LIMFNI SUSTAV Ivana Laborstru uitelj LIMFA I LIMFNI

LIMFNI SUSTAV Ivana Labor-struč. učitelj

LIMFA I LIMFNI SUSTAV – STVARANJE I PROTJECANJE LIMFE ŠTO JE LIMFA? 2

LIMFA I LIMFNI SUSTAV • • • LIMFA je bezbojna ili lakožućkasta međustanična tekućina koja otječe limfnim žilama. Ona koja nastaje iz krvne plazme (nema eritrocita), sadrži 94 -96% vode i ima promjenljiv postotak bjelančevina i masti. Njena zadaća je : neprekidno odnošenje bjelančevina iz međustaničnih prostora odnošenje masti koje su se apsorbirale iz crijevnih resica

Povijest limfne drenaže • • • Manuelna limfna drenaža je napredna terapijska tehnika koju su utemeljili i razradili Dr. Emil i Astrid Vodder između 1932 i 1936 godine. Dr. Voder i njegova žena radili su kao fizioterapeuti u Francuskoj rivijeri. Većina njihovih pacijenata bili su uglavnom englezi koji su se oporavljali od kroničnih prehlada i infekcija dišnih putova koje su bile posljedice vlažne klime u zemlji iz koje su dolazili.

• Svi su imali natečene limfne čvorove što je uzrokovalo i sinusitis. U to je vrijeme limfni sustav bio nepoznanica za masere, pa se smatralo da je uzrok psihički. • Dr. Vodder je na rendgenu zapazio grananje vratnog lanca limfnih čvorova kod jednog pacijenta sa sinusitisom i zahvaljujući svom velikom iskustvu odlučio se intuitivno drenirati limfne ganglije.

• Ljudsko tijelo je jedan veliki rezervoar koji sadrži 65 do 70% vode • Francuski biolog Olivere ja pjesnički rekao: ” i najljepše žensko tijelo je samo prostrani akvarij s 50 litara mlake morske vode u kojoj žive bilijuni stanica”. 6 litre / % 5 krv 15 limfa 50 limfa tkiva 30 čvrsta materija

Promet tekućina između krvi i tkiva • Normalno protjecanje između krvi i tkiva odvija se uravnoteženo dvosmjerno: • između stanica tkiva (unutarstanična tekućina ili intercelularna) i • izvanstanične tekućine ( ekstracelularna tekućina) .

Izvanstanična tekućina nalazi se u: • krvnim žilama ( plazma) i • oko stanica (intersticijska ili međustanična tekućina). Neravnoteža prometa vode zbog poremećaja kompliciranog sustava regulacije prometa vode u organizmu dovodi do: • nakupljanja tekućine u nekim tkivima, • u slučaju teških stanja i u cijelom tijelu, što se očituje oteklinama ili edemima.

Unošenje tekućine u organizam i gubljenje iz organizma Voda se u organizam unosi probavnim sustavom hranom i pićem, prosječno oko 2 litre. Približno jednaka količina se izgubi iz organizma : • Preko bubrega ( mokraćom-najviše) • Preko kože ( znojenjem ) • Kroz pluća (izdahnutim zrakom) • Iz probavnog sustava ( stolicom) Rožnati sloj kože i zaštitni masno-kiseli omotač mogu samo donekle spriječiti gubitak tekućine -ona se ipak znojenjem i isparavanjem gubi.

Odvođene tekućina iz tkiva krvnim sustavom • Međustanična tekućina (u intersticijskom prostoru) prenosi hranjive i štetne tvari između krvi i stanica. • Stanice tako uzimaju vodu, kisik i hranjive tvari, koje izlaze kroz stjenke krvnih žilica procesom transudacije, dok se raspadni produkti i CO 2 vraćaju u žile procesom resorpcije, preko polupropusne kapilarne stjenke.

• Kapilare povezuju arteriole i venule (u koži je izravna veza između arteriole i venula- važna za regulaciju tjelesne temperature. ) • Procesom filtracije kroz kapilarnu stjenku na arterijskom dijelu kapilare tekućina i hranjive tvari izlaze u međustanični prostor (intersticij), a na venskom kraju većim se dijelom resorbiraju tekućina i otopljene štetne tvari , osim bjelančevina.

Sustav limfe • Dio međustanične tekućine i bjelančevina kao sastav limfe ( lympha), odlaze drugim putem i ulaze u limfne kapilare koje započinju slijepo, a spajanjem stvaraju limfne žile i vode limfu u venski sustav. • Limfna kapilara zbog posebnih preklopljenih stanice koje se razmiču može prenijeti velike molekule bjelančevina i za njih vezanu vodu.

LIMFNE ŽILE ZALISCI – tjeraju limfu u jednom smjeru Na pojedinim mjestima, u tijeku limfnih žila, nalaze se limfni čvorovi 13

Limfni čvorovi i njihove zadaće • Limfne žile (kao i vene) imaju zaliske (koji spriječavaju vraćanje limfe u tkivo) i vode limfu u smjeru prema srcu ritmičkim stezanjem, a protok limfe pospješuju i kontrakcije okolnih mišića. • Na putu prema srcu limfa prolazi kroz limfne čvorove ( lymphonodi, nodi lymphoidei ) • Smješteni su uzduž žila, čiste limfu ili filtriraju strane čestice koje uništavaju ili reagiraju obrambenim mehanizmom. • Limfni čvorovi su nakupine imunonoloških stanica, organizirane u limfatično tkivo.

Više limfnih čvorova nalazi se na mjestima gdje se spajaju limfne žile ( regionalni limfni čvorovi), a to je : • glava, u području ispred i iza uha, ispod donje čeljusti, u vratu ( glava), • pregibna strana lakta, u pazuhu (ruka) • prepone, pregib koljena (noga) • na mjestu ulaza bronha u pluća (pluća)

Glavni limfovodi i put odvođenja limfe DUCTUS THORACICUS (prsni limfovod) kupi ¾ limfe ljudskog tijela i to iz ; • obje noge • trbušne šupljine • lijeve polovice prsne šupljine • srca, lijeve polovice vrata i glave • lijeve ruke • ulijeva limfu u lijevu stranu potključnu venu. DUCTUS LYMPHATICUS DEXTER (mali desni limfovod) kupi ostalu ¼ limfe i to iz : • desne strane vrata • desne polovice prsne šupljine • desne polovice vrata i glave • desne ruke. • ulijeva limfu desnu potključnu venu. Limfa s venskom krvi završava u krvnom optoku.

Najveće limfne žile u tijelu, skupljaju kompletnu limfu • DUCTUS THORACICUS (prsni limfovod) DUCTUS LYMPHATICUS DEXTER (desni limfovod) • ulijevaju limfu u venski sustav (u kutu v. jugularis i v. subklavije) 17

• • • Limfni protok veoma je spor u odnosu na protok krvi. Tako kroz limfne žile u jednom satu protekne oko 120 ml limfe, a u danu oko 3 litre. Za usporedbu, srce tijekom jedne minute izbaci oko 5 litara krvi.

♦ LIMFA RUKE • LIMFA NOGE 19

LIMFA GLAVE I VRATA 20

Nastanak limfnih edema Suviše spora limfna cirkulacija (ili tagnacija) dovodi do : • iscrpljivanja stanica • smanjivanja vitalnih funkcija • otrovanja tkiva vlastitim otpacima (acidoza) • prepreka u dobrom vršenju kožnih i organskih smetnji. Kada se zbog bilo kojeg razloga poremeti odvođenje tekućine iz međustaničnog prostora, dolazi do razvoja limfnog edema (limfedema) Nastali edemi mogu biti generalizirani ili lokalizirani.

• Generalizirani edemi ili otekline nastaju zbog bolesti bubrega , jetre ili u slučaju srčane slabosti. .

Lokalizirane otekline ili edemi Nastaju kada zbog raznih razloga dolazi do nakupljanja tekućine u međustaničnom prostoru. Nagomilavanje tekućine u dubljim slojevima dovodi i do potkožnih edema. Lokalizirani edemi ili otekline mogu nastati kao : • Upalni edemi • Edemi zbog mehaničkih poremećaja u otjecanju limfe, nakon rentgenske terapije • Poslijeoperacijski edemi • Edemi nakon ozljeda • Edemi zbog neaktivnosti

• • Edemi zbog dugotrajnog sjedenja Edemi zbog poremećaja u venskoj cirkulaciji Posljedice hladnoće Posljedice slabosti limfne crpke na koju utječe rad okolnih mišića koji je pojačava Edemi u slučaju celulita Edemi u slučaju alergijskih bolesti ( npr. koprivnjača) Posljedica zloćudnih bolesti Posljedice drugih razloga. ; umor, hladnoća, nervna napestost, manjak kisika i sl. , a i za vrijeme spavanja dolazi do djelomičnog zastoja limfne tekućine ( jutarnja otečenost tkiva) pa to može uzrokovati umor i tromost.

imunološki sustav 25

Stanice imunološkog sustava • • 26 svugdje u tijelu na važnim mjestima čine tkiva i organe: 1. LIMFNI ČVOROVI (nodi lymphatici) 2. KRAJNICI (tonsillae palatinae) 3. SLEZENA (lien ili splen) 4. PRSNA ŽLIJEZDA (thymus)

LIMFNI ČVOROVI (nodi lymphatici) • nakupine imunoloških stanica • smještene u tijeku limfnih žila, • organizirane u limfatično tkivo 27

KRAJNICI (tonsillae palatinae) • nakupina imunoloških stanica • oko ulaza u ždrijelo (ovdje dospijeva velik broj mikroorganizama iz usne šupljine) 28

SLEZENA (lien ili splen) • pročistač krvi • gornji, lijevi dio trbušne šupljine • zaštićena lijevim rebrenim lukom 29

PRSNA ŽLIJEZDA (thymus) U prvim mjesecima života važan organ za funkcioniranje T limfocita. 30

IMUNOLOŠKI SUSTAV IMUNOST sposobnost organizma da prepozna i odupre se stranim tvarima (antigenima) CELULARNA IMUNOST reakcije stanicama 31 HUMORALNA IMUNOST reakcije antitijelima i sustavom komplementa

IMUNOST • • NESPECIFIČNA koža i sluznice tjelesne tekućine fagociti – neutrofili – makrofagi (nastaju iz monocita) 32 • SPECIFIČNA • limfociti T – stanična imunost • limfociti B – humoralna imunost – protutijela (antitijela)