Lokalna samouprava Holandije Sneana Djordjevi Mapa Holandije Opti
- Slides: 16
Lokalna samouprava Holandije Snežana Djordjević
Mapa Holandije
Opšti podaci 1 40 000 km², 16 miliona stanovnika, 385 stanovnika po km² Razvijena ekonomija: uslužni sektor, razvijena industrija, poljoprivreda BNP iznosi 388 biliona eura, BNP po glavi stanovnika je 24 400 eura Stanovnici: Holanđani 90% i 10% stranaca; 30% katolici, 20% protestanti, 5% muslimani, 40% konfesionalno neopredeljeno
Opšti podaci 2 Holandija je parlamentarna monarhija, glavni grad je Hag Ima 12 provincija i 572 opštine Holadnija je zemlja osrednje velikih i malih naselja Opštine imaju u proseku oko 27 000 stanovnika a provin -cije 1, 25 miliona stanovnika, a svega tri grada: Amsterdam, Roterdam i Hag imaju preko 250 000 stanovnika 7 metropolitenskih areala: Amsterdam, Roterdam, Hag, Utreht, Eindhoven/Helmond, Enschede/Hengele i Arnhem/Nijmegen.
Politički sistem i organi vlasti Nivoi vlasti Predstavnički organi Izvršni organi Nacionalni nivo Parlament sa dva doma: 1. Dom i 2. Dom Kraljica Kabinet Provincijski nivo Provincijski Parlament Opštinski nivo Opštinsko Veće Izaslanici (Komisioneri) Kraljice, Izvršna vlast Gradonačelnik, Aldermani
Istorija lokalne vlasti Rani srednji vek: Holandija među najprospritetnijim regionima ali politički veoma nestabilan (brojni gospodari) 16 i 17 vek vreme razvoja manufakture, pomorstva, trgovine, ekonomije, nauke, umetnosti, kulture. . . 1648. Nezavisnost; Napoleonovi pohodi i konačno od 1830 nezavisna država Snažna tradicija decentralizacije, podele nadležnosti i moći Jedna je od osnivača EU i borac za njeno jačanje
Modeli organizacije lokalne vlasti Opštine i provincije imaju klasičan evropski model skupština – gradonačelnik. Gradonačelnika kao i predsednika provincije imenuje i razrešava kraljica dekretom (simbolizam) Skupština ima od 9 – 45 članova, sednice su javne, radi se kroz komisije, mandat je 4 godine Izvršni organi: gradonačelnik, aldermani Aldermane bira veće iz svog sastava, kolektivno su telo koje sa gradonačelnikom vrši izvršnu vlast Sekretar veća –imenuje ga i razrešava skupština na predlog izvršne vlasti
Provincije Groningen Friesland (Fryslân) Drenthe Overijssel Flevoland Gelderland Utrecht Noord-Holland Zuid-Holland Zeeland Noord-Brabant Limburg
Organi provincije Skupština provincije (39 – 83 poslanika) Izvršni organ: kraljičin komisionar (postavlja ga kraljica, izvršno telo (3 -9 članova) Provincijski sekretar – imenuje ga skupština birajući jednog od 2 kandidata koje predlaže izvršni organ
Političke partije i lokalni izbori Hrišćansko demokratski apel (CDA), Demokratska partija (D 66), Radnička partija (Rv. DA) i Narodna partija za slobodu i demokratiju (liberalna opcija – VVD) Važna ulogu imaju i: Protestantski sindikati, Medjucrkveni savet za mir, Federacija holandskih preduzeća itd. Izbori su pretstavnički, proporcionalni i partijski Partije pokrivaju političke kampanje iz svojih fondova (zakon ne obezbeđuje fondove za kampanje) Obuka izabranih poslanika je redovna praksa partija (mirno rešavanje konflikata i konstruktivno odlučivanje)
Lokalne finansije Prilično velika zavisnost lokalnih od centralne vlasti Izvorni prihodi (25% ) Porezi na imovinu korisnički deo vlasnički deo Turistički porez, porez na pse, na privremeno stanovanje, na korišćenje pogodnosti Preneti prihodi 75 %
Lokalne finansije 2 Državna davanja Opšta davanja (38 %) Opštinski i provincijski fond Specifična davanja (61%) Opštinski i provincijski fond Ostali prihodi: Zajmovi, krediti, rente, prodaja imovine, naplata usluga, PPP
Oblici participacije gradjana Tradicionalno razvijeni oblici direktne participacije građana Transparentnost u radu lokalnih vlasti i države je pravilo Referendum (ranije bio konsultativni a sada je obavezujući) Inicijative, predlozi, peticije, žalbe Zakon o administraciji obavezuje obrazlaganje odluka koje odbijaju zahtev građana (ćutanje administracije) Pravo građana da se neposredno uključuju u rad skupštinskih tela (komiteta) i doprinesu donošenju što boljih odluka
Saradnja opština i asocijacije Opštine se često udružuju radi efikasnijeg i kvalitetnijeg pružanja usluga: vatrogasne i ambulantne službe, smeće, obrazovanje odraslih, socijalna pomoć, specijalne škole Funkcionalne kooperacije: konsultacije i koordinacija rada opština (nema svojstvo pravnog lica, dobrovoljan, usaglašavanje članica). Poseban vid ove saradnje je i kooperacija pod okriljem centralne opštine ili provincije Zajedničke agencije (status pravnog lica) Zajedničke javne institucije Unija holandskih lokalnih vlasti (VNG) i Asocija provincijskih vlasti (IPO)
Hvala na pažnji
Hvala na pažnji !