M E F M R O Pokraj rijeke

  • Slides: 21
Download presentation
M E F M R O

M E F M R O

Pokraj rijeke Raše krava repom maše. Jerbo gdje je Raša tu je dobra paša,

Pokraj rijeke Raše krava repom maše. Jerbo gdje je Raša tu je dobra paša, tu je takva trava da bi svatko bio krava. Zvonimir Balog „Raša” Raša paša /r/, /a/, /š/, /a/ - /p/, /a/, /š/, /a/

30 slova abecede + otvornik ie + samoglasno r najmanja jezična jedinica koja sama

30 slova abecede + otvornik ie + samoglasno r najmanja jezična jedinica koja sama nema značenje, ali ima razlikovnu ulogu

FONOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE Jednačenje suglasnika po zvučnosti glas - glazba Jednačenje suglasnika po mjestu

FONOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE Jednačenje suglasnika po zvučnosti glas - glazba Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe orah - oraščić Ispadanje (gubljenje) suglasnika bez zvuka - bezvučan zbog prirode samog fonema, odnosno drukčije raspodjele fonema unutar morfema

MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE Nepostojano a vrabac - vrapca Nepostojano e Čakovec - Čakovca Prijeglas

MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE Nepostojano a vrabac - vrapca Nepostojano e Čakovec - Čakovca Prijeglas muž - mužem Navezak lijepog - lijepoga Vokalizacija anđeo - anđela Palatalizacija prah - prašina Sibilarizacija knjiga - knjizi Jotacija Alternacije ije/je/e/i brz - brži lijepiti - ljepilo

MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE uvjetovane su nekom gramatičkom kategorijom (padež, lice) ili tvorbenom kategorijom (umanjenica,

MORFOLOŠKI UVJETOVANE ALTERNACIJE uvjetovane su nekom gramatičkom kategorijom (padež, lice) ili tvorbenom kategorijom (umanjenica, uvećanica, zbirna imenica i sl. )

škol-a škol-ov-anj-e škol-ar-ac-Ø škol-ov-a-ti škol-ar-ic-a škol-sk-i škol-ar-in-a škol-stv-o škol-ar-sk-i pred-škol-a škol-ic-a pred-škol-ar-ac-Ø škol-ov-an-ost-Ø pred-škol-sk-i

škol-a škol-ov-anj-e škol-ar-ac-Ø škol-ov-a-ti škol-ar-ic-a škol-sk-i škol-ar-in-a škol-stv-o škol-ar-sk-i pred-škol-a škol-ic-a pred-škol-ar-ac-Ø škol-ov-an-ost-Ø pred-škol-sk-i

grč. morphē = oblik najmanja jezična jedinica koja ima značenje škola temeljno značenje riječi

grč. morphē = oblik najmanja jezična jedinica koja ima značenje škola temeljno značenje riječi N, ž. r. , jd.

IZRAZ (označitelj) SADRŽAJ (označenik) = MORF

IZRAZ (označitelj) SADRŽAJ (označenik) = MORF

ALOMORF nog-a nog noz-i noz nož-ni nož varijanta morfema, tj. djelomično različiti izrazi morfema

ALOMORF nog-a nog noz-i noz nož-ni nož varijanta morfema, tj. djelomično različiti izrazi morfema

VJEŽBA Odredi ALOMORFE. RIJEČI ploviti, isplivati, poplava napisan, pišem odsanjati, otploviti blizu, blisko, približiti

VJEŽBA Odredi ALOMORFE. RIJEČI ploviti, isplivati, poplava napisan, pišem odsanjati, otploviti blizu, blisko, približiti htjeti, htio ALOMORFI plov-, -pliv-, -plav-pis-, pišod-, otbliz-, blis-, bližhtje-, hti-

SUPLETIVNI ALOMORFI čovjek – ljudi ja – mene dobar - bolji potpuno različiti alomorfi

SUPLETIVNI ALOMORFI čovjek – ljudi ja – mene dobar - bolji potpuno različiti alomorfi istoga morfema

STRUKTURA MORFEMA MONOFONEMSK A škola POLIFONEMS KA škol a

STRUKTURA MORFEMA MONOFONEMSK A škola POLIFONEMS KA škol a

MORFEMSKA I SLOGOVNA GRANICA Morfem može biti: 1. manji od sloga 2. jednak slogu

MORFEMSKA I SLOGOVNA GRANICA Morfem može biti: 1. manji od sloga 2. jednak slogu 3. različit od sloga z-bor-Ø po-moć-Ø kuć-a

A F R A L P E J D O O M M E

A F R A L P E J D O O M M E

KORIJENSKI MORFEM - sadrži temeljno značenje riječi Podjela morfema prema POLOŽA JU Podjela morfema

KORIJENSKI MORFEM - sadrži temeljno značenje riječi Podjela morfema prema POLOŽA JU Podjela morfema prema FUNKCIJI AFIKSALNI MORFEMI (AFIKSI) škol-a prefiksalni morfemi od-lom-i-ti sufiksalni morfemi crt-ač između osnove i nastavka* (dom-ov-i) infiksi ili interfiksi između dvije osnove (stroj-o-pis-Ø) nastavci škol-a RJEČOTVORNI (DERIVACIJSKI, LEKSIČKI) MORFEMI - služe za tvorbu novih riječi grad- (značenje većega naseljenog mjesta) -sk- (značenje pripadnosti) OBLIKOTVORNI (RELACIJSKI, GRAMATIČKI) MORFEMI - riječi stavljaju u međusobne odnose -i (morfem padeža) 1. Kod duge množine imenica muškoga roda (dom-ov-i) 2. Kod nejednakosložne promjene imenica srednjega roda (ramen-a)

VJEŽBA 1. Podjela morfema prema POLOŽAJU. P K pra- djed -Ø izrada iz- rad

VJEŽBA 1. Podjela morfema prema POLOŽAJU. P K pra- djed -Ø izrada iz- rad -a ovratnik o- vrat -nik -Ø nesanica ne- san -ic -a srednj, škol -ac pradjed srednjoškolac nagluh na- jabučni S infiks nastavak -o- gluh -Ø -Ø jabuč -n -i neplodan ne- plod -an -Ø pričuvati pri- čuv -a -ti nalijepiti na- lijep -i -ti 2. Podjela morfema prema FUNKCIJI. Odredi stupce koji se odnose na rječotvorne i one koji se odnose na oblikotvorne morfeme.

I Č E O N S O A V J I R

I Č E O N S O A V J I R

VRSTE OSNOVE RJEČOTVORNA (TVORBENA) OSNOVA OBLIKOTVORNA OSNOVA - osnova na koju dodajemo sufiks ili

VRSTE OSNOVE RJEČOTVORNA (TVORBENA) OSNOVA OBLIKOTVORNA OSNOVA - osnova na koju dodajemo sufiks ili prefiks i tako tvorimo novu riječ - dobijemo je kada riječi maknemo oblikotvorni (relacijski, gramatički) morfem - P+K+S= oblikotvorna osnova puž-ić pro-hladan hladnoć-a prohladan-Ø

VJEŽBA Određivanje rječotvorne i oblikotvorne osnove. RIJEČ podcijeniti ribič sustanar ljetni rukopisni RJEČOTVORNA OSNOVA

VJEŽBA Određivanje rječotvorne i oblikotvorne osnove. RIJEČ podcijeniti ribič sustanar ljetni rukopisni RJEČOTVORNA OSNOVA cijeniti OBLIKOTVORNA OSNOVA ribič stanar sustanar ljetn rukopisn podcijeni