MANAGEMENT BOLI BENKO IRENA vms KB SESTRE MILOSRDNICE

MANAGEMENT BOLI BENKO IRENA, vms KB “SESTRE MILOSRDNICE” KLINIKA ZA KIRURGIJU, JIL

1. Definicija boli (IASP and APS) “Bol je neugodno osjetno i emocionalno iskustvo povezano aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva. ” Bol sadrži više komponenti l Utječe na psihičko i fizičko funkcioniranje l Kompleksno je iskustvo l Nije predvidljiva l

2. Definicija boli (IASP and APS) “Bol je sve što osoba koja je doživljava kaže da jest i postoji kadgod ona kaže da postoji. ” Mc. Caffery, 1968

3. Netretirana bol Ako ste vi ili netko vama blizak imali op. zahvat ili karcinom, to je uzrokovalo umjerenu bol do boli vrlo jakog intenziteta koja je nepotrebno postojala u oko 50% vremena. Mc. Caffery and Pasero, 1999

4. Tretiranje boli z Poštovanje dostojanstva svake osobe - obvezuje kontrolu boli z Na bolesnikovo iskustvo boli utječe: osobno, kulturno, duhovno i etičko uvjerenje

5. Pacijentova prava na ublažavanje boli ´ Odgovornost ustanove ´ Profesionalna odgovornost ´ Suosjećanje na prvom mjestu ´ Znanje ´ Resursi ´ Pristup

6. Zastrašujuća pozicija ublažavanja boli v 67% bolesnika s karcinomom izvještava da ih boli Cleeland, et al. , 1994 v 50% svjesnih bolesnika umire u bolovima Support, 1995 v 61% bolesnika s akutnom boli izvještava da je intenzitet boli 7 -10 u posljednjih 24 sata Ward, etal. , 1994

7. Barijere i poteškoće Ø Nedostatak odgovornosti Ø Nedostatak znanja Ø Nedostatak procjenjivanja Ø Strah od ovisnosti i respiratorne depresije Ø Pravna pitanja Ø Laički pristup

8. Pogreške pri procjeni boli M Pogreške u prihvaćanju pacijentovog izvješća o boli M Pogrešno djelovanje na pacijentovo izvješće o boli

9. Pogreške koje smetaju pri procjeni Tko je ovlašten? “. . . Zdravstveni djelatnici trebaju prihvatiti pacijentov izvještaj o boli. ” APS, 1992 “. . . Najvažniji indikator postojanja i intenziteta boli je pacijentovo izvješće. ” Akute pain managment guideline panel, 1992

10. Kad konflikt postoji. . . 1. Dopustiti svakome da ima osobno mišljenje, ali ono ne smije utjecati na profesionalni rad. 2. Razjasniti da je osjećaj boli subjektivan i da se ne može dokazati ili osporiti. 3. Utvrditi standarde za provođenje 4. Pitanje: Zašto je tako teško vjerovati osobi koju boli?

11. Pogreške pri procjeni boli v Ne postoji placebo za bol “ Neetično je i treba izbjegavati placebo da bi spoznali prirodu boli. Varljiva upotreba placeba i kriva interpretacija reakcije na placebo da bi se omalovažio pacijentov iskaz o boli. ” APS, 1992

12. Prikladna procjena boli v v Prilikom primanja pacijenta na liječenje i pri otpuštanju Kao peti vitalni znak Ako postoji. . . Stalna procjena i tretman te ponovna procjena 0 - 10 skala je standard

13. SKALA BOLI ð 0 - nema boli ð 1 - 3 - bol srednjeg inteziteta ð 4 - 6 - umjereno jaka bol ð 7 - 10 - najgora moguća bol

14. Početna procjena Uključuje: ; lokalizaciju boli ; karakter boli ; trajanje boli ; učestalost pojave boli ; intenzitet boli

15. Složeni pristup boli Tretiranje boli, akutne, kronične, postop. ili maligne vrši se zajedničkim djelovanjem oralnih i parenteralnih lijekova, neinvazivnim fizikalnim ili rehabilitacijskim procedurama ili primarnom terapijom - op. zahvat, antibiotici, kemoterapija, radioterapija

16. Složeni pristup boli Učinkovitost terapijskog plana uključuje ostale članove tima za tretiranje boli: ü anesteziologa ü med. sestru ü socijalnog radnika ü psihijatra ü kliničkog farmakologa ü nutricionistu i svećenika

17. Ključne točke Skala boli od 0 - 10 Edukacija pacijenata o korištenju skale te važnosti prevencije boli i rane intervencije Utvrditi s bolesnikom realne ciljeve Razina boli > 3 ili svaka bol neprihvatljiva za bolesnika zahtjeva intervenciju i ponovnu procjenu

18. Postupci procjene i dokumentacije v Bolesnici koji ne mogu komunicirati, poseban su izazov u tretmanu procjene boli Pratimo indikatore ponašanja: a) Izraz lica: namrštenost, grimase, tuga b) Fizički pokazatelji: nemir, nepokretnost, usporeno ili oprezno pomicanje, zaštitni položaj, ukočenost c) Vokalizacija: stenjanje, jaukanje

19. Ponovna procjena v Vrši se u pravilnim vremenskim razmacima v Koristi v se skala boli od 0 - 10 Ukazuje na dužinu djelovanja analgetika i na dostatnu dozu v Razinu boli evidentirati kod svake slijedeće analgezije ili intervencije

20. Otpor bolesnika u traženju analgetika v Neugoda v Osjećaju to kao pritužbu ili karakternu manu v Smatraju da med. sestre ne vole bolesnike koji se žale v Strah od ovisnosti

21. Osnove analgezije Terapija lijekovima je osnova u tretiranju boli: v učinkovita v niskog je rizika v jeftina v brzog početka djelovanja

22. Osnove analgezije v Titracija doze - tajna je uspjeha, pristup je individualiziran uz rutinsku evaluaciju učinkovitosti v Za kroničnu bol - u smjeru kazaljke na satu, uključujući očekivanu bol za narednih 24 sata. Cilj je prevencija ponavljanja boli.

23. Osnove analgezije Oralni put - preferira se kao i ostale neinvazivne metode: transdermalno, sublingvalno, rektalno Intramuskularnu aplikaciju treba izbjegavati zbog: boli, neugodnosti, nepouzdanosti i često prolongirane apsorpcije

24. Osnove analgezije v Planski pristup - temelji se na 3 osnovne skupine analgetika: ð neopioidni, ð opioidni ð “pomoćni” analgetici

25. Pomoćni lijekovi v Pojačavaju učinkovitost opioidnih analgetika ð Klasifikacija: - triciklički antidepresivi - antikonvulzivi - kortokosteroidi

26. Negativni učinci opioidnih analgetika v Respiratorna v Mučnina depresija i povraćanje v Opstipacija v Pospanost i somnolencija

27. Tolerancija v Potreba za povećanjem doze da bi se održala učinkovitost opioida v Moguća je kod bolesnika s kroničnom boli v Rezultat je progresije bolesti i povećanja psihološkog stresa v Rješenje: povećanje doze ili frekvencije lijeka

28. Ovisnost v Vjerovatnost navikavanja - Ovisnost je posljedica uzimanja opijata za ublažavanje boli i javlja se kod manje od 1% bolesnika ( 7 od 24 000 ) - Čak i kad se heroin koristi za ublažavanje boli, nije povezan s nastajanjem ovisnosti

29. Nefarmakološko tretiranje boli v TENS v Toplo / hladna masaža v Fizikalna i okupaciona terapija v Meditacija v Relaksacija: jednostavna relaksacija, imaginacija, hipnoza, biofeedback i muziko terapija v Akupunktura

30. Nefarmakološko tretiranje boli v Iako su analgetici vodeći u tretiranju boli, ipak je većinu boli najbolje tretirati kombinacijom analgetika i nefarmakoloških metoda v Zdravstveni djelatnici trebaju biti upoznati sa nefarmakološkim metodama, prepoznati indikacije za njihovu primjenu te adekvatno informirati bolesnika

31. Prava bolesnika v Bolesnici trebaju imati pisane informacije o svakoj metodi, terapijskim mogućnostima te zašto i kada ih koristiti v CILJ: procjenjena bol ( 0 - 3 ) je prihvatljiva za bolesnika v Bolesnik je u mogućnosti: jesti, spavati i obavljati druge potrebe i tjelesne aktivnosti

32. Procjena boli u JIL-u, na 60 bolesnika Po prijemu (skala 0 -10): ð 7 (bolesnika = 0 ( bol ) ð 7 -//- =2 -//- ð 7 -//- =3 -//- ð 8 -//- =4 -//- ð 9 -//- =5 -//- ð 9 -//- =6 -//- ð 2 -//- =7 -//- ð 7 -//- =8 -//- ð 4 -//- =9 -//- Nakon 2 sata uz analg. ð 18(bolesnika) = 0 (bol) ð 9 -//= 1 -//ð 10 -//= 2 -//ð 12 -//= 3 -//ð 2 -//= 4 -//ð 7 -//= 5 -//ð 2 -//= 6 -//-

33. Procjena boli u JIL-u, na 60 bolesnika ð Prosječan intezitet boli po prijemu: 4, 5 / 10 ð Prosječan intezitet boli nakon 2 sata uz analgeziju: 2 / 10 ð Najmanji intezitet boli po prijemu: 0 / 10 ð Najmanji intezitet boli nakon 2 sata uz analgeziju: 0 / 10 ð Najveći intezitet boli po prijemu: 9 / 10 ð Najveći intezitet boli nakon 2 sata uz analgeziju: 6 / 10

34. ZAKLJUČAK UČINKOVITO TRETIRANJE BOLI POLAZI OD DOBRE PROCJENE I EVALUACIJE POSTUPAKA KLJUČNI ELEMENT USPJEHA JE KORIŠTENJE SKALE BOLI

35. ZAKLJUČAK UVIJEK TREBA IMATI NA UMU DA JE JEDINO SAM BOLESNIK EKSPERT ZA SVOJU BOL

36. ZAKLJUČAK NAŠ ĆE BOLESNIK OČUVATI SVOJE LJUDSKO DOSTOJANSTVO I POVJERENJE U CJELOKUPNI ZDRAV. TIM, BEZ OBZIRA NA TEŽINU BOLESTI I KONAČNI ISHOD LIJEČENJA