MAKROEKONOMIJA 12 1 Ilustracija N G Mankju Principi

  • Slides: 53
Download presentation
MAKROEKONOMIJA 12 1 Ilustracija: N. G. Mankju, Principi ekonomije, 3. Izdanje, EF, Beograd, 2006.

MAKROEKONOMIJA 12 1 Ilustracija: N. G. Mankju, Principi ekonomije, 3. Izdanje, EF, Beograd, 2006.

12 MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE 2

12 MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE 2

Otvorena privreda je ekonomija koja slobodno uspostavlja odnose sa drugim ekonomijama sveta. Međunarodni tokovi

Otvorena privreda je ekonomija koja slobodno uspostavlja odnose sa drugim ekonomijama sveta. Međunarodni tokovi dobara i usluga: Izvoz obuhvata proizvode i usluge koje se proizvode u zemlji, a prodaju u inostranstvu, uvoz obuhvata dobra i usluge koje se proizvode u inostranstvu, a prodaju u zemlji. Neto izvoz neke zemlje je razlika između vrednosti izvoza i vrednosti uvoza, on se zvoe i trgovinski bilans (trgovinski suficit: ako je neto izvoz pozitivan, onda je izvoz veći od uvoza), trgovinski deficit i uravnoteženi trgovinski bilans). 3

Faktori koji utiču na neto izvoz zemlje Faktori koji utiču na izvoz, uvoz i

Faktori koji utiču na neto izvoz zemlje Faktori koji utiču na izvoz, uvoz i neto izvoz zemlje: 1. Ukusi potrošača u pogledu domaćih i inostranih dobara; 2. Cene dobara kod kuće i u inostranstvu; 3. Devizni kurs po kome ljudi mogu da koriste domaću valutu radi kupovine strane valute; 4. Dohodak potrošača kod kuće i u inostranstvu; 5. Trošak transportovanja dobara iz jedne u drugu zemlju; 6. Politika vlade u pogledu međunarodne trgovine. 4

Tok novčanih sredstava: neto odliv kapitala Stanovnici otvorene privrede osim što učestvuju na svetskim

Tok novčanih sredstava: neto odliv kapitala Stanovnici otvorene privrede osim što učestvuju na svetskim tržištima dobara i usluga, učestvuju i na svetskim finansijskim tržištima. Stanovnik SAD koji ima 20. 000 $ može da ih iskoristi za kupovinu automobila od Tojote (tok dobara) ili da ih iskoristi za kupovinu akcija Tojote (tok kapitala). Neto odliv kapitala odnosi se na razliku između kupovine inostrane imovine od strane domaćih stanovnika i kupovine domaće imovine od strane inostranih državljana (naziva se i neto strane investicije). Kada stanovnik SAD kupi akciju meksičke telefonske kompanije Telmeks, povećava se američki neto odliv kapitala. Kada stanovnik Japana kupi obveznicu izdatu od strane američke vlade, tom kupovinom se smanjuje neto odliv kapitala SAD. 5

Tok novčanih sredstava: neto odliv kapitala Tokovi kapitala u inostranstvu se javljaju u dva

Tok novčanih sredstava: neto odliv kapitala Tokovi kapitala u inostranstvu se javljaju u dva oblika: Ako Mek. Donalds otvori restoran brze hrane u Rusiji, to je primer direktne strane investicije. Ako Amerikanac kupi akcije neke ruske korporacije, to je primer inostrane portfolio investicije. Kada američki investitor donosi odluku da li da kupi meksičke državne obveznice ili američke državne obveznice upoređuje realne kamatne stope koje nude te obveznice. Što je veća kamatna stopa, obveznica je atraktivnija. U obzir uzimaju i rizik da jedna od vlada neće izvršiti svoje obaveze u pogledu duga (neće isplatiti kamatu i glavnicu u roku dospeća), kao i druga ograničenja za inostrano investiranje u Meksiku koje je nametnula meksička vlada, ili će ih možda nametnuti u budućnosti. 6

Jednakost neto izvoza i neto odliva kapitala Neto izvoz izražava neravnotežu između izvoza i

Jednakost neto izvoza i neto odliva kapitala Neto izvoz izražava neravnotežu između izvoza i uvoza neke zemlje. Neto odliv kapitala izražava neravnotežu između inostrane imovine kupljene od strane domaćih državljana i iznosa domaće imovine kupljene od strane državljana drugih zemalja. Ove dve neravnoteće, kada je reč o ekonomiji u celini, moraju međusobno da se potiru: neto odliv kapitala (NCO) uvek je jednak neto izvozu (NX): NCO = NX Na primer, američki proizvođač aviona Boing prodaje nekoliko aviona japanskoj avio-kompaniji. U toj prodaji, američka kompanija japanskoj daje avione, a japanska američkoj daje jene. SAD su strancu prodale deo svog autputa (avione), a ta prodaja povećava američki neto izvoz. SAD su stekle stranu imovinu (jene) što povećava neto odliv kapitala. 7

Jednakost neto izvoza i neto odliva kapitala Mada Boing verovatno neće zadržati jene koje

Jednakost neto izvoza i neto odliva kapitala Mada Boing verovatno neće zadržati jene koje je stekao u toj prodaji, svaka naredna transakcija očuvaće jednakost neto izvoza i neto odliva kapitala. Boing ože da zameni jene u dolare kod američkog investicionog fonda kome su jeni potrebni za kupovinu akcija korporacije Soni, japanskog proizvođača elektronskih uređaja. U ovom slučaju, Boingov neto izvoz aviona jednak je neto odlivu kapitala investicionog fonda u Soni. Dakle, NX i NCO se povećavaju za isti iznos. Ta jednakost sledi iz činjenice da svaka međunarodna transakcija predstavlja razmenu. 8

Štednja, investicije i odnos prema međunarodnim tokovima Bruto domaći proizvod jedne privrede (Y) sastoji

Štednja, investicije i odnos prema međunarodnim tokovima Bruto domaći proizvod jedne privrede (Y) sastoji se iz 4 komponente: potrošnje (C), investicija (I), državnih izdataka (G) i neto izvoza (NX), Y = C + I + G + NX Ukupni izdaci na autput dobara i usluga u ekonomiji predstavljaju zbir izdataka na C, I, G i NX. Nacionalna štednja (S) zemlje predstavlja dohodak zemlje koji preostaje pošto se isplate tekuća potrošnja i državni izdaci. S=Y-C-I Y - C - I = I + NX S = I + NCO štednja = investicije + neto odliv kapitala Kada američki građani uštede 1$ dohotka za budućnost, taj $ može da se upotrebi za finansiranje akumlacije domaćeg kapitala, ili za finansiranje kupovine kapitala u inostranstvu. 9

Štednja, investicije i odnos prema međunarodnim tokovima U zatvorenoj privredi, NCO = 0, pa

Štednja, investicije i odnos prema međunarodnim tokovima U zatvorenoj privredi, NCO = 0, pa je S = I. Otvorena privreda može na dva načina da upotrebi svoju štednju: za domaći kapital ili za neto odliv kapitala. Na primer, porodica Smit odluči da uštedi deo svog dohotka za penziu. Ta odluka predstavlja doprinos nacionalnoj štednji (leva strana jednačine). Ako svoju štednju Smitovi deponuju u investicioni fond, taj investicioni fond jedan deo depozita može da upotrebi za kupovinu akcija Dženeral Motorsa, koji stečenim novcem finansira izgradnju svoje fabrike u Osaki (te transakcije se iskazuju na desnoj strani jednačine). Sa stanovišta računovodstva SAD, izdaci GM na izgradnju nove fabrike predstavljaju domaću investiciju, a kupovina Tojotinih akcija od strane američkih državljana neto odliv kapitala. 10

Međunarodni tokovi robe i kapitala: rezime Trgovinski deficit: Izvoz < uvoz Neto izvoz <

Međunarodni tokovi robe i kapitala: rezime Trgovinski deficit: Izvoz < uvoz Neto izvoz < 0 Y<C+I+G S<I NCO < 0 Trgovinski suficit: Izvoz > uvoz Neto izvoz > 0 Y>C+I+G S>I NCO > 0 Uravnoteženi trgovinski bilans: Izvoz = uvoz Neto izvoz = 0 Y=C+I+G S=I NCO = 0 11

Međunarodni tokovi robe i kapitala: rezime Trgovinski suficit: po definiciji trgovinski suficit znači da

Međunarodni tokovi robe i kapitala: rezime Trgovinski suficit: po definiciji trgovinski suficit znači da je vrednost izvoza veća od vrednosti uvoza. Pošto je neto izvoz razlika između izvoza i uvoza, znači da je NX > 0. Shodno tome, dohodak (Y = C + I + G + NX) mora da bude veći od domaće potrošnje (C + I + G). Ali ako je Y > C + I + G, tada Y - C - G mora da bude > 1. To jeste, štednja (S = Y - C - G) mora da bude > od investicija. Pošto takva zemlja više štedi nego što investira, mora da šalje deo štednje u inostranstvo, To jest, neto odliv kapitala mora da bude > 0. 12

Cene međunarodnih transakcija: realni i nominalni devizni kurs Nominalni devizni kurs predstavlja stopu po

Cene međunarodnih transakcija: realni i nominalni devizni kurs Nominalni devizni kurs predstavlja stopu po kojoj pojedinac može valutu jedne zemlje zameniti za valutu druge zemlje. Devizni kurs može da se izrazi na dva načina: 80 ¥ za 1 $, on iznosi i 1/80 (= 0, 0125)$ za 1 ¥. Ako se devizni kurs promeni tako da za $ može da se kupi veća količina strane valute, takva promena se zove apresijacija dolara (valuta je ojačala jer se za nju može kupiti više deviza). Ako se devizni kurs promeni tako da za 1$ može da se kupi manja količina strane valute reč je o depresijaciji $. Na primer, ako se devizni kurs poveća sa 80 na 90 ¥ za $, kaže se da je $ apresirao, a japanski ¥ depresirsao. 13

Cene međunarodnih transakcija: realni i nominalni devizni kurs Realni devizni kurs je stopa po

Cene međunarodnih transakcija: realni i nominalni devizni kurs Realni devizni kurs je stopa po kojoj neka osoba može da zameni dobra i usluge jedne zemlje za dobra i usluge druge zemlje. Na primer, pretpostavimo da odete u kupovinu i da saznate da je kilogram švajcarskog sira dvaput skuplji od kilograma zlatiborskog sira. U tom slučaju bismo rekli da realni devizni kursiznosi 2 kg švajcarskog sira za 1 kg zlatiborskog sira. Realni devizni kurs, isto kao i nominalni, izražavamo u jedinicama stranog proizvoda u odnosu na jedinicu domaćeg proizvoda. 14

Cene međunarodnih transakcija: realni i nominalni devizni kurs Povezanost realnog i nominalnog deviznog kursa:

Cene međunarodnih transakcija: realni i nominalni devizni kurs Povezanost realnog i nominalnog deviznog kursa: Pretpostavimo da se tona američkog pirinča prodaje za 100$, a da se tona japanskog pirinča prodaje za 16. 000 ¥. Koji je realni devizni kurs između američkog i japanskog pirinča? Najpre moramo pomoću nominalnog deviznog kursa da pretvorimo cene u zajedničku valutu. Ako nominalni devizni kurs iznosi 80 ¥. za 1 $, tada je cena američkog pirinča od 100 $ po toni ekvivalentna 80. 000 ¥ po toni. Američki pirinač je upola jeftiniji od japanskog. Realni devizni kurs = (nominalni devizni kurs x domaća cena) / inostrana cena realni devizni kurs = (80 ¥ za 1$) x (100$ za tonu američkog pirinča) / 16. 000 ¥ za tonu japanskog pirinča = 800 ¥ za tonu američkog pirinča / 16. 000 ¥ za tonu japanskog pirinča = 1/2 tone japanskog pirinča za tonu američkog pirinča. 15

Zašto je važan realni devizni kurs? Predstavlja ključnu determinantu nivoa uvoza i izvoza jedne

Zašto je važan realni devizni kurs? Predstavlja ključnu determinantu nivoa uvoza i izvoza jedne zemlje. Na primer, kada kompanija Uncle Ben odlučuje da li da kupi američki ili japanski pirinač koji će pakovati u svoje kutije, postavlja pitanje koji je pirinač jeftiniji. Realni devizni kurs daje odgovor na to pitanje. Ako odlučujete da li da odete na odmor u Majami na Floridi ili u Kankun u Meksiku, od službenika u putničkoj agenciji tražićete cenu hotelske sobe u Majamiju (izraženu u dolarima), cenu hotelske sobe u kankunu (izraženu u pezosima) i devizni kurs pezosa u odnosu na dolar. Ako poređenjem troškova odlučujete gde ćete na odmor, svoju odluku zasnivate na realnom deviznom kursu. 16

Zašto je važan realni devizni kurs? Kada proučavaju ekonomiju u celini, makroekonomisti se fokusiraju

Zašto je važan realni devizni kurs? Kada proučavaju ekonomiju u celini, makroekonomisti se fokusiraju na ukupne cene, a ne samo na cene pojedinih artikala. Da bi izračunali realni devizni kurs oni koriste cenovne indekse (npr. indeks cena na malo koji iskazuje cenu korpe dobara i usluga). Na osnovu cenovnog indeksa korpe u SAD (P), indeksa cena inostrane korpe (P*) i nominalnog devniznog kursa USD u odnosu na strane valute (e), opšti realni devizni kurs između SAD i ostalih zemalja možemo da izračunamo na sledeći način: realni devizni kurs = (e x P) / P* Ovaj realni devizni kurs izražava cenu korpe dobara i usluga u zemlji u odnosu na korpu dobara i usluga u inostranstvu. 17

Zašto je važan realni devizni kurs? Depresijacija (pad) realnog deviznog kursa SAD znači da

Zašto je važan realni devizni kurs? Depresijacija (pad) realnog deviznog kursa SAD znači da je američka roba pojeftinila u odnosu na stranu robu. Ta promena stimuliše potrošače i kod kuće i u inostranstvu da kupuju veću količinu američke robe, a manju količinu robe iz drugih zemalja. Američki izvoz raste, američki uvoz opada, obe promene povećavaju neto izvoz. 18

Paritet kupovne moći Teorija deviznog kursa - paritet kupovne moći Za jedinicu bilo koje

Paritet kupovne moći Teorija deviznog kursa - paritet kupovne moći Za jedinicu bilo koje date valute trebalo bi da bude moguće da se kupi ista količina dobara u svim zemljama. Osnovna logika pariteta kupovne moći Teorija pariteta kupovne moći zasniva na principu pod nazivom zakon jedne cene: jedno dobro mora da se prodaje po istoj ceni na svim lokacijama. U protivnom, mogućnosti za ostvarenje profita bile bi neiskorišćene. Na primer, neko bi mogao da kupi kafu u Sijetlu za 4$ po kg i da je prodaje u Bostonu gde je cena recimo 5$, čime bi na razlici u ceni ostvario profit od 1$ po kg. Proces korišćenja razlika u cenama na različitim tržištima naziva se arbitraža. Kada se iskoristi mogućnost arbitraže, povećava se tražnja za kafom u Sijetlu (cena kafe se povećava) i ponuda kafe u Bostonu (cena kafe se smanjuje). Taj proces se nastavlja sve dok se na kraju, cene ne bi izjednačile na oba tržišta. 19

Paritet kupovne moći Osnovna logika pariteta kupovne moći Kada bi za 1$ mogli da

Paritet kupovne moći Osnovna logika pariteta kupovne moći Kada bi za 1$ mogli da se kupi više kafe u SAD nego u Japanu, međunarodni trgovci ostvaruju profit kupovinom kafe u SAD i prodajom u Japanu. Taj izvoz kafe iz SAD u Japan bi izazvao porast američke cene kafe, a smanjio japansku cenu. Zakon jedne cene nam kaže da za 1$ mora da se kupi ista količina kafe u svim zemljama. Prema paritetu kupovne moći valuta mora da ima istu kupovnu moć u svim zemljama. Paritet znači jednakost, a kupovna moć se odnosi na vrednost novca. Jedinica svih valuta mora da ima istu realnu vrednost u svakoj zemlji. Na primer, 1$ mora da kupi istu količinu dobara u Japanu i SAD. 20

Paritet kupovne moći Implikacije pariteta kupovne moći Ova teorija nam govori da nominalni devizni

Paritet kupovne moći Implikacije pariteta kupovne moći Ova teorija nam govori da nominalni devizni kurs između valuta dve zemlje zavisi od nivoa cena u tim zemljama. Ako se za $ može kupiti ista količina dobara u SAD (gde su cene izražene u $) kao i u Japanu (gde su cene izražene u ¥), tada broj jena koji se dobija za 1$ mora da reflektuje cene dobara u SAD i Japanu. Na primer, ako kg kafe u Japanu košta 500 ¥, a u SAD 5$, tada nominalni deviznikurs mora da iznosi 100 ¥ za 1$. Pretpostavimo da je P cena korpe dobara u SAD (izražena u $), P* cena korpe dobara u Japanu (izražena u ¥), a e nominalni devizni kurs. Kod kuće (u SAD) je nivo cena P, pa kupovna moć 1 $ iznosi: 1/P. U inostranstvu 1$ može da se zameni za e jedinica strane valute, koja zato ima kupovnu moć e/P*. Da bi kupovna moć $ bila ista kod kuće i u inostranstvu mora da važi da je: 1/P = e/P* 21

Paritet kupovne moći Implikacije pariteta kupovne moći Ova jednačina, ako je preuredimo postaje: 1

Paritet kupovne moći Implikacije pariteta kupovne moći Ova jednačina, ako je preuredimo postaje: 1 = e. P / P* Uočava se da je leva strana jednačine konstantna, a da desna strana predstavlja realni devizni kurs. Ako je kupovna moć $ uvek ista u inostranstvu i kod kuće, tada devizni kurs relativna cena domaćih i stranih dobara ne može da se promeni. e = P* / P Nominalni devizni kurs između dve zemlje prema teoriji pariteta kupovne moći mora da reflektuje različite nivoe cena u tim zemljama. Nominalni devizni kursevi se menjaju kada se promene nivoi cena (ponuda i tražnja novca u svakoj zemlji). Kada CB poveća ponudu novca i izazove porast nivoa cena, izaziva depresijaciju valute te zemlje u odnosu na druge valute u svetu. 22

Paritet kupovne moći Implikacije pariteta kupovne moći Kada CB štampa velike količine novca, taj

Paritet kupovne moći Implikacije pariteta kupovne moći Kada CB štampa velike količine novca, taj novac gubi vrednost i u pogledu dobara i usluga koje za njega mogu da se kupe, i u pogledu iznosa druge valute koji za njega može da se kupi. Na primer, zašto je USD izgubio na vrednosti u odnosu na DEM (0 d 1970 do 1998) , a dobio na vrednosti u odnosu naitalijansku liru? Odgovor: Nemačka je vodila manje inflatornu monetarnu politiku od SAD, a da je Italija vodila inflatorniju politiku, U tom periodu, inflacija u SAD je iznosila 5, 3% godišnje, u Nemačkoj 3, 5%, a u Italiji 9, 6%. Kako su se američke cene povećale u odnosu na nemačke, vrednost $ je opala u odnosu na DEM. Kako su američke cene opale u odnosu na italijanske, vrednost dolara se u odnosu na liru povećala. 23

Paritet kupovne moći Manjkavosti pariteta kupovne moći To je jednostavan model određivanja deviznog kursa.

Paritet kupovne moći Manjkavosti pariteta kupovne moći To je jednostavan model određivanja deviznog kursa. Ona je u stanju da objasni dugoročne trendove, značajne promene deviznog kursa koje nastaju u periodu hiperinflacije. Međutim, nije u potpunosti precizna. To jest, kretanje deviznih kurseva nije uvek takvo da obezbeđuje da $ ima sve vreme istu realnu vrednost u svim zemljama. Dva su razloga zašto ova teorija ne važi uvek u praksi: 1. Mnogim dobrima je teško trgovati. Na primer, šišanje je skuplje u Parizu nego u Njujorku. Međunarodni putnici će izbegavati da se šišaju u Parizu i možda će se pojedini frizeri preseliti iz Njujorka u Pariz. Ali, takva arbitraža bi bila suviše ograničena da bi se eliminisale razlike u cenama. Odstupanje od pariteta kupovne moći bi i dalje postojalo, a za dolar (ili evro) i dalje bi se kupovalo manje frizerskih usluga u Parizu nego u 24 Njujorku.

Paritet kupovne moći Manjkavosti pariteta kupovne moći 2. Dobra kojima je moguće trgovati ne

Paritet kupovne moći Manjkavosti pariteta kupovne moći 2. Dobra kojima je moguće trgovati ne predstavljaju uvek savršene suptsitute kada se proizvode u različitim zemljama. Na primer, neki više preferiraju nemačke automobile, a neki američke. Ukusi potrošača se vremenom mogu promeniti. Ako su nemački autmobili popularniji, porast tražnje izazvaće porast cene nemačkih automobila u odnosu na američke. Uprkos razlici u ceni na dva tržišta, neće doći do arbitraže, jer potrošači ne smatraju ove dve vrste automobila ekvivalentnim. Logika pariteta kupovne moći je dobar osnov razumevanja deviznih kurseva: kada realni devizni kurs odstupi od nivoa predviđenog paritetom kupovne moći, ljudi imaju podsticaj da prenose dobra izvan nacionalnih granica. 25

Case study: Hamburger kao standard Kada na osnovu teorije pariteta kupovne moći objašnjavaju devizni

Case study: Hamburger kao standard Kada na osnovu teorije pariteta kupovne moći objašnjavaju devizni kurs, ekonomistima su potrebni podaci o korpi dobara i usluga u različitim zemljama. Jednu analizu je sproveo časopis Economist, koji povremeno prikuplja podatke o korpi dobara koja sadrži: “dve pljeskavice od čiste junetine, specijalni sos, zelenu salatu, sir, kisele krastavce, luk i zemičku sa susamom”. To je “Big mek” i prodaje se u Mekdonaldsovim restoranima širom sveta. Kada dobijemo cene Big meka u dve zemlje izražene u lokalnim valutama, možemo da izračunamo devizni kurs koji predviđa teorija pariteta kupovne moći. Predviđeni devizni kurs je onaj koji izjednačava cenu big meka u te dve zemlje. Na primer, ako je cena Big meka u SAD 2$, a u japanu 200 jena, paritet kupovne moći predvideo bi devizni kurs od 100 jena za jedan dolar. 26

Case study: Hamburger kao standard Koliko je paritet kupovne moći uspešan kada se primeni

Case study: Hamburger kao standard Koliko je paritet kupovne moći uspešan kada se primeni na cene Big meka? Sledi izvod iz članka objavljenog u Economist-u, 03. 04. 1999. godine, kada je cena Big meka u SAD iznosila 2, 43 $. Može se videti da predviđeni i stvarni devizni kursevi nisu u potpunosti isti. Napokon, međunarodnu arbitražu Big mekova nije lako sprovesti. Uprkost tome, dva devizna kursa obično su približna. Paritet kupovne moći ne predstavlja preciznu teoriju deviznih kurseva, ali često pruža približnu predstavu o njima. 27

Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava i stranih valuta Štediše odlaze na tržište zajmovnih sredstava

Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava i stranih valuta Štediše odlaze na tržište zajmovnih sredstava da deponuju svoju ušteđevinu, a zajmotražioci na tom tržištu dobijaju zajmove. Postoji jednka kamatna stopa, koja istovremeno predstavlja prihod od štednje i trošak pozajmljivanja. Štednja = domaće investicije + neto odliv kapitala Kada građani SAD uštede 1$ svog dohotka, taj $ može da se upotrebi za finansiranje kupovine domaćeg kapitala ili za finansiranje kupovine neke imovine u inostranstvu. Ponuda zajmovnih sredstava potiče od nacionalne štednje, a tražnja za zajmovnim sredstvima od domaćih investicija i neto odliva kapitala. Kupovinom imovine u vidu kapitala povećava se tražnja za zajmovnim sredstvima, bez obzira da li se ta imovina nalazi u zemlji ili u inostranstvu. Neto odliv kapitala može da bude pozitivan ili negativan i da poveća ili smanji tražnju za zajmovnim sredstvima koja nastaje na osnovu domaćih 28 investicija.

Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava i stranih valuta Ponuđena i tražena količina zajmovnih sredstava

Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava i stranih valuta Ponuđena i tražena količina zajmovnih sredstava zavise od realne kamatne stope. Viša kamatna stopa stimuliše ljude da štede, čime se povećava ponuđena količina zajmovnih sredstava. Viša kamatna stopa čini skupljim pozajmljivanje u cilju finansiranja kapitalnih projekata, destimuliše investicije i smanjuje traženu količinu zajmovnih sredstava. Osim što utiče na S i I, realna kamatna stopa neke zemlje utiče i na njen neto odliv kapitala. Na primer, dva investiciona fonda odlučuju da li da kupe državnu obveznicu SAD ili Nemačke. Ovu odluku delimično donose i poređenjem realnih kamatnih stopa u SAD i Nemačkoj. Kada se realna kamatna stopa poveća u SAD, američka obveznica postaje atraktivnija. Porast realne kamatne stope destimuliše Amerikance da kupuju inostranu imovinu, a podstiče strance da kupuju imovinu SAD. Pa visoka kamatna stopa smanjuje neto odliv kapitala iz SAD. 29

Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava i stranih valuta Kriva ponude je rastuća, jer viša

Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava i stranih valuta Kriva ponude je rastuća, jer viša kamatna stopa povećava ponuđenu količinu zajmovnih sredstava, dok je kriva tražnje opadajuća, jer viša kamatna stopa smanjuje tražeu količinu zajmovnih sredstava. U otvorenoj privredi, tražnja potiče ne samo od onih koji zajmovnim sredstvima žele da kupe domaća kapitalna dobra, već i od onih koji žele da zajmovnim sredstvima kupe inostranu imovinu. 30

Tržište stranih valuta (devizno tržište) Učesnici na ovom tržištu vrše zamenu domaće valute za

Tržište stranih valuta (devizno tržište) Učesnici na ovom tržištu vrše zamenu domaće valute za stranu valutu. Neto odliv kapitala = neto izvoz. Na primer, kada ekonomija SAD beleži trgovinski suficit (NX > 0), stranci kupuju više američkih dobara i usluga nego što Amerikanci kupuju inostranih dobara i usluga. Šta Amerikanci rade sa stranim valutama koje dobijaju od ove neto prodaje dobara i usluga u inostranstvu? Oni moraju da kupuju inostranu imovinu pa se američki kapital odliva u inostranstvo (NCO > 0). Obrnuto, ako SAD beleži trgovinski deficit (NX < 0), Amerikanci troše više na inostrana dobra i usluge nego što zarađuju od prodaje u inostranstvu. Jedan deo ove potrošnje mora da se finansira prodajom američke imovine inostranstvu, pa se javlja priliv inostranog kapitala u SAD (NCO < 0). 31

Tržište stranih valuta (devizno tržište) Neto odliv kapitala je količina dobara koja se nudi

Tržište stranih valuta (devizno tržište) Neto odliv kapitala je količina dobara koja se nudi radi kupovine inostrane imovine. Na primer, kada američki investicioni fond želi da kupi državnu obveznicu Japana, potrebno je da $ zameni u ¥, pa nudi $ na deviznom tržištu. Neto izvoz predstavlja količinu dobara koja se traži radi kupovine američkog neto izvoza dobara i usluga. Na primer, kada japanska avio-kompanija želi da kupi Boingov avion, potrebno je da zameni svoje ¥ u $, pa zato traži $ na deviznom tržištu. Cena koja dovodi u ravnotežu ponudu i tražnju na deviznom tržištu je realni devizni kurs. Kada američki realni devizni kurs apresira, američka dobra poskupljuju u odnosu na inostrana dobra, pa su manje atraktivna za domaće i strane potrošače, izvoz iz SAD opada, a povećava se uvoz u SAD, neto izvoz se smanjuje. Apresiranjem realnog deviznog kursa smanjuje se 32 količina $ koja se traži na deviznom tržištu.

Tržište stranih valuta (devizno tržište) Realni devizni kurs je određen ponudom i tražnjom za

Tržište stranih valuta (devizno tržište) Realni devizni kurs je određen ponudom i tražnjom za devizama. Ponuda $ koji se zamenjuju za devize potiče od neto odliva kapitala, pošto neto odliv kapitala ne zavisi od realnog deviznog kursa, kriva ponude je vertikalna. Tražnja za dolarima potiče od nedto izvoza. Niži devizni kurs stimuliše neto izvoz (povećava se količina $ koja se traži za plaćanje tog neto izvoza), kriva tražnje je opadajuća. 33

Tržište stranih valuta (devizno tržište) U ovom modelu podela na ponudu i tražnju je

Tržište stranih valuta (devizno tržište) U ovom modelu podela na ponudu i tražnju je malo veštačka: kada Amerikanac uveze automobil iz Japana, tu transakciju model tretira kao smanjenje tražene količine $ (jer se smanjuje neto izvoz), a ne kao porast ponuđene količine $. Kada japanski državljanin kupi državnu obveznicu SAD, ta transakcija se u modelu tretira kao smanjenje ponuđene količine $ (neto odliv kapitala opada), a ne kao porast tražene količine $. 34

Ravnoteža u otvorenoj privredi S = I + NCO = NX Na tržištu zajmovnih

Ravnoteža u otvorenoj privredi S = I + NCO = NX Na tržištu zajmovnih sredstava ponuda potiče od nacionalne štednje, tražnja od domačih investicija i neto odliva kapitala, a realna kamatna stopa dovodi u ravnotežu ponudu i tražnju. Na tržištu stranih valuta, ponuda potiče od neto odliva kapitala, tražnja od neto izvoza, a realni devizni kurs dovodi u ravnotežu ponudu i tražnju. Neto odliv kapitala je varijabla koja povezuje ta dva tržišta. Na tržištu zajmovnih sredstava, NCO je deo tražnje: osoba koja želi da kupi imovinu u inostranstvu ovu kupovinu finansira nabavljanjem novca na tržištu zajmovnih sredstava. Na deviznom tržištu, NCO je deo ponude: osoba koja želi da kupi imovinu u drugoj zemlji mora da ponudi domaću valutu koju menja za valutu te zemlje. 35

Ravnoteža u otvorenoj privredi Ključna determinanta neto odliva kapitala je realna kamatna stopa. Kada

Ravnoteža u otvorenoj privredi Ključna determinanta neto odliva kapitala je realna kamatna stopa. Kada je ona u SAD visoka, posedovanje američke imovine je atraktivno, a američki neto odliv kapitala je nizak. Ova kriva neto odliva kapitala pokazuje vezu tržišta zajmovnih sredstava i deviznog tržišta. 36

Istovremena ravnoteža na oba tržišta Deo slike a: prikazuje tržište zajmovnih sredstava. Nacionalna štednja

Istovremena ravnoteža na oba tržišta Deo slike a: prikazuje tržište zajmovnih sredstava. Nacionalna štednja je izvor ponude zajmovnih sredstava. Domaće investicije i neto odliv kapitala su izvor tražnje za zajmovnim sredstvima. Ravnotežna realna kamatna stopa (r 1) dovodu u ravnotežu ponuđenu i traženu količinu zajmovnih sredstava. Deo slike b: prikazuje neto odliv kapitala. Viša kamatna stopa kod kuće čini atraktivnijom domaću imovinu, a to zauzvrat smanjuje neto odliv kapitala. Dakle, kriva neto odlvia kapitala na ovom delu slije je opadajuća. Deo slike c: prikazuje devizno tržište. Pošto ino imovina mora da se kupi stranom valutom, količina neto odliva kapitala u delu b određuje ponudu $ koji se menjaju u devize. Realni devizni kurs ne utiče na neto odliv kapitala, pa je kriva ponude vertikalna. Tražnja za $ potiče od neto izvoza: Depresijacija deviznog kursa povećava neto izvoz, kriva tražnje za devizama je opadajuća. Ravnotežni devizni kurs (E 1) dovodi u ravnotežu ponuđenu i traženu količinu $ na deviznom tržištu. 37

Istovremena ravnoteža na oba tržišta Dva tržišta određuju dve relativne cene - realnu kamatnu

Istovremena ravnoteža na oba tržišta Dva tržišta određuju dve relativne cene - realnu kamatnu stopu i realni devizni kurs. Realna kamatna stopa određena u delu a je cena dobara i usluga u sadašnjosti u odnosu na dobra i usluge u budućnosti. Realni devizni kurs određen u delu c je cena domaćih dobara i usluga u odnosu na inostraa dobra i usluge. Te dve realtivne cene istovremeno se prilagođavaju da bi ponudu i tražnju na ta dva tržišta dovele u ravnotežu. Pri tom, one određuju nacionalnu štednju, domaće investicije, neto odliv kapitala i neto izvoz. 38

39

39

Kako deficit državnog budžeta utiče na otvorenu privredu Deficit državnog budžeta nastaje kada su

Kako deficit državnog budžeta utiče na otvorenu privredu Deficit državnog budžeta nastaje kada su državni rashodi veći od državnih prihoda, predstavlja negativnu javnu štednju, on smanjuje nacionalnu štednju (zbir javne i lične štednje), smanjuje ponudu zajmovnih sredstava, povećava kamatnu stopu i istiskuje investicije. On vrši početni uticaj na nacionalnu štednju, a time i na krivu ponude zajmovih sredstava (pomera je ulevo). Deo slike a. pomeranje sa S 1 na S 2. Uz manje sredstava na raspolaganju onima koji traže zajam na finansijskom tržištu, kamatna stopa raste sa r 1 na r 2. Suočeni sa visokom kamatnom stopom zajmotražioci odlučuju da manje pozajmljuju (kretanje od tačke A u tačku B duž krive tražnje zazajmovnim sredstvima). Domaćinstva i preduzeća smanjuju kupovinu kapitalnih dobara. Budžetski deficit istiskuje domaće investicije. Deo slike b. pokazuje da u otvorenoj privredi smanjena ponuda zajmovnih sredstava ima i dodatne efekte: rast kamatne stope 40 smanjuje neto odliv kapitala.

Kako deficit državnog budžeta utiče na otvorenu privredu Pošto ušteđevina koja se drži kod

Kako deficit državnog budžeta utiče na otvorenu privredu Pošto ušteđevina koja se drži kod kuće donosi veće stope prinosa, investiranje u inostransto je manje atraktivno, a domaće stanovništvo kupuje manje ino imovine. Kad se zbog budžetskog deficita povećaju kamatne stope, ponašanje i kod kuće i u inostranstvu izaziva pad neto odliva kapitala SAD. Deo c. pokazuje kako budžetski deficiti utiču na devizno tržište. Pošto je smanjen neto odliv kapitala, ljudima je potrebno manje deviza kojima bi kupovali ino imovinu, što izaziva pomeranje krive ponude $ ulevo sa S 1 na S 2. Smanjenja ponuda $ izaziva apresijaciju realnog deviznog kursa sa E 1 na E 2. $ postaje vredniji u odnosu na stranu valutu. Ta apresijacija zauzvrat izaziva poskupljenje američkih dobara u odnosu na ona iz inostranstva. Pošto ljudi i kod kuće i u inostranstvu smanjuju kupovinu skupljih američkih dobara, izvoz is SAD opada, a uvoz u SAD raste. Deficit državnog budžeta povećava realne kamatne stope, istiskuje domaće investicije, izaziva apresijaciju valute i deficit trgovinskog bilansa (deficit blizanci).

42

42

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Trgovinska politika je vladina politika koja direktno

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Trgovinska politika je vladina politika koja direktno utiče na količinu dobara i usluga koje zemlja uvozi ili izvozi. Uobičajeni oblik trgovinske politike je carina - porez na uvozna dobra. Druga je uvozna kvota - ograničenje dozvoljene količine nekog dobra koje se proizvodi u inostranstvu, a prodaje na domaćem tržištu. Pretpostavimo da automobilska industrija SAD, zabrinuta zbog konkurencije japanskih proizvođača automobila, ubedi vladu SAD da uvede kvotu na broj automobila koji može da se uveze iz Japana. Kao argument svog zahteva, lobisti autoindustrije navode da bi trgovinska restrikcija smanjila američki trgovinski deficit. Da li su oni u pravu? Na samom početku uvozne restrikcije deluju na uvoz, i na neto izvoz. A pošto neto izvoz predstavlja izvor tražnje za dolarima na deviznom tržištu, ta politika utiče i na krivu tražnje na ovom tržištu. Pošto se kvotom ogranilava broj japanskih automobila koji se prodaju u SAD, njome se smanjuje i uvoz pri bilo kom datom realnom deviznom kursu.

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Zato se neto izvoz koji je jednak

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Zato se neto izvoz koji je jednak razlici između izvoza i uvoza, povećava pri svakom datom realnom deviznom kursu. Pošto su strancima potrebni dolari da bi kupili američki neto izvoz, na deviznom tržištu postoji povećanja tražnja za dolarima (pomeranje krive tražnje za $ udesno). Porast tražnje za $ izaziva apresiranje realnog deviznog kursa sa E 1 na E 2. Pošto se na tržištu zajmovnih sredstava u delu a. ništa nije desilo, nema promene realne kamatne stope. Pošto se kamatna stopa nije promenila, ne menja se ni neto odliv kapitala, što je prikazano u delu b. A pošto se ne menja neto odliv kapitala, ne menja se ni neto izvoz, kada je uvozna kvota izazvala smanjenje uvoza. Kako neto izvoz ostaje isti bez obzira na pad uvoza: kada $ apresira na deviznom tržištu, domaća dobra poskupljuju u odnosu na ona iz inostranstva. Ta apresijacija podstiče uvoz, a destimuliše izvoz obe promene poništavaju direktno povećanje neto izvoza koje je nastalo kao posledica uvođenja uvozne kvote. Na kraju, uvoznom kvotom se smanjuje i uvoz i izvoz (NX ostaje isti).

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Iznenađujuća implikacija: mere trgovinske politike nemaju uticaja

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Iznenađujuća implikacija: mere trgovinske politike nemaju uticaja na trgovinski bilans. To jest, politika koja ima direktan uticaj na izvoz ili uvoz ne menja neto izvoz. NX = NCO = S - I Neto izvoz je jednak neto odlivu kapitala, koji je jednak razlici nacionalne štednje i domaćih investicija. Merama trgovinske politike ne menja se trgovinski bilans, jer ne menjaju nacionalnu štednju, niti domaće investicije. Za date nivoe S i I, realni devizni kurs se prilagođava da bi održao isti trgovinski bilans, bez obzira na mere trgovinske politike koje primenjuje vlada. Mada se trgovinskom politikom ne menja ukupni trgovinski bilans zemlje, ona utiče na pojedina preduzeća, industrije i zemlje. Kada vlada SAD uvede uvoznu kvotu na japanske automobile, General Motors se suočava sa manjom konkurencijom iz ino, pa će prodavati više automovila. Pošto je $ apresirsao, američki proizvođači aviona Boing imaju jaču konkurenciju u Erbasu, evropskom proizvođaču aviona.

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Američki izvoz aviona će opasti, a povećaće

Kako trgovinska politika utiče na otvorenu privredu Američki izvoz aviona će opasti, a povećaće se uvoz aviona u SAD. U tom slučaju uvozna kvota na japanske automobile povećava neto izvoz automobila, a smanjuje neto izvoz aviona. Osim toga, povećaće se neto izvoz iz SAD u Japan, a smanjiti neto izvoz iz SAD u Evropu. Ukupni trgovinski bilans ekonomije SAD, ostaće nepromenjen. Efekti mera trgovinske politike više su mikroekonomski nego makroekonomski. Mada zagovornici trgovinske politike ponekad tvrde (pogrešno) da je njima moguće promeniti trgovinski bilans zemlje, njih često motiviše briga za konkretna preduzeća ili industrije. Ekonomisti se skoro uvek protive takvim merama trgovinske politike. Slobodna trgovina omogućava ekonomijama da se specijalizuju za ono u čemu su najbolje, čime stanovnike svih zemalja dovode u bolji položaj. Trgovinske restrikcije utiču negativno na koristi od trgovine, čime se smanjuje ukupno ekonomsko blagostanje.

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala - tequila crisis Politička nestabilnost u Meksiku, zajedno sa

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala - tequila crisis Politička nestabilnost u Meksiku, zajedno sa atentatom na istaknutog političkog lidera, unela je 1994. godine nervozu na svetska finansijska tržišta. Ljudi su Meksimo počeli da tretiraju kao mnogo manje stabilnu zemlju nego ranije. Odlučili su da pojedinu svoju imovinu povuku iz Meksika i sredstva prenesu u SAD i druga “bezbedna skloništa”. Takvo veliko i iznenadno povlačenje sredstava iz neke zemlkje se zove bekstvo kapitala. Kad su uočili političke probleme u Meksiku, investitori širom sveta odlučuju da prodaju jedan deo svoje imovine u Meksiku i taj prihod upotrebe ze kupovinu imovine u SAD. Time se povećava neto odliv kapitala Meksika. Očigledan je uticaj na krivu neto odliva kapitala, što sa druge strane utiče na ponudu pezosa na deviznom tržištu. Osim toga, pošto tražnja za zajmovnim sredstvima potiče i od domaćih investicija i od neto odliva kapitala, bekstvo kapitala utiče na krivu tražnje na tržištu zajmovnih sredstava.

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala - tequila crisis Kada se poveća neto odliv kapitala,

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala - tequila crisis Kada se poveća neto odliv kapitala, javlja se veća tražnja za zajmovnim sredstvima kako bi se finansirala kupovina imovine u vidu kapitala u inostranstvu. U delu slike a. kriva tražnje za zajmovnim sredstvima pomera se udesno. Pošto je neto odliv veći u odnosu na bilo koju kamatnu stopu, i kriva neto odliva kapitala se pomera udesno u delu b. Povećana tražnja za zajmovnim sredstvima izaziva porast kamatne stope u Meksiku sa r 1 na r 2. Deo b pokazuje da se povećava meksički neto odliv kapitala (mada porast kamatne stope meksičku imovinu čini atraktivnijom, to samo delimično poništava dejstvo bekstva kapitala na neto odliv kapitala). Deo c pokazuje da se zbog neto odliva kapitala povećava ponuda pezosa na deviznom tržištu. Pošto ljudi pokušavaju da se otarase meksičke imovine, dolazi do velike ponude pezosa koje treba konvertovati u $. Taj porast ponude izaziva depresijaciju pezosa sa E 1 na E 2. Dakle, bekstvo kapitala iz Meksika povećava meksičke kamatne stope i smanjuje vrednost pezosa na deviznom tržištu.

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala - tequila crisis U periodu između novembra 1994. i

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala - tequila crisis U periodu između novembra 1994. i marta 1995. godine, kamatne stope na kratkoročne meksičke državne obveznice povećale su se sa 14 na 70%, a pezosu je vrednost opala sa 29 na 15 centi. Depresijacija valute pojeftinjuje izvoz, a poskupljuje uvoz, što trgovinski bilans približava suficitu. Istovremeno, porast kamatne stope smanjuje domaće investicije, što usporava akumulaciju kapitala i privredni rast. Porast meksičkog neto odliva kapitala podudara se sa padom američkog neto izvoza kapitala. Kada opada vrednost pezosa i kada se povećavaju meksičke kamatne stope, raste vrednost $, a smanjuju se američke kamatne stope. Međutim, veličina tog uticaja na američku ekonomiju je mala, jer je ekonomija SAD velika u odnosu na meksičku.

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala Godine 1997. svet je saznao da je bankarski sistem

Politička nestabilnost i bekstvo kapitala Godine 1997. svet je saznao da je bankarski sistem nekoliko azijskih ekonomija (tajlandska, južnokorejska i indonežanska) bankrotirao i ta vest je izazvala bekstvo kapitala iz ovih zemalja. Ruska vlada 1998. godine nije bila u stanju da isplati svoje dugove, čime je navela strane investitore da uzmu preostali novac i pobegnu. Sličan (ali komplikovaniji) skup događaja desio se u Argentini 2002. godine. Rezultat svakog od ovih slučajeva bekstva kapitala bio je: povećanje kamatnih stopa i slabljenje valute.

Predavаč dr Ljiljana Malešević 53

Predavаč dr Ljiljana Malešević 53