KVALITETA SISTEMA KLINIKOG OSPOSOBLJAVANJA STUDENATA ZDRAVSTVENE NJEGE Primjer

KVALITETA SISTEMA KLINIČKOG OSPOSOBLJAVANJA STUDENATA ZDRAVSTVENE NJEGE Primjer Visoke škole za zdravstvo Novo mesto doc. dr. Bojana Filej pred. Vesna Zupančič, mag. Zagreb, 16. 5. 2013

2

3

VISOKA ŠOLA ZA ZDRAVSTVO NOVO MESTO SCHOOL OF HEALTH SCIENCES NOVO MESTO • Akreditacija škole: 2007 • Programi: – Visokošolski strukovni studijski program 1. stupnja Zdravstvena njega (2012/2013) • 1. godina: 61+34 (62+18) • 2. godina: 37+6 (28+3) • 3. godina: 59 (47) – Magistarski studijski program 2. stupnja Odgoj i menadžment u zdravstvu (2012/2013 • 1. godina: 16 • 2. godina: 26 4

5

6

7

OBRAZOVANJE – 1. STUPANJ • Zvanje diplomirane medicinske sestre je regulirano zvanje. – u zdravstvu: liječnik, zubar, veterinar, medicinska sestra, primalja/babica • Direktiva 2005/36/ES Evropskoga parlamenta i Vijeća o priznavanju strukovnih kvalifikacija (Strasbourgh, 7. rujna 2005). • Bolonjska deklaracija • Zašto regulacija zvanja? • Za zaštitu državljana Evropske unije! 8

DIREKTIVA - DIPLOMIRANA MEDICINSKA SESTRA • Trajanje obrazovanja: 3 godine, 180 ECTS, 4600 sati • Najmanje 1/3 teorije i najmanje polovica kliničkog osposobljavanja (2300 sati) • Kliničko osposobljavanje - neposredan kontakt sa zdravim ili bolesnim pacijentom (skupinom, zajednicom) • Kliničko osposobljavanje se odvija u zavodima • Klinička praksa se mora izvoditi pod nadzorom školskih mentora (VŠU, VŠSS) i u suradnji s kliničkim mentorima (kvalificiranim za izvođenje mentorstva) • Škola je odgovorna za usklađivanje kliničke prakse 9

MENTORSTVO • Mentorstvo je partnerstvo koje se uči, a odvija se između dvije osobe – mentora i studenta. • Mentorski odnos se razvija od stupnja potpunih stranaca do stupnja uzajamnoga i partnerskoga odnosa, • koji je dinamičan i promjenjiv, doduše uzajaman, no uvijek asimetričan. 10

CILJEVI MENTORSTVA • Osigurati kvalitetnu izvedbu kliničkog osposobljavanja. • Osigurati studentima pridobivanje odgovarajućih kompetencija. • Osigurati studentima pridobivanje potrebnih vještina za izvođenje sigurne zdravstvene njege. 11

SUDJELUJUĆI U PROCESU KLINIČKOG OSPOSOBLJAVANJA • Školski mentor • Klinički mentor • Student 12

ŠKOLSKI MENTOR • je diplomirana medicinska sestra s magisterijem, • je medicinska sestra kojoj je dodijeljen naziv predavateljica ili stručna suradnica, • ima najmanje tri godine radnog iskustva u praksi zdravstvene njege u zadnjih pet godina, • je upisana u registar izvođača zdravstvene njege, • ima važeću licencu. 13

ZADACI ŠKOLSKOG MENTORA • uspostavljanje veze između škole i institucije u kojoj se vrši praksa, • posjećivanje institucije, • rješavanje problema u ustanovi u realnom vremenu, u suradnji s kliničkim mentorom, • organiziranje sastanaka s kliničkim mentorima i vođenje zapisnika o sastancima, • izvještavanje o tijeku i zaključcima glede kliničke prakse na katedri za zdravstvenu njegu, • pregled i ocjenjivanje dokumentacije o njegi, • praćenje napredka studenta, • ostvarivanje ciljeva prakse. 14

KLINIČKI MENTOR • je zaposlen u zavodu u kojem se vrši praksa, i izabran je od strane zavoda (zakonske odredbe – učni zavod), • je diplomirana medicinska sestra, • je upisan u registar izvođača zdravstvene njege, • ima važeću licencu. 15

DUŽNOSTI KLINIČKOG MENTORA • podučavanje studenta za pridobivanje kompetencija u skladu s programom, • pomoć pri uspostavljanju prikladnog odnosa s pacijentom i članovima tima za njegu i zdravstvenog tima, • pomoć pri komunikaciji s pacijentom za pridobivanje pacijentovog pristanka da student smije obavljati određene intervencije, • pružanje potpore studentu u razvijanju osobnog i profesionalnog identiteta, • vođenje evidencije prisutnosti studenta, • praćenje i nadzor studenta u vrijeme obavljanja kliničke prakse. 16

DUŽNOSTI STUDENTA • obvezna prisutnost na kliničkoj praksi, • samoinicijativnost pri traženju prilika za vršenje/izvođenje postupaka i zahvata, • evidentiranje izvođenih intervencija (opažanje, suradnja, izvođenje), • studija primjera, procesna obrada, dokumentiranje. 17

UVJETI ZA ULAZAK STUDENTA U KLINIČKU OKOLINU • Obavljene vježbe u kabinetu i pozitivno ocenjen test znanja • Obvezna prisutnost na predavanjima, na kojima je student upoznat sa: – načinom kliničke prakse, – dokumentacijom o njezi i drugim dokumentima (dokument za ocjenjivanje), – rukovanjem z dokumentacijom o njezi (ispunjavanje, predaja, ocjenjivanje), – potrebnom motivacijom za pridobivanje strukovnih kompetencija, – dužnostima i pravima, – izgledom, samopoštivanjem i ponašanjem. 18

KLINIČKO OSPOSOBLJAVANJE – KLINIČKA PRAKSA Kliničko osposobljavanje izvodi se: • u zdravstvenim zavodima (klinike, bolnice, zdravstveni domovi), • u ustanovama socijalne skrbi (domovi za starije osobe) • u drugim zavodima. 2012/2013 – 42 učnih zavoda 19

LOKACIJE KLINIČKE PRAKSE NA VISOKOJ ŠKOLI NOVO MESTO 1. godina Dom za starije osobe Bolnička djelatnost (svi odjeli sa odraslim pacijentima) 2. godina Ginekološki odjel Akušerski odjel Dečji odjel Dispanzer za djecu i školsku djecu Dispanzer za žene Hitna medicinska pomoć Psihijatrijska klinika 20

LOKACIJE KLINIČKE PRAKSE • 3. godina – Interni odjel – Kirurški odjel – Patronažna djelatnost – Dispanzerska djelatnost (medicina rada. . . ) 21

POVEZIVANJE ŠKOLE SA ZAVODOM • ugovor, plaćanje, • priprema rasporeda kliničke prakse za sve studente za cijelu studijsku godinu, • obavještavanje zavoda u kojima se vrši praksa o rasporedu i promjenama, • organizacija strukovnog usavršavanja za kliničke mentore, ŠKOLA ODGOVORNOST INSTITUCIJA ŠKOLSKI MENTOR KLINIČKI MENTOR STUDENT 22

OSIGURAVANJE KVALITETE KLINIČKOG ISKUSTVA ključna važnost OSIGURAVANJE VARNOSTI IN SIGURNOSTI PACIJENTA UVAŽAVANJE ETIČKIH NORMI PRIORITETA KLINIČKIH MENTORA 23

PRAĆENJE KVALITETE SISTEMA KLINIČKOG OSPOSOBLJAVANJA • • Ocenjivanje studenta – klinični mentor Ocenjivanje mentora – student Ocenjivanje tijeka kliničke prakse – student Ocenjivanje institucije i obavještavanje o kliničnoj praksi – školski mentor 24

OCENJIVANJE STUDENTA NA KLINIČKI PRAKSI 25

KRITERIJI ZA KVALITETNO OCENJIVANJE KLINIČKOG USAVRŠAVANJA • Kvalitet sistema kliničkog usavršavanja studenta zdravstvene njege je težko mjerljiv kratkoročno. • Kvalitet kliničkog usavršavanja uključuje također zadovoljstvo suradnikov i pacijenta. • Kliničkom mentoru je potrebno duže vreme, da bi mogao realno procijeniti studentovo znanje, vještine i njegovo ponašanje prema pacijentu. 26

KRITERIJI OCENJIVANJA • • vanjski izgled studenta, radna disciplina in odnos do rada, stručna sposobnost, odnos do pacijenta, • odnos do stručnih radnika, suradnika i drugih. 27

Postoji potreba po nadpovprečnom angažmanu kliničkog in školskog mentora sa ciljem, da student POSTANE DOBRA DIPLOMIRANA MEDICINSKA SESTRA Postavlja se pitanje: Dali su danšnji studenti zdravstvene njege dovoljno motivirani, da postignu kompetencije koje se od njih očekuju kad se uključuju u radnu sredinu? Odgovor: ? 28

HVALA NA VAŠOJ PAŽNJI! 29