Ludvig van Betoven ivot Ludviga van Betovena Ludvig
Ludvig van Betoven
Život Ludviga van Betovena Ludvig van Betoven rođen je u Bonu u Nemačkoj 16. decembra 1770, od oca Johana van Betovena flamanskog porekla, i majke Magdalene Keferih van Betovenov prvi muzički učitelj bio je njegov otac, muzičar u izbornoj skupštini u Bonu i alkoholičar, koji ga je u više navrata tukao, budio usred noći u društvu muzičara, a sve to pokušavajući da ga načini „muzičkim čudom“ poput Mocarta. Međutim, drugi su ubrzo i sami primetili Betovenov talenat. Betoven je ostao bez majke sa 17 godina i obaveza uzdizanja dva mlađa brata pala je na njega.
Život Ludviga van Betovena Posle očeve smrti 1792. godine Betoven se seli za Beč gde je nameravao da studira kod Jozefa Hajdna. Pošto je Hajdn imao malo vremena za predavanje, prosledio je Betovena Johanu Albrehtsbergeru. Ubrzo je dobio reputaciju klavirskog virtuoza i, postepeno, kompozitora. Betovenovo najlepše stvaralačko doba obeležila je i jedna nesreća, koja se ubrzo pretvorila u još veći podsticaj za umetničko stvaranje: sa nepunih 26 godina počeo je gubiti sluh, zbog čega je 1808. godine morao okončati pijanističku karijeru. Pojavio se još samo jednom, 1814. godine, ali 1818. godine gluvoća je postala i definitivna. Zbog toga je tokom vremena imao specifičnu sudbinu i kao dirigent. U pojedinim trenucima, morao se u izvođenje uključivati i pomoćnik, kako bi se interpretacija spasla.
Poslednje godine života Njegova poslednja dela, napisana kada je bio potpuno gluv, bila su izvanredna i napredna za tadašnju publiku, ali i za tadašnje muzičare. Betoven je toga bio svestan i činilo se da je smatrao da će budući naraštaji imati više razumevanja i da će više ceniti njegove kompozicije. Jednom prilikom je jednom svom posetiocu koji mu se požalio da je zbunjen njegovim poslednjim delima rekao da ta dela zapravo i nisu namenjena njemu, već generacijama koje će doći nakon njega. Betoven je umro 26. marta 1827. godine u Beču. Za razliku od mnogih kompozitora tog vremena, Betoven je bio priznat i cenjen i za vreme svog života, a njegovo ime i njegova briljantna dela slave se i žive i danas.
Najpoznatija dela Za Elizu Oda radosti Mesečeva sonata V simfonija
Zanimljivosti Još u detinjstvu je oboleo od velikih boginja i jedva preživeo. Posledice ove teške bolesti manifestovale su se kod ovog stvaraoca oštećenjem vida, a po licu su mu ostali veliki ožiljci. Od 17. godine počeo je da boluje od astme, a imao je i česte grčeve u crevima. Takođe, patio je od izuzetno jakih glavobolja, kao i od bronhitisa, a bio je sklon i alkoholizmu. Još u mladosti, u 26. godini Betoven je praktično ostao potpuno gluv. Ovo teško zdravstveno oštećenje ne samo da je omelo kompozitorovo stvaralastvo, vec je pojačalo njegove, inace urođene, melanholiju i hipohondriju. Za Betovana je muziku bila preča od svega na svetu. Dok je stvarao svoju čuvenu 9. simfoniju, 3 noći nije spavao. Kad ga je na to upozorila sobarica rekao je: -''Dobro da ste me podsetili, moraću se i onako pobrinuti za neke izmene koje samo u snu mogu čuti. ''
Autor: Aleksandar Radulović
- Slides: 7