Maja Krtali i Damir Hasenay Dostupnost i ouvanje

Maja Krtalić i Damir Hasenay Dostupnost i očuvanje informacija – Što znači pouzdano i dugoročno? Arhivi, Knjižnice, Muzeji Poreč 26. -28. studenog 2008.

Dostupnost i očuvanje informacija – što znači pouzdano i dugoročno? pouzdano? dugoročno? • uvijek dostupno • trajno kao vremenska kategorija • sigurno pohranjeno • otporno na promjene • upotrebljivo u odnosu na namjenu • isplanirano u prostoru i vremenu • . . . sigurno upotrebljivo uvijek trajno isplanirano otporno

sigurno upotrebljivo uvijek trajno isplanirano PRETPOSTAVKE I PREDUVJETI otporno prirodni – priroda materijala, prirodne zakonitosti; tehnički – tehnologija u službi dostupnosti i očuvanja; legislativni – zakonski okvir djelovanja; društveni – zahtjevi “okoline” za informacijom; organizacijski – operativni pristup dostupnosti i očuvanju; dostupni resursi – ekonomski, ljudski, infrastrukturni. . .

Dostupnost i očuvanje informacija – ZAŠTITA? • • zašto trebamo zaštitu? što zapravo štitimo? od koga/čega štitimo? kako štitimo? s kojim ciljem i svrhom? za koga to sve radimo? tko se sve bavi zaštitom? Pojam ZAŠTITA – teško jednoznačno definirati: ukupnost koraka koji se poduzimaju za dobrobit objekta koji se želi zaštititi

Zaštita Moguće je razmatranje i tumačenje pojma na tri razine: 1) ‘strateška razina’ – najčešće na nacionalnom i/ili međunarodnom nivou: a) osmišljavanje nacionalnih i međunarodnih projekata zaštite; b) pokretanje inicijativa u kontekstu zaštite cjelokupnog korpusa nacionalne baštine; c) predlaganje, dopuna i korekcije zakonske regulative zaštite; d) promicanje i produbljivanje svijesti u stručnoj i široj javnosti o važnosti zaštite u očuvanju (nacionalnog) identiteta; e) poticanje i organizacija obrazovanja i edukacije stručnjaka za zaštitu; f) osnivanje stručnih tijela i povjerenstava na nacionalnoj i međunarodnoj razini koja će koordinirati aktivnosti vezane za zaštitu. . .

Zaštita 2) ‘tehnička razina’ – stručno-znanstvena problematika vezana za specifičnosti materijala, čimbenike koji ih ugrožavaju kao i tehničke metode i postupci: a) istraživanja specifičnosti i sastava pojedinih materijala raznim kemijskim, fizikalnim i mehaničkim metodama i postupcima; b) primjena konzervatorskih načela i tehnika na zaštitu materijala kao nositelja informacija kao i razvoj i primjena novih metoda za zaštitu materijala; c) multidisciplinarna (prirodoslovna, povijesna, tehnička, sociološka. . . ) istraživanja konteksta u kojem su nastajali pojedini objekti; d) tehničke metode i postupci zaštite informacija u digitalnom obliku; e) istraživanja interakcija raznovrsnih čimbenika (mikroklimatskih, kemijskih, bioloških i sl. ) i materijala. . .

Zaštita 3) ‘operativna razina’ – pitanja s kojima se gotovo svakodnevno susreću informacijski stručnjaci i druge stručne osobe koje skrbe o prikupljanju, čuvanju, pohrani i organizaciji informacija: a) specifična pitanja pohrane, kontrola i regulacija mikroklimatskih uvjeta, standardi za pohranu i prenošenje; b) rad s korisnicima; c) provođenje zakonske i stručne regulative na poslovima zaštite, sigurnosna pitanja, npr. protupožarna, protuprovalna i sl. zaštita; d) organizacija poslovanja u pravnom i financijskom okviru rada ustanove; e) kriteriji za vrednovanje, procjenu i odabir pojedinih objekata za upućivanje na neku drugu razinu zaštite. . .

Interakcija, ispreplitanje. . . ‘strateška razina’ ‘tehnička razina’ ‘operativna razina’

Sustavan pristup. . . definiranje • svrhe i cilja primjene zaštite; • najučinkovitije razine zaštite te suodnosa s ostalim razinama; • okvira u kojima su mjere provedive; • koncepta zaštite; • kriterija selekcije, vrednovanja i užeg odabira; • najprimjerenijeg pristupa i metode; • posljedica koje proizlaze iz primijenjene zaštite. . .

Od kuda krenuti? Politika zaštite – engl. preservation policy Što je potrebno znati prije? – odgovore na sljedeća pitanja: • Što je politika zaštite i zašto je ona potrebna? Plan djelovanja u svrhu očuvanja građe. politika vs. strategija – engl. policy vs. strategy § politika odgovara na pitanje što, zašto i na koliko dugo štititi § strategija odgovara na pitanje kako zaštititi i kojim redom politika → strategija → program →. . . projekt? • Što treba uzeti u obzir kada se izrađuje politika zaštite? svrha institucije, priroda zbirke (formati, materijali), ostale aktivnosti institucije, suradnja. . .

Od kuda krenuti? Politika zaštite – engl. preservation policy Što je potrebno znati prije? – odgovore na sljedeća pitanja: • Koji elementi knjižničnog poslovanja utječu na politiku zaštite? nabava, čuvanje, pohrana, pristup, korištenje, sigurnost. . . • Koji su resursi potrebni za provođenje politike zaštite? financijski, ljudski (osvješćivanje, obrazovanje i usavršavanje). . .

Sa stanovišta zaštite. . . Opći kriteriji vrednovanja, selekcije i užeg odabira što je prioritet? – ono najvrjednije? vrednovanje? – potrebe korisnika, sadržajno, materijalno, estetsko, jedinstvenost, starost, rijetkost. . . selekcija i uži odabir? – pored vrednovanja koje usmjerava ovaj korak bitna je još i trenutna ugroženost objekta - nutarnji (intrinzički) i vanjski čimbenici

Dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja Odabir i digitalna zaštita. . . Digitalna zaštita – često se promatra kao «proces planiranja, rasporeda izvora te primjene metoda i tehnika zaštite potrebnih da se osigura da digitalna informacija trajne vrijednosti ostane dostupna i uporabljiva» Odabir i digitalna zaštita ključno pitanje – vrijede li prethodno navedeni opći kriteriji vrednovanja, selekcije i užeg odabira? u svakom slučaju ne vrijede svi sa stanovišta dugoročnosti i pouzdanosti iako pomalo nebitni kao opći kriterij vrlo su važan čimbenik materijali kao nositelji informacija

Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala dugoročno i pouzdano vs. papir vs. ostali materijali PAPIR osnovna struktura • vlakna/punilo/ljepilo – fizikalno i mehanički vrlo stabilna struktura, kemijski (vrlo) nestabilno

Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala dugoročno i pouzdano vs. papir vs. ostali materijali MEDIJI ZA POHRANU DIGITALNIH INFORMACIJA • optički i magnetni mediji - kompozitne (složene) materijalne strukture relativno nestabilnih svojstava – kemijska, fizikalna i mehanička (ne)stabilnost

Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala znanost o materijalima i zaštita engl. material science vs. preservation PAPIR struktura je izvrsnih svojstava – iznaći pristup i metodu zaštite koja ju zadržava, ne poboljšava za dugoročno i pouzdano očuvanje MEDIJI ZA POHRANU DIGITALNIH INFORMACIJA složena struktura koja pored toga što kao materijal nosi informaciju za dugoročno i pouzdano očuvanje nužno ovisi o stabilnosti procesa pohrane i pristupa informacijama (fizikalno-(elektro)kemijski procesi koji imaju kinetiku i mehanizam odvijanja) stara znanja – novi pogled dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja - u pogledu razvoja znanosti o materijalima i njenog doprinosa ovoj problematici čini se da ne treba očekivati ključno rješenje s te strane već valja iznaći udio utjecaja novih materijala u definiranju učinkovitih koncepata zaštite digitalnih sadržaja

Koncepti? – digitalizacija? – zaštita? ZAŠTITA koncept zaštite izvornika koncept zaštite sadržaja migriranje sadržaja pristup korektivne zaštite metode: restauracija i konzervacija tehnike postupci pristup preventivne zaštite pristup preformatiranje metode: predviđanje i sprečavanje štetnih utjecaja uz osiguranje optimalnih uvjeta tehnike postupci metode: mikrofilmiranje i digitalizacija tehnike postupci

Koncepti? – digitalizacija? – zaštita? ZAŠTITA koncept zaštite sadržaja pristup preformatiranje koncept: zaštite “izvornika” metode: mikrofilmiranje i digitalizacija novi koncept: digitalna zaštita metode tehnike postupci

Povratak sustavnom pristupu. . . Promatramo li digitalizaciju u zaštiti kao metodu (možemo li drugačije? ) i novi koncept zaštite koji iz nje proizlazi, uočljivo je da sustavan pristup neminovno uključuje jasno definiranje: • • svrhe i cilja primjene zaštite; najučinkovitije razine zaštite te suodnosa s ostalim razinama; okvira u kojima su mjere provedive; koncepta zaštite; kriterija selekcije, vrednovanja i užeg odabira; najprimjerenijeg pristupa i metode; posljedica koje proizlaze iz primijenjene zaštite. . . Imamo li odgovore na ova pitanja?

Zaključno. . . • • jasno definirati što želimo da bude dostupno pouzdano i dugoročno; problematiku koordinirano i sustavno rješavati na svim razinama (strateški, tehnički i operativno); u što većoj mjeri iskoristiti sve raspoložive resurse te ih nužno nadograđivati – ekonomski, edukacijski, znanstveno, infrastrukturno. . . obzirom da su poslovi vezani za zaštitu nužni, a često i ključni u poslovanju informacijskih ustanova, u svrhu učinkovitih rezultata poduzimanih aktivnosti valja jasno i što preciznije odgovoriti na pitanje: jesmo li sve poduzeli da jasno definiramo cilj i svrhu poduzetih aktivnosti? mkrtalic@ffos. hr dhasenay@ffos. hr