MALOLJETNIKA DELINKVENCIJA POJAM DELIKVENCIJE l Pojam delikvencije tal

MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA

POJAM DELIKVENCIJE l Pojam delikvencije (tal. delinque - pogriješiti, činiti kaznena djela) obuhvaća teže oblike asocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva), kao što su: krađa, pljačka, prijestupništvo. . . l Pojam kriminalitet (lat. krimen - kaznena aktivnost, zločinstvo) obično se rabi kad je riječ o odraslima, a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela. l To je protudruštveni oblik ponašanja, opasna i složena socijalnopatološka pojava, vrlo delikatan ne samo kriminološki, pravni, ekonomski i sociološki, nego, jednako tako, ozbiljan obiteljski, pedagoški, medicinski i težak općedruštveni problem. j l Ukazuje na činjenicu da je društvo sa svojim institucijama propustilo reagirati na signale koje je dijete ili mlada osoba slala (obitelji, školi, vršnjacima…. ) l Jedan od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećena ponašanja mladih osoba.

l Ø Ø Ø Delikventne aktivnosti mogu biti usmjerene: protiv imovine i vlasništva protiv tijela, ličnosti i osobne slobode protiv društvenih običaja. l To su kaznena djela, delikti i zločini(osim ubojstva), koji podliježu kaznenoj odgovornosti. l Takav društveno neprihvatljiv i devijantan način ponašanja i činjenje kaznenih djela naš pravosudni sustav označava terminom maloljetnička delikvencija, a osobu koja to čini maloljetnim delikventom. l Postoji mnogo različitih vrsta i tipova delikventnog ponašanja L. E. Hewitt i L. R. Jenkins svrstali su ih u tri velike skupine: - agresivno asocijalno ponašanje (okrutnost, stvaranje nereda, izazivanje), - socijalizirano delikventno ponašanje (krađa u skupini, izostajanje iz škole, skitnja), - inhibirano ponašanje (stidljivost, apatija, iritabilnost) (prema, Grudenu, 1996. ). l Delikventne radnje mogu biti izvedene individualno (pojedinačno), u parovima ili u manjim skupinama.

UZROCI DELINKVENCIJE l Pojavi i razvitku maloljetničke delikvencije posebice idu u prilog i pridonose kritična razdoblja, situacije i okolnosti kao što su: ratne i ekonomske krize. l Svako delikventno ponašanje u svojoj biti izaziva težnju za kompenzacijom osjećaja manje vrijednosti. Mladi delikventi su često u sukobu s okolinom, zakonom i policijom, što kod njih izaziva dodatan osjećaj straha i nesigurnosti. Maloljetnici su ponekad žrtve vlastitie kriminalne rodbine i poznanika. l Fenomen supkulture, određenog miljea u kojem se druže i odrastaju mladi, A. Cohen smatra glavnim uzrokom maloljetničke delikvencije. Choen delikventnu supkulturu vidi kao negativističku, neutilitarnu i agresivno zavidnu. u normalnom životu pojedinac se identificira s različitim supkulturama, no postaje delikventan kad socijalizacijom usvoji neprihvatljive vrijednosti.

MAKRO FAKTORI l Ekonomski faktori/krize l Rat i njegove posljedice l Politički faktori ¡ odnos elite na vlasti prema zločinu, ¡ politika vezana za oružje, ¡ tolerantnost prema drugačijima unutar svoje zemlje i sl. l Opći (nasilni) kulturni modeli l Medijske slike, poruke i sadržaji l Društvena pokretljivost – migracije, urbanizacija l Društvena reakcija (moralna panika, rat protiv kriminala, povećavanje represije i kršenje ljudskih prava, uvećavanje ukupnog kriminala)

MIKRO FAKTORI l Ø Obiteljske prilike i odnosi (roditeljako zanemarivanje) Stabilna i mirna obitelj oslonac je pojedinca, a nestabilna i razorena upućuje ga na traženje podrške u supkulturnim grupama. l Nasilje nad djecom l Škola (neuspjeh, nasilje, učenje modela ponašanja i sl. ) l Materijalni problemi (siromaštvo, raskorak između potreba i mogućnosti) l Odgojno nepovoljne situacije (prepuštenost ulici, delikventno društvo) l Neorganizirano slobodno vrijeme

OSOBINE DELINKVENATA Glavne su osobine ličnosti maloljetnog delikventa: -emocionalna i socijalna nedozrelost, -egocentričnost, -nasilnost -nesposobnost stvaranja prisnog dodira s okruženjem i osobama s kojima živi. l l Među delikventima mladih osoba koje boluju od psihoza ili očituju snažne pihopatske smetnje i poremećaje. l Snažno se odupiru kontroli i svakom pokušaju mijenjanja njihova ponašanja. l Delikventi su destruktivni, impluzivni, osvetoljubivi, tvrdoglavi, neprijateljski raspoloženi, nasilni, surovi i okrutni kad im se netko suprostavi.

A. M. Johnson opisuje dvije kategorije delikvenata: -pojedinačni(manje opasni od skupnih, učinkovitije se otkrivaju, resocijalziraju i rehabilitiraju) -društveni(dobro organizirane skupine, imaju izgrađen čvrst sustav pravila ponašanja) l

NASILJE NAD DJECOM I MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA l Rezultati istraživanja: visoka pozitivna korelacija između nasilja nad djecom i maloljetničke delinkvencije ¡ 80% maloljetnih delinkvenata bili su žrtve nasilja (Steele, 1976, SAD) ¡ Institucije za maloljetne delinkvente su pune zlostavljane djece (Haskell i Yablonski, 1974)

NASILJE U PORODICI I MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA l Veza fizičkog nasilja nad muškom djecom i njihovog kasnijeg nasilničkog ponašanja u porodici i izvan nje. l Veza nasilja nad djevojčicama i njihovog asocijalnog (bježanje od kuće) i kriminalnog ponašanja (Maloljetništvo i kasnije, M. Ch. Lind, 1997) l međugeneracijska transmisija nasilja-veza prisustva nasilju oca nad majkom i kasnijeg nasilničkog ponašanja muškaraca u porodici i izvan nje.

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE DJECE I MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA l Veza između seksualne zloupotrebe djece i vršenja seksualnih delikata od strane maloljetnika-dječaka ¡ Dječaci koji se bave prostitucijom često su bili žrtve seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu l Veza između seksualne zloupotrebe djece i prostitucije ¡ Većina maloljetnih prostitutki je pobegla od kuće zbog seksualnog i fizičkog nasilja ¡ Većina maloljetnih prostitutki je bila žrtva seksualnog nasilja

NEPRIHVATLJIVA PONAŠANJA ZA MALOLJETNIKE l konzumiranje sredstava ovisnosti među mladima (opojne droge, alkoholna pića, duhanski proizvodi) l posjećivanje ugostiteljskih lokala, kladionica i sl. l neprihvatljivo ponašanje u zonama odgojno – obrazovnih ustanova l udaljenja maloljetnih osoba iz obiteljskog doma i bjegovi iz odgojnih ustanova l skitnja i prosjačenje l nedozvoljeni noćni izlasci maloljetnih osoba do 16 godina starosti

l nedozvoljena i štetna druženja maloljetnih osoba do 18 godina starosti s osobama sklonim kriminalitetu, skitnji, raznim oblicima iskorištavanja maloljetnih osoba l izostajanje s nastave l huligansko - vandalsko ponašanje (uništavanje imovine, pisanje grafita, sudjelovanje u navijačkim neredima i sl. ) l vršnjačko nasilje (bullying)

ZAKONSKA PODLOGA l Policijska postupanja prema mladeži imaju uporište u odredbama Zakona o sudovima za mladež, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o prekršajima uz primjenu policijskih ovlasti prema Zakonu o policiji i drugim zakonskim i podzakonskim propisima l Odgovornost mladeži za kažnjiva ponašanja u Republici Hrvatskoj: Ø Ø Ø Dijete je osoba do navršenih 14 godina života – nije kažnjivo odgovorno i prema njemu se ne može pokrenuti postupak, već se postupa u okviru nadležnosti službe socijalne skrbi Maloljetnik je osoba u dobi od 14 do 18 godina života – kazneno i prekršajno je odgovoran Mlađi punoljetnici su osobe u dobi od 18 do 21 godine života – kazneno i prekršajno su odgovorni

PREVENCIJA l Rana detekcija, dijagnosticiranje poremećaja, sustavno provođenje mjera pojačane skrbi i nadzora nad djecom daje zadovoljavajuće rezultate l Budući da su delikventi pretežito učenici osnovnih i srednjih škola, njihovo se društveno neprihvatljivo , prijestupničko ponašanje može suzbijati isključivo odgojnim popravnim mjerama koje su u nadležnosti tijela starateljstva ili ustanova izobrazbe, preodgoja, resocijalizacije i rehabilitacije. l Roditelji, predškolske ustanove, škole i društvo u cijelosti morale bi stalno skrbiti i provoditi prevenciju od najranijeg djetinjstva, a ne samo kad uoče smetnje i djetetov poremečeni psihosocijalni razvitak.

l U prevencijske aktivnosti i organiziranu borbu protiv svih vrsta i oblika društveno neprihvatljivog i delikventnog ponašanja mladih potreno je uključiti sve snage u razrednom odjelu, odgojnoj skupini, učeničkim domovima i sekcijama u kojima mladi provode slobodno vrijeme, jer je zdravo okružje značajna potpora borbi protiv negativnih impulsa iz okoline.

SAVJETI RODITELJIMA l Ø Ø Ø Ø Obratite veću pozornost na svoje dijete ako: iz vašeg doma pod nejasnim okolnostima nestaju vrijednosti (novac, nakit, tehnička roba i sl. ) naglo popusti u učenju vaše dijete pod nejasnim okolnostima gubi svoje osobne predmete (mobitele, odjeću i sl. ) vaše dijete kući donosi predmete koje mu vi niste kupili na tijelu svog djeteta uočite tjelesne ozljede ili promjene u tjelesnoj konstituciji vaše dijete pokazuje interes za morbidne sadržaje (literatura, filmovi…) primijetite da vaše dijete dovodi u obiteljski dom vama nepoznate osobe konzumira duhanske proizvode i sredstava ovisnosti

l Ø Ø Neke situacije koje mogu biti rizične zbog izostanka roditeljskog nadzora: izleti i maturalna putovanja samostalni odlasci na ljetovanja/zimovanja izlasci s društvom samostalni odlasci na sportska natjecanja, koncerte i druge oblike zabave

Popis literature Stanić, I. : Maloljetnička delikvencija-opće društveni problem, Napredak, br. 143, 2002. l Kregar J. , Ravlić S. , Polšek D: Uvod u sociologiju, Zagreb, 2006. l www. mup. hr l