Mapiranje porodinog nasilja prema enama u Centralnoj Srbiji
Mapiranje porodičnog nasilja prema ženama u Centralnoj Srbiji: Prevalencija, karakteristike i faktori ispoljavanja porodičnog nasilja nad ženama
O studiji Istraživanje je sprovedeno 2010. godine na reprezentativnom uzorku od 2500 punoletnih žena u užoj Srbiji (Beograd, Južna i Istočna Srbija, Centralna i Zapadna Srbija). Istraživanje nije obuhvatilo nasilje nad decom, kao ni nasilje nad muškarcima, a uzevši da ne podrazumeva Vojvodinu i Kosovo, reprezentativno je samo za delove Srbije koje obuhvata. Projekat finansira Vlada Norveške, a sprovodi ga Uprava za rodnu ravnopravnost Ministarstva rada i socijalne politike Republike Srbije, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da omogući reprezentativne podatke o rasprostranjenosti i osnovnim obeležjima porodičnog nasilja nad ženama u Centralnoj Srbiji i time obezbedi analizu stanja za potrebe izrade Nacionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici RS, kao i za potrebe unapređenja institucionalnog okvira, politika i mera u borbi protiv nasilja nad ženama.
Karakteristike različitih tipova nasilja Istraživanjem su obuhvaćena 4 oblika nasilja: Ø Ekonomsko nasilje- uskraćivanje ekonomskih resursa za zadovoljavanje potreba žena ili sprečavanje da se angažuju u ekonomskim aktivnostima koje su značajne za obezbeđenje egzistencije. U 85% slučajeva, ovu vrstu nasilja vrše muški članovi domaćinstva, a u 15% ženski. Žene koje su bile izložene ovom tipu nasilja od drugih se ne razlikuju po starosti, obrazovanju, regionu i tipu naselja u kome žive, a značajne razlike se uočavaju kod ekonomski zavisnih žena, koje su izloženije od ekonomski nezavisnih žena. Ø Psihičko nasilje- visoko korelirano sa fizičkim nasiljem, a prepoznato je kao dominantan, najvažniji i najčešći oblik nasilja preko koga se uspostavlja temelj kontrole. Podrazumeva: nanošenje štete samopercepciji, samopouzdanju i doživljauju ličnosti, pasivnu agresiju, zastraživanje i ograničavanje ličnog prostora i sloboda. Tokom života, ovu vrstu nasiljalja pretrpelo je 48. 7%, a 12 meseci pre istraživanja 31. 8% žena.
Karakteristike različitih tipova nasilja Ø Fizičko nasilje- podrazumeva sve slučajeve u kojima su žene prijavile najmanje jedan od oblika fizičkog napada- drmusanje, tresenje, čupanje za kosu, zavrtanje ruke, šamar, udarac pesnicom, gađanje ili udaranje predmetom. . . Stopa aktuelnog fizičkog nasilja najviša je među mladim ženama (18 -24), a stope ukupnog fizičkog nasilja najviše su kod najstarijih (65 -75), a potom kod najmađih žena. Najčešći počinicoci ovog tipa nasilja, koji se i sami razlikuju u zavisnosti od starosti žena, ali i prema oblicima nasilja, su sadašnji (42. 8%), a potom bivši muževi (28. 9%), odnosno partneri, očevi (7. 1%), majke (4. 8%). . . Ø Seksualno nasilje je u istraživanju svedeno na seksualni odnos i ne obuhvata različite oblike seksualnog uznemiravanja, navođenje na odnos sa strancima, navođenje na prostituciju i sl. U seksualno nasilje svrstani su slučajevi u kojima su žene prijavile prinudu na seksualni odnos ili neželjene radnje tokom seksualnog odnosa uz upotrebu ili pretnje fizičkom silom ili uz ucene, uvrede, optužbe i slično. 3. 8% ispitanica imalo je jedno od navedenih iskustava tokom života, a 1. 2% u godinu dana pre sprovođenja istraživanja.
Determinante porodičnog nasilja nad ženama su činioci koji posredno ili direktno utiču na rizike od ispoljavanja nasilja nad ženama u porodici; studija obuhvata četiri grupe činilaca: Ø Strukturni faktori- Prostorni, ekonomski i stratifikacijski pložaj domaćinstva. Statistički značajnu povezanost sa nasiljem u porodici imaju samo region i materijalna deprivacija, a tip naselja, ekonomska aktivnost domaćinstva i slojna pripadljivost nisu značajni faktori. Ø Kulturni faktori- Stavovi prema rodnim ulogama, podrazumeva se ispitivanje stavova koji iskazuju vrednosne orijentacije i mišljenja o pojavama od interesa. Za potrebe istraživanja kreirana je nova skala sa tri kategorije: • Liberalna vrednosna orijentacija. • Patrijarhalna vrednosna orijentacija. • Nekristalizovana vrednosna orijentacija. Ispitanice su liberalnije od svojih partnera, a patrijarhalna i nekristalizovana vrednosna orijentacija partnera povećava rizik od izloženosti nekom obliku porodičnog nasilja.
Determinante porodičnog nasilja nad ženama- individualni faktori Ø Individualni faktori- Socio-demografkse karakteristike, ekonomska (ne)zavisnost žene i zdravstveno stanje žene. Ovi faktori podrazumevaju: • Socio-demografske faktore- Starost, obrazovanje, iskustvo braka, ishod braka, partnerski status i roditeljstvo. Slaba značajnost u ispoljavanju porodičnog nasilja, a više utiču na formu nasilja. • Ekonomsku zavisnost- Zaposlenost, lični prihodi i pristup novcu u domaćinstvu. Pristup novcu ima znatan uticaj i na ekonomsko i na fizičko nasilje, ali ne i na psihičko i seksualno zlostavljanje. • Zdravstveno stanje- Hronična bolest i invaliditet. Hronična bolest pokazala je značajnu, ali ne jaku povezanost sa porodičnim nasiljem; povezana je sa ekonomskim, fizičkim i psihičkim, ali ne i sa seksualnim nasiljem.
Determinante porodičnog nasilja nad ženamaporodični i faktori domaćinstva Porodični i faktori domaćinstva su faktori koji su povezani sa porodicom, srodničkim odnosima izvan osnovne porodice, faktori povezani sa domaćinstvom, kao i faktori povezani sa partnerskim odnosima bez obzira na to da li partneri žive sa ženama. Porodični faktori podeljeni su na nekoliko kategorija, koje obuhvataju više aspekata: • Karakteristike domaćinstva- Veličina domaćinstva, struktura prema srodničkim odnosima, patrilokalnost u formiranju domaćinstva i prisustvo dece u domaćinstvu. • Odnosi moći u domaćinstvu- Odlučivanje o raspodeli novca i podela kućnog rada. • Prisustvo socijalnih problema i rizičnih ponašanja- Prisustvo stare ili teško bolesne osobe, problem zavisnosti od alkohola, problem zavisnosti od narkotika, učešće u ratovima devedesetih, problemi u ponašanju adolescenata, problemi u ponašanju dece i problemi u porodičnim odnosima. • Razvoj konflikata i obrasci rešavanja konflikata u domaćinstvu- Prisustvo osobe „teške naravi“, mirno raspravljanje o problemima, burno raspravljanje uz verbalnu agresiju, fizički sukob tokom konflikata. Ø Nakon analize, zaključuje se da porodični problemi i rizična ponašanja više od bilo koje druge determinante povećavaju rizike od nasilja nad ženama, premda se uticaj strukturalnih, kulturnih i individualnih faktora svakako ne sme zanemariti, s obzirom da su neupitno posredovani porodičnim faktorima.
Posledice i ishodi porodičnog nasilja nad ženama u ovom istraživanju podrazumevaju posledice po fizičko i psihičko zdravlje žena i ugroženosti dece u domaćinstvu zbog prisusva nasilja. U 40% slučajeva tokom fizičkog nasilja nad ženom koje se odigralo u bilo kom trenutku u prošlosti bilo je pristuno bar jedno maloletno dete, a nasilju u poslednjih godinu dana pre istraživanja u 25% slučajeva bar jedno maloletno dete. U 20% slučajeva i neko drugi od ukućana bio je koleteralna šteta fizičkog napada na ženu (bilo da se samo tu našao ili nastojao da odbrani ženu): • U 14% slučajeva povredu je zadobilo dete starosti do 6 godina. • u 21% slučajeva dete starosti od 7 -14 godina. • U 16% slučajeva dete starosti od 15 -18 godina. • U 57% slučajeva odrasla osoba (19 -64 godine). • U 1% slučajeva stariji ukućani. Među ženama koje su bile izložene fizičkom nasilju 29. 3% tvrdi da nikada nije imalo fizičke povrede, a isto toliko je navelo da je imalo fizičke povrede usled nasilja u poslednjih godinu dana. 41% žena je zbog fizičkog nasilja u porodici pre više od godinu dana imalo neku vrstu fizičke povrede. U 69% slučajeva ženama su povrede naneli sadašnji ili bivši partneri, u 11% slučajeva očevi, u 9% slučajeva braća, u 7% slučajeva majka i sestre. . .
Pitanja 1. Da li se učestalost i intenzitet nasilja nad ženama u porodici može smanjiti određenim, specifičnim merama (zakoni, inicijative. . . ) ili je za značajno poboljšanje nužna šira socio-ekonomska transformacija? Zašto? 2. Kakvo je Vaše mišljenje o nasilju nad decom (uloga socijalne službe, trenutno aktuelna tema doslovnog oduzimanja dece u Blacu) i nasilju nad muškarcima u porodici? Da li je ovo drugo tabu tema u Srbiji?
Literatura Literatura: Babović, M, Ginić, K, Vuković, O. (2010) Mapiranje porodičnog nasilja prema ženama u Centralnoj Srbiji, Ministarstvo rada i socijalne politike Vlade RS, Beograd, 47 -80.
- Slides: 10