Makroekonomski kontekst i nova strategija konkurentnosti Kemal Kozari

„Makroekonomski kontekst i nova strategija konkurentnosti “ Kemal Kozarić Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Neum 20. 9. 2012.

Bosna i Hercegovina – trenutna situacija 2010. 2011. 2012. (projekcija) 24, 58 milijardi KM 25, 95 milijardi KM cca. 26, 80 milijardi KM 6. 397 KM 6. 758 KM Realna stopa rasta 0, 7% 1, 6% 0, 6% Stopa rasta industrijske proizvodnje 1, 6% 5% Prosječna inflacija na godišnjem nivou 2, 1% 3, 7% 3, 0% 27, 2% 27, 6 % 28% 798 KM 816 KM 820 KM 6, 25 milijardi KM (25, 2 % BDP) 6, 64 milijardi KM (25, 6 % BDP) 7, 3 milijardi KM (27, 2 % BDP) 1, 50 milijardi KM (6, 3% BDP) 2, 23 milijardi KM (8, 6% BDP) 1, 499 milijardi KM (BDP 4, 1%) 52, 1% 54, 5% 55% 340 miliona KM 612 miliona KM 6, 457 milijardi KM 6, 424 milijardi KM Bruto domaći proizvod (BDP) BDP po glavi stanovnika Stopa nezaposlenosti na nivou Bi. H Prosječna plata na nivou Bi. H Vanjski dug Deficit tekućeg računa Pokrivenost uvoza izvozom DSI (procjena) Devizne rezerve 2

Potencijalni rizici na putu razvoja Vanjski rizici Unutrašnji rizici ¢Globalna ekonomska kriza, posebno ekonomsko usporavanje u zemljama koje su naši glavni trgovinski partneri – uticaj na izvoznike i direktna strana ulaganja ¢Politička stabilnost - uticaj na percepciju potencijalnih investitora i na kreditni rejting ¢Rizici prelijevanja u bankarskom sektoru - 84% u stranom vlasništvu ¢Promjene u susjednim državama - ulazak Hrvatske u EU i uticaj na naš vanjskotrgovinski saldo (pozitivan i negativan) ¢Brzina implementacije potrebnih strukturnih reformi ¢Velika ekspanzija javnih rashoda u prethodnim godinama ugrozila fiskalnu održivost ¢Budžetski deficit Bi. H mora biti pod kontrolom ¢Javni dug Bi. H treba pratiti 3

Konsolidovani budžetski bilansi zemalja Zapadnog Balkana U% BDP-a Zemlja 2003. 2005. 2007. 2009. 2010 2011. Albanija -4, 9 -3, 5 -7, 0 -4, 2 -3, 7 Bosna i Hercegovina 2, 3 2, 2 -0, 1 -5, 7 -4, 5 -3, 5 Hrvatska -3, 4 -2, 8 -2, 3 -4, 1 -5, 0 -5, 7 Makedonija -0, 6 0, 3 0, 6 -2, 7 -2, 5 Crna Gora -3, 1 2, 1 6, 4 -5, 3 -3, 8 -3, 4 Srbija -1, 1 1, 0 -1, 9 -4, 3 -4, 6 PROSJEK -1, 5 0, 4 0, 3 - 4, 8 -4, 1 -3, 9 Izvor: EBRD, Transition Report 2009 i 2012. Procenti za 2010. godinu se vode pod “procjene” a za 2011. pod “projekcije” 4

Ukupna budžetska potrošnja u zemaljama Zapadnog Balkana U% BDP-a Zemlja 2003. 2005. 2007. 2009. 2010. 2011. Albanija 28, 7% 28, 5% 29, 3% 33, 4% 30, 0% 28, 8% Bosna i Hercegovina 47, 2% 45, 8% 46, 8% 50, 6% 50, 7% 49, 4% Hrvatska 43, 8% 41, 4% 41, 9% 42, 3% 41, 9% 41, 4% Makedonija 37, 4% 34, 0% 31, 6% 33, 2% 32, 7% 32, 1% Crna Gora 42, 6% 38, 2% 40, 9% 47, 7% 45, 9% 44, 2% Srbija 45, 4% 41, 9% 45, 3% 46, 0% 44, 6% 43, 5% PROSJEK 40, 9% 38, 3% 39, 3% 42, 2% 41, 0% 39, 9% Izvor: International Monetary Fund, World Economic Outlook Database, April 2012, podaci za 2011. godinu su procjene 5

Porast javnog duga u zemljama Balkana 70. 00% 60. 00% 59. 40% 55. 10% 47. 40% 50. 00% 44. 10% 44. 00% 40. 00% 34. 00% 30. 80% 30. 00% 29. 00% 34. 20% 31. 90% 2008. 2011. 27. 40% 20. 60% 20. 00% 10. 00% Albanija Bosna i Hercegovina Hrvatska Podaci o javnim dugovima zemalja Zapadnog Balkana preuzeti su sa web stranice Međunarodnog monetarnog fonda po zemljama (www. imf. org – „Country Info“) Crna Gora Makedonija Srbija 6

Javni dug u eurozoni 7

Promjene kreditne aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana 8

Rast nekvalitetnih kredita 25. 0 21 20. 0 19 17 15. 5 15. 0 13. 5 10. 0 8 7. 2 6. 7 5. 0 4. 7 9. 2 9. 1 8. 9 Bi. H Srbija 12. 6 11. 5 12 Hrvatska 12. 1 Crna Gora 9. 1 9 9. 5 Makedonija Albanija 4. 5 3. 0 0. 0 2008 Podaci su u procentima. Izvor: ECFIN 2009 2010 2011 2012 9

Nezaposlenost u regionu 40. 0% 35. 0% 33. 8% 32. 2% 32. 0% 31. 4% 31. 0% 27. 2% 27. 6% 28. 0% 30. 0% 25. 0% 23. 4% 24. 1% 20. 0% 15. 0% 10. 0% Bi. H 23. 1% Hrvatska 19. 2% Crna Gora 16. 1% 13. 6% 12. 8% 10. 8% 13. 0% 11. 4% 13. 7% 12. 2% 23. 4% Srbija Makedonija 13. 3% 13. 2% Albanija 5. 0% 0. 0% 2008 Izvor: ECFIN, osim za nezaposlenost u Bi. H 2009 2010 2011 2012 10

Trgovina u CEFTA regionu 2009 Zemlje Ukupni obim trgovine Trgovina sa zemljama CEFTA-e 2010 Procenat u trgovine sa CEFTA u ukupnoj trgovini Ukupni obim trgovine Trgovina sa zemljama CEFTA-e 2011 Procenat u trgovine sa CEFTA u ukupnoj trgovini Ukupni obim trgovine Trgovina sa zemljama CEFTA-e Procenat u trgovine sa CEFTA u ukupnoj trgovini Albanija 3. 745. 575 310. 647 8, 3% 4. 202. 779 435. 921 10, 4% 4. 766. 650 510. 030 10, 7% Bosna i Hercegovina 6. 373. 622 2. 771. 538 43, 5% 7. 404 3. 185. 324 43, 0% 8. 687. 895 3. 454. 029 39, 8% 20. 368. 662 2. 380. 824 11, 7% 21. 552. 442 2. 477. 138 11, 5% 23. 054. 552 2. 811. 038 12, 2% Makedonija 4. 427. 727 1. 146. 108 25, 9% 5. 370. 544 1. 246. 101 23, 2% 6. 782. 102 1. 246. 101 18, 4% Crna Gora 1. 154. 533 776. 648 67, 3% 1. 187. 175 800. 521 67, 4% Srbija 14. 283. 235 3. 134. 618 21, 9% 16. 825. 025 3. 564. 889 21, 2% 19. 362. 938 3. 828. 698 19, 8% CEFTA ukupno 55. 285. 090 11. 274. 273 20, 4% 62. 173. 288 12. 595. 999 20, 3% 71. 019. 142 14. 035. 306 19, 8% Hrvatska U 000 eura; Izvor CEFTA, http: //www. cefta 2006. com 11

Pad ekonomske aktivnosti u zemljama partnerima 15 10 5 0 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 (pred. ) 2013 (pred. ) -5 -10 -15 -20 EU (25 država) EU (15 država) Euro area (17 država) Njemačka 12

Struktura finansijskog sektora u Bi. H n Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti Bi. H n Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika n Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika 2008 Banke Vrijednost, milioni KM 2009 Učešće, % Vrijednost, milioni KM 2010 Učešće, % Vrijednost, milioni KM 2011 Učešće, % Vrijednost, milioni KM Učešće, % 19. 570 79, 8 20. 815 80, 8 20. 604 82, 7 20. 416 84, 3 Investicijski fondovi 1. 762 7, 2 1. 225 4, 8 871 3, 5 888 3, 7 Kompanije za lizing 1. 378 5, 6 1. 607 6, 2 1. 416 5, 7 1. 108 4, 6 Društva za osiguranje i reosiguranje 853 3, 5 890 3, 5 940 3, 8 941 3, 9 Mikrokreditne organizacije 946 3, 9 1. 213 4, 7 1. 087 4, 4 856 3, 5 Ukupno 24. 510 25. 749 24. 919 24. 210 13

Bankarski sektor u Bi. H n “Bankocentričnost” finansijskog sektora: n 84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010. ) n Dominantnost ino bankarskih grupacija n 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom n Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora – 29, 5% ukupnih obaveza) 14

Glavni rizici za bankarski sektor u Bi. H (i regionu)? n Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranih bankarskih grupacija i EU n Procikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, društva za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva n Učinkovitost supervizije (prekogranična saradnja) n Korporativno upravljanje u bankama, s posebnim akcentom na poboljšanje odnosa s klijentima n Izloženost u regionu – važnost home-host supervizijskog okvira 15

Glavni rizici za bankarski sektor u Bi. H (i regionu)? n Nakon pada nivoa štednje tokom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 10% u 2011) n Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010, oko 4% u 2011) n Rezultati testova na stres (za sada bankarski sistem je dobro kapitalizovan i otporan na šokove) n Finansijski i bankarski sektor pokazali zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu? 16

Budući izazovi za realni sektor n Kako bi ekonomija mogla da postigne željeni oporavak, potrebno je: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. podržati domaću proizvodnju, posebno izvoznike; raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda; raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru; razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane; raditi na obnovi i izgradnji novih turističkih kapaciteta; nastaviti proces privatizacije; raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminisanju administrativnih barijera za ulagače. n Najvažniji preduslov za postizanje bilo kog od navedenih ciljeva je politička stabilnost. 17

Potencijali regiona n Zemlje regiona sve više se suočavaju s manjkom izvora finansiranja n Narastajući pritisci domaćih i međunarodnih faktora za uvođenje mjera štednje na svim nivoima n Ključno pitanje je kako štediti a ne ugroziti konkurentnost? n Iskoristiti domaće resurse (energetika, proizvodnja hrane, turizam) n Jača regionalna saradnja i zajednički nastup na trećim tržištima n Politička stabilnost regiona i euro-atlantske integracije 18

Hvala na pažnji http: //www. cbbh. ba 19