MAKROEKONOMIJA Poglavlje 4 FINANSIJSKA TRITA Ass Alma Zildi

MAKROEKONOMIJA Poglavlje 4 „FINANSIJSKA TRŽIŠTA “ Ass. Alma Zildžić alm. bajric@gmail. c om

Potražnja za novcem n Novac u užem smislu (M 1): § Gotovina (novčanice i kovanice) § Depoziti po viđenju n Obveznice – nose pozitivnu kamatnu stopu, ali se ne mogu koristiti za transakcije n Novčani fondovi – primaju sredstva građana i koriste ih za kupovinu obveznica, najčešće državnih. Kamatna stopa koju plaćaju fondovi niža od kamatne stope obveznica koje drže (razlika – administrativni troškovi i profitna marža)

Potražnja za novcem n Potražnja za novcem zavisi od ukupnog nivoa transakcija u privredi i od kamatne stope. Md = $Y L(i) (-) Md = potražnja za novcem $Y = nominalni dohodak L(i) = funkcija kamatne stope Porast nominalnog dohotka porast potražnje za novcem Porast kamatne stope smanjenje potražnje za novcem

Potražnja za novcem

Potražnja za novcem, ponuda novca i ravnotežna kamatna stopa Ms = M Md = $Y L(i) Ravnoteža: PONUDA NOVCA = POTRAŽNJA ZA NOVCEM Ms = M d M = $Y L(i) relacija LM

Potražnja za novcem, ponuda novca i ravnotežna kamatna stopa Određivanje kamatne stope Kamatna stopa treba da bude takva da ponuda novca bude jednaka potražnji za novcem.

Potražnja za novcem, ponuda novca i ravnotežna kamatna stopa Efekat smanjenja nominalnog dohotka na kamatnu stopu

Potražnja za novcem, ponuda novca i ravnotežna kamatna stopa Efekat porasta ponude novca na kamatnu stopu

Operacije na otvorenom tržištu Centralna banka mijenja ponudu novca kupovinom ili prodajom obveznica: n Ako želi povećati količinu novca u privredi, kupuje obveznice i plaća ih kreiranjem novca, tako povećava ponudu novca , dovodi do porasta cijene obveznica i smanjenja kamatne stope – EKSPANZIVNE OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU n Ako želi smanjiti količinu novca u privredi, prodaje obveznice i iz opticaja povlači novac, tako smanjuje ponudu novca, dovodi do pada cijena obveznica i porasta kamatne stope – KONTRAKCIJSKE OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

Cijene obveznica i prinosi na obveznice Kamatna stopa na obveznicu: Cijena obveznice: Što je veća cijena obveznica ($PB), kamatna stopa (i) će biti manja. Što je manja cijena obveznica ($PB), kamatna stopa (i) će biti veća.

Zadatak 1 Pretpostavimo da obveznica plaća 200 KM u jednoj godini. Izračunati kamatnu stopu te obveznice ako je njena cijena : a) 180 KM b) 150 KM Šta se dogodilo kamatnoj stopi kada je cijena obveznice pala? Zadatak 2 Pretpostavimo da obveznica plaća 1000 KM u jednoj godini. Izračunati cijenu obveznice kada je kamatna stopa: a) 5% b) 10% Šta se dogodilo cijeni obveznica kada se kamatna stopa povećala?

Banke AKTIVA PASIVA Rezerve Zajmovi Obveznice Depoziti po viđenju Stopa obavezne rezezerve u Bi. H: § 10% na depozite čija je ročnost do 1 god. § 7% na depozite oročene na period duži od 1 god.

Potražnja za novcem Md = $Y L(i) (-) Potražnja za = novcem Potražnja za + gotovinom Potražnja za depozitima po viđenju Cud = c Md Dd = (1 – c) Md c – fiksna proporcija novca koji ljudi drže u gotovini (1 – c) – fiksna proporcija novca koji ljiudi drže u depozitima po viđenju CUd – potražnja za gotovinom Dd – potražnja za depozitima po viđenju

Potražnja za rezervama R=θD θ – stopa rezervi R – rezerve D – iznos depozita po viđenju R = θ (1 – c) Md

Potražnja za primarnim novcem Primarni novac = H = Monetarna baza Potražnja za = primarnim novcem Potražnja za gotovinom + Potražnja za rezervama Hd = Cud + Rd Hd – potražnja za primarnim novcem Hd = c. Md + θ (1 - c) Md = [c + θ (1 – c)] Md Hd = [c + θ (1 – c)] $Y L(i)

Ravnoteža na tržištu primarnog novca i dređivanje kamatne stope Uvjet ravnoteže je taj da ponuda primarnog novca (H) bude jednaka potražnji za primarnim novcem (Hd) H = Hd H = [c + θ (1 – c)] $Y L(i)

Novčani multiplikator izraz: H = [c + θ (1 – c)] $Y L(i) podijeliti sa izrazom: c + θ (1 – c) NOVČANI MULTIPLIKATOR

Zadatak 3 Dati su sljedeći podaci: R=50, CU=250, D=500. Izračunati: a) Stopu rezerve b) Vrijednost parametra c c) Veličinu monetarne baze d) Veličinu ponude novca e) Novčani multiplikator

Zadatak 4 Pretostavite da pojedinci ne drže valute i da je stopa rezerve θ=0, 2. Monetarna baza jednaka je 500 miliona KM. Uz ove informacije izračunajte: a) Količinu rezerve b) Količinu depozita c) Ponudu novca d) Novčani multiplikator Šta bi se dogodilo sa sljedećim varijablama kada bi CB kupila obveznice u vrijednosti 50 miliona, a šta kada bi prodala obveznice u vrijednosti 10 miliona: e) Monetarnom bazom f) Količinom rezervi g) Količinom depozita h) Ponudom novca

Zadatak 5 Izraz (1/θ) predstavlja novčani multiplikator kada je CU = 0. a) Izračunajte novčani multiplikator za sljedeće vrijednosti: 0, 1; 0, 2; 0, 3; 0, 4 i 0, 5. b) Šta će se dogoditi veličini novčanog multiplikatora kada se stopa rezerve povećava? c) Ukratko objasnite posljedice povećanja stope rezerve.

Zadatak 6 Na osnovu sljedećih podataka izračunati brzinu opticaja novca u privredi Bi. H za period od 2007. – 2011. godine. Godina Nominalni BDP M 1 (mil. KM) 2007 21. 836 5. 731, 9 2008 24. 759 5. 691, 2 2009 24. 051 5. 545, 8 2010 24. 773 5. 900 2011 25. 680 6. 185, 5 2012 25. 654 6. 142, 7