LUDWIG VAN BEETHOVEN RADIO VUKAIN ARANELOVI RODJENJE Ludvig

LUDWIG VAN BEETHOVEN RADIO : VUKAŠIN ARANĐELOVIĆ

RODJENJE • Ludvig Van Betoven (Ludwig van Beethoven) (* rođen najvjerojatnije 16. 12. 1770. , [1] a kršten 17. 12. 1770. U Bonnu; † 26. 3. 1827. u Beču), njemački skladatelj bečke klasike i jedan od najznačajnijih glazbenih skladatelja u povijesti. [2] • Rođen je u Bonnu u Njemačkoj, po ocu Johannu van Beethovenu (1740. 1792. ), od Flamanskih korijena, i majci Magdaleni Keverik van Betoveni (1747. -1787. ). [3] Otac mu je imao posao kao muzičar na dvoru u gradu Bonn. [4][5] • Prije njega, kompozitori su pisali djela za vjerske obrede, i da zabave ljude. Ali, u ovom slučaju ljudi slušaju beethovenovu muziku zbog vlastite koristi. Kao rezultat toga, on je napravio muziku nezavisniju od društvenih ili religioznih namjena. [6]

PORODICA • Ludvig Van Betoven potječe iz pevačke obitelji čije podrijetlo vodi iz flamskog grada Mechelena. Umetak “van” u njegovom prezimena ne označava vlastelinski položaj, već ukazuje na mjesno podrijetlo. Betovenov djed, koji se također zvao Ludvig, radio je kao glazbenik, odgovoran za orkestar, kod kelnskog nadbiskupa. 1740. godine se rodio njegov sin Johann koji je također bio crkveni pjevač. Johann je 17. prosinca 1770. godine krstio svog novorođenog sina po imenu svog oca, Ludvig. • Pošto je Ludvigov otac bio oduševljen tadašnjim čudom od djeteta, malim Mozartom, koji je već sa 6 godina komponirao skladbe, on je pokušao, po tom uzoru, malog Ludviga vrlo rano učiti sviranje violine i glasovira, pri čemu je često i pretjerivao. [7] Ludvig je često morao noću ustajati i vježbati sviranje na glasoviru, što je opet za posljedicu imalo to da je Ludvig često bio umoran za školu. Osim ispunjavanja visokih htijenja svojeg oca, život mladog Ludviga nije bio jednostavan. Otac je bio alkoholičar a majka je bila često bolesna i od šestero njene djece preživjela su samo dva.

MUZICKI UTICAJ NA SVET • Njegova usredsređenost na razvojni dio njegovog muzičkog djela će poput ostalih njegovih inovacija, postaviti trend koji će kasniji kompozitori slijediti. Beethoven je razvio potpuno originalni stil muzike, odražavajući kroz nju svoje patnje i radosti. Njegov rad predstavlja vrhunac u razvoju tonske muzike i jedan je od ključnih razvojnih kretanja u historiji muzike. [6]

DELA • 5 simfonija • 6 pastoralna simfonija • 9 simfonija • Simfonije Ludwiga van Beethovena • 5 koncerata za glasovir • Prvi koncert za glasovir u C-Duru op. 15 (1795 – 1801. ) • Drugi koncert za glasovir u B-Duru op. 19 (1788 – 1801. ) • Treći koncert za glasovir u c-molu op. 37 (1800 – 1803. ) • Četvrti koncert za glasovir u G-Duru op. 58 (1804 – 1807. ) • Peti koncert za glasovir u Es-Dur op. 73 (1809. ) • Koncert za violinu D-Dur op. 61 (1806. )

BOLEST • Ubrzo Betoven postaje poznat sa svojom kamernom glazbom, koja je predstavljala nešto sasvim novo. Osim toga, postaje poznat i kao majstor improvizacije i virtuoz na glasoviru, jer je jednom prilikom, kratko uoči koncerta uvidio da je glasovir za pola tona dublje naštimovan i umjesto da svira svoj koncert za glasovir u C-Duru (Erstes Klavierkonzert op. 15) svira ga u Cis-Duru. • • Beethoven - 10 Pfennig - 1970 • Već u starosti od 30 godina, kod Betovena se primjećuju znaci otoskleroze, «mješovitog» tipa, bolesti srednjeg u unutarnjeg uha i koja vodi ka gluhoći, i on počinje da sve manje čuje, pa počinje sve više izbjegavati ljude, tražeći mir u prirodi, gdje obično i nalazio i nadahnuće za svoje kompozicije. Kako bi unaprijedio svoj sve lošiji sluh, Betoven zateže do 4 strune na svoj glasovir. 1819. godine, Betoven postaje potpuno gluh, [8] pa tako da više i nije u mogućnosti da izvodi sam svoje koncerte kao ni da dirigira. U međuvremenu, iako malo pogluh, Betoven je i dalje radio na svojim djelima. Uslijedila je Druga simfonija, koja ne postiže neki veći uspjeh, a onda Treća koja postiže ogroman uspjeh. Sa 29 godina, Betoven počinje raditi na svojoj Prvoj simfoniji i završava je slijedeće godine. Uspješna praizvedba je izvedena 2. 4. 1799. godine.