Lonar Danka gostujui student u Gracu Filozofski fakultet

Lončar Danka gostujući student u Gracu Filozofski fakultet Nikšić Odsjek za srpski jezik i južnoslovenske književnosti Dijalektizmi (Dialektismen) Proseminarski rad iz Leksičkih razlika između Bosanskog/Bošnjačkog, Hrvatskog i Srpskog jezika (Proseminar zur Die lexikalischen unterschiede dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen, 515. 117) WS 2007/2008 Prof. dr Branko Tošović

Dijalektizmi - riječi, sintagme ili oblici svojstveni nekom narečju ili dijalektu Ona devojka je snaha Marka Markovića. Ona đevojka je snaa Markovića. Ona divojka je snaha Markovića. 2

Dijalektizmi Ø varijante jezika koje koriste ljudi iz određene geografske oblasti Ø razlikujemo ih prema akcenatskim, glasovnim, obličkim ili drugim osobinama 3

Dijalektizmi Ø riječi i pojave govora pojedinih društvenih slojeva ili zatvorenih sredina Ø žargonizmi 4

Dijalektizmi Ø u živom govoru Ø u književnom jeziku radi postizanja kolorita, karakterizacije likova (Bora Stanković, S. M. Ljubiša. . . ) 5

Narečja Ø tri narečja: - štokavsko - čakavsko - kajkavsko 6

Narečja Štokavsko Čakavsko Kajkavsko Šta/Što Ča Kaj -m na kraju riječi -m prelazi u -n rukom, zbogom rukon, zbogon Novo jotovanje grožđe, zemlja Nema jotovanja grozdje, zemla 7

Štokavsko narečje Ø najrasprostranjenije Ø Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, veliki dio Hrvatske 8

Štokavsko narečje a) -l > -o ili –a bio, pisao, slušao b) Prelazak nazala u -e i -u ruka, vuk c) refleks poluglasnika je -a dan, san 9

Štokavsko narečje d) dj > đ, tj > ć međa, braća e) novo jotovanje dentala i labijala grožđe, zemlja, cveće f) gubljenje foneme -h- ili njena zamjena snaha/snaja, muha/muva, orah/orag, orak 10

Štokavsko narečje Dijalektološka karta štokavskog narečja Ivić, Pavle: Dijalektologija srpsko-hrvatskog jezika 11

Istočnohercegovački dijalekat a) grupa -ao > -ô ili -â brisô, brisâ b) gubljenje foneme -hsna, aljina, ajduk, Ercegovina c) grupe tj-, dj- > će-, đećerati, đevojka 12

Istočnohercegovački dijalekat Jugoistočna grupa a) jekavskog jotovanje Sjeverozapadna grupa a) 1. l. mn. aor. je -šmo pljesma b) -h > -k ili -g dođošmo b) -o- njig, dođok c) deklinacija Pero, Pera, Peri, … > -ukunj, lunac c) deklinacija Pero, Pere, Peri, … 13

Zetsko-južnosandžački dijalekat a) grupa -ao > -â brisâ, pisâ b) nerazlikovanje akuzativa i lokativa živi u Crnu Goru 14

Zetsko-južnosandžački dijalekat Ø teško diferenciran Ø govor Mrkovića, Paštrovića, Vasojevića, govori Gusinjskog kraja, govor Boke, . . . 15

Šumadijsko-vojvođanski dijalekat a) grupa -ao > -ô pisô, došô, . . . b) ispadanje poslijeakcenatskog vokala radli, pšenca c) zamjena “jata” je ekavska 16

Šumadijsko-vojvođanski dijalekat Govori Šumadije Govori Vojvodine a) nastavak -im u dativu i lokativu jd. a) Stari nastavci u instrumentalu i lokativu mn. dobrim čoveku, tim selu po naši sokaci, s koli 17

Šumadijsko-vojvođanski dijalekat - U govore Šumadije spadaju govori istočno i zapadno od Kolubare. - U govore Vojvodine spadaju govori Banata, bački govori Srema. 18

Smederevsko-vršački dijalekat a) grupa -ao > -o do b) uprošćavanje grupa -sc-, -šč- na -c-, -čpraci, kručica c) nerazlikovanje akuzativa od lokativa sedu na granicu 19

Kosovsko-resavski dijalekat a) dosledno ekavska zamjena “jata” stareja, nesam b) -š- u komparativu živši, belši c) enklitika će u svim licima futura Će da dođem ili Će dođem 20

Kosovsko-resavski dijalekat - govor grada Peći - govor Kosova i Metohije - govor srednjeg Poibarja - govor Aleksandrovačke župe 21

Prizrensko-timočki dijalekat a) novo jotovanje braća, lađa, veselje ali zdravje, grobje b) uprošćena deklinacija bez decu, kazala na momka, čaša rakiju c) -l na kraju riječi se čuva bil, znal 22

Prizrensko-timočki dijalekat - Prizensko južnomoravski - Svrljiško - zaplanjski - Timočko - lužički poddijalekat 23

Mlađi ikavski dijalekat a) grupe -ao/-eo > -ô reko, uzo b) -l na kraju sloga > -(j)a popija, opleja, čuja c) -dj- > -jmeja, tuji, slaji, kraja 24

Ekavsko slavonski dijalekat a) rezultati II palatalizacije izostaju u 1. dativu, lokativu jd. imenica ženskog roda u ruki 2. nominativu mn. imenica muškog roda junaki b) grupe -stj-/-skj- > -šć- a ne -št 25

Istarski ikavski dijalekat a) -dj- > -ž-, -jkreža (krađa), gložen (glođen), slaji, posajen b) grupe -jt-, -jd- ostaju nepromijenjene pojti, dojdem c) grupa -čr se čuva črivo, črn 26

Posavski ikavski dijalekat a) zamjena “jata” je ikavska i jekavska lip, lipši, . . . ljepši b) -dj- > -jmlaji, tuji, vijat c) promjena -l-/-n- u -lj/-nj ispred i veljika, faljila 27

Literatura (Literaturverzeichnis) 1. Ivić, Pavle: Dijalektologija srpskohrvatskog jezika, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, Novi Sad, 2001, 313 str. 2. Krstić, Anika: Osnovni leksikon književnih termina, Vajat, Beograd, 1998, 268 str. 28