LITOSFERA Branko Jankovi RELJEF v Reljef ine sva
LITOSFERA Branko Janković
RELJEF v Reljef čine sva uzvišenja, udubljenja, ravnine i neravnine na Zemljinoj površini. v Ravnine su zaravnjeni delovi Zemljine površine koji mogu biti na različitim nadmorskim visinama. v Ravnine do 200 m nadmorske visine nazivaju se nizije. v Ravnine koje se nalaze na nadmorskim visinama iznad 200 m nazivaju su visoravni.
RELJEF v Neravnine na Zemljinoj površini čine uzvišenja i udubljenja. v Niža uzvišenja od 200 do 500 m nadmorske visine nazivaju se brda. v Veća uzvišenja sa vrhovima višim od 500 m nadmorske visine nazivaju se planine. v Planine i nizije su najrasprostranjeniji oblici reljefa na kopnu.
RELJEF v Udubljenja čine velika udubljenja u reljefu kružnog oblika koja se nazivaju baseni. v Kotline su sličnog izgleda, ali mnogo manjih dimenzija. v Doline su izdužena udubljenja kojima protiču reke. v Prirodno udubljenje čija se površina nalazi ispod nivoa mora naziva se depresija.
RELJEF - SLIKA
MONT EVEREST - SLIKA
KOTLINE - SLIKA
STENE I FOSILI v Stene čine čvrsti deo Zemljine kore, a izgradjene su od jednog ili višse minerala. Prema poreklu i sastavu mogu biti vulkanske, taložne i preobražene. v Minerali od kojih se sastoje stene mogu imati različite geometrijske oblike i tada se nazivaju kristalima.
STENE I FOSILI v. Fosili su okamenjeni ostaci biljnih ili životinjskih organizama iz daleke geološke prošlosti Zemlje. v. Mogu biti u različitim oblicima: životinjski skeleti, kućice , ljušture, okamenjene biljke, mumificirani leševi.
STENE I FOSILI - SLIKE
UNUTRAŠNJA GRAĐA ZEMLJE v Zemlja je gradjena slojevito, sa 3 glavna sloja: jezgro, omotač i kora. v Zemljina kora je gornji i najtanji sloj u građi Zemlje. v Omotač jezgra nalazi se ispod Zemljine kore, a debljina mu iznosi 2900 km. v Zemljino jezgro je najdublji sloj i nalazi se u središtu Zemlje. Smatra se da temperatura jezgra dostiže oko 4000 stepeni.
UNUTRAŠNJA GRAĐA ZEMLJE - SLIKA
LITOSFERNE PLOČE v Zemljina kora i gornji deo njenog omotača čine povezanu celinu – Litosferu. Litosfera nije celovita već je razlomljena na desetine velikih litosfernih ploča različitih veličina, oblika i načina kretanja. v Osnovni pokreti Litosfernih ploča su razmicanje, sudaranje, podvlačenje i mimoilaženje.
LITOSFERNE PLOČE SLIKA
VULKANI v Vulkan je geološki oblik gde lava izlazi na površinu Zemljine kore. v Na Zemlji najčešće se susreću na ivicama litosfernih ploča. v Osnovni delovi vulkana su krater, vulkanski kanal i vulkanska kupa. v Prema aktivnosti dele se na : aktivne, neaktivne i ugašene.
VULKANI - SLIKA
ZEMLJOTRESI v Zemljotresi su iznenadna, snažna i kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore. v Najjači zemljotresi velike razorne snage nastaju na granicama sudaranja i podvlačenja Litosfernih ploča. v Tačka u dubini Zemlje u kojoj nastaje zemljotres naziva hipocentar zemljotresa. v Mesto na Zemljinoj površini gde se zemljotres najjače oseća naziva se epicentar zemljotresa
ZEMLJOTRESI - SLIKA
POSTANAK PLANINA v Procese savijanja i lomljenja Zemljine kore nazivamo nabiranjem i rasedanjem. v Nabiranje je savijanje Zemljine kore pod uticajem bočnih pritisaka, a dogadja se pri sudaru dveju litosfernih ploča. Nabiranjem najčešće nastaju venačne planine. v Rasedanje je pucanje i lomljenje Zemljine kore i dogadja se prilikom razmicanja Litosfernih ploča. Rasedanjem nastaju gromadne planine.
POSTANAK PLANINE v Vulkanske planine nastaju kada se okeanska litosferna ploča sudari sa kontinentalnom. v Izgrađene su od lave, vulkanskog pepela i vulkanske prašine.
OBLIKOVANJE RELJEFA DELOVANJEM SPOLJAŠNJIH SILA v Glavni spoljašnji faktor oblikovanja reljefa je Sunčeva energija. v Spoljašnje sile razaraju, prenosi i talože stenoviti materijal i stvaraju najrazličitije oblike reljefa na Zemlji. v Razaranje i odnošenje stenovite podloge naziva se Erozija, a taloženje raspadnutog materijala Akumulacija.
ĐAVOLJA VAROŠ SLIKA
DELOVANJE MORA, VETRA, LEDA I ZIVOG SVETA NA OBLIKOVANJE RELJEFA v Morski talasi najviše utiču na reljef obale. Ovaj proces naziva se abrazija. v Delovanje vetra najviše se oseća u pustinjama. Taloženjem peska nastaju peščana brda – dine. v Lednik je ledena masa koja se sporo kreće i ima veliku težinu, pa drobi i sa sobom odnosi stene različitih veličina. Kretanjem lednika proširuju se i produbljuju ledničke doline.
DELOVANJE MORA, VETRA, LEDA I ZIVOG SVETA NA OBLIKOVANJE RELJEFA v. Za oblikovanje reljefa važan je biljni pokrivač. On sprečava spiranje zemlje, umanjuje delovanje vetra, onemogućava kretanja na padinama…
DELOVANJE MORA, VETRA, LEDA I ZIVOG SVETA NA OBLIKOVANJE RELJEFA - SLIKA
KRAŠKI OBLICI RELJEFA v. Kraški reljef je tip reljefa nastao u stenama koje rastvara voda. Površinski oblici reljefa su : škrape , vrtače , uvale i kraška polja , a podzemni su jame i pećine.
KRAJ Branko Janković 5/1
- Slides: 27