goriva se dele na prirodna i prerađena.
Maziva � Maziva su kemijske tvari specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje. Djeluju tako što smanjuju trenje između kliznih ploha koje se pod opterećenjem nalaze u međusobnom relativnom gibanju. Maziva služe i za smanjenje trošenja strojnih dijelova i za odvođenje topline, te za zaštitu od korozije i stvaranja naslaga i taloga zbog oksidacije i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna ulja i masti sve do prije stotinjak godina, kada je mlada naftna industrija iznijela na tržište maziva ulja dobivena od teških naftnih frakcija. Danas svijest o potrebi očuvanja okoliša i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih esterskih ulja. Prema agregatnom stanju razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva. � Mazivi slojevi su vrlo tanki te ovisno o opterećenju i brzini međusobnog gibanja podmazivanih površina mogu imati debljinu manju od 1 µm pa do preko 100 µm. Maziva se sastoje od baznog ulja i dodataka (aditiva). Bazna ulja mogu biti mineralna, sintetička te biljnog ili životinjskog podrijetla. Dodatci služe za poboljšanje svojstava baznih ulja, za postizanje drugih svojstava koja bazna ulja nemaju te za smanjenje nepoželjnih svojstava baznih ulja
- Slides: 7