KULTURA DREVNOG EGIPTA Kultura je cjelokupno drutveno naslijee

KULTURA DREVNOG EGIPTA • Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi • Egipatska kultura baštini 5000 godina pisane historije. • Egipat je zadrža izvanredno kompleksnu i jaku kulturu koja je uticala na kasnije kulture Evrope, Bliskog istoka • Koji su elementi kulture?

EGIPATSKO PISMO • Egipatsko pismo nastaje oko 3000. g. p. n. e. • pismo ima 700 znakova piktografsko, (slikovno) samo suglasnici (24 ) • tri tipa: – HIJEROGLIFI – sveto pismo – HIJERATSKO PISMO – za dokumente – DEMOTSKO PISMO – svakodnevno • Stari Grci su ih zvali sveti znaci HIJEROGLIFI jer su njima pisani tekstovi posvećeni faraonima i bogovima. Zasluga za dešifrovanje hieroglifa pripada francuskom naučniku Žan Fransoa Šampolionu, koji 1822. godine odgonetnuo tajanstvene znake na čuvenom “kamenu iz “ROZETE” Камен из Розете

ПИСМЕНОСТ И НАУКА хијероглифски брзопис – – – jednostavnije pismo upotrebljava se u svakodnevnom životu. egipćani su pisali trščanim perom i mastilom na papirusu Ролне папируса биле су дугачке и до 90 метара.

ARHITEKTURA • Egipatska religija je orijentirana u potpunosti na zagrobni svijet – umjetnost (monumentalne grobnice i njihova oprema) • Za vrijeme Starog carstva tipične su PIRAMIDE Stepenasta piramida faraona Đosera (2600 g. p. n. e. ) – graditelj IMHOTEP – Piramide kod Gizeha (2530 -2470 g. p. n. e. ) – Keops, Kefren i Mikerin • Uz piramide se grade i MASTABE – male krnje piramide za dostojanstvenike i članove kraljevske porodica • Kefrenova piramida i velika sfinga (20 m ), koja je navodno imala njegovo lice

Grobne komore su iznutra ukrašene raskošnim freskama ili plitkim reljefima s prikazima priča o životu pokojnika i prizorima vezanim za zagrobni život

URBANIZAM • – otvoreni grad, bez zidina- prostorno organiziran prema Nilu • Odvajaju gradove živih i gradove mrtvih • gradovi živih desna stranea Nila Teba, Memfis, Luksor i Karnak – II velika kompleksa hramova • gradovi mrtvih lijeva strana NILA – Dolina kraljeva i Dolina kraljica, – Saqqara, – Gizeh

U Novom carstvu se grade grobovi uklesani u stijene (Ramzes II, Tutankhamon) • Grobni hram kraljice Hatšepsut (1485 g. p. n. e. ), • Amonov hram u Karnaku • Amonov hram u Luxoru • Aleja sfingi, hipostilna dvorana • (sa „šumom stupova“), HRAM KARNAK

EGIPATSKA RELIGIJA • Kao i većina naroda starog vijeka i Egipćani su vjerovali u postojanje većeg broja bogova ( politeizam ) • – antropomorfni oblici (bogovi sa ljudskim izgledom i osobinama) • vjerovali da nakon smrti duša ne napušta tijelo nego se ono mora sačuvat za drugi život - Mumifikacija • NIL – božanska rijeka - lijeva obala smrt desna obala život • Bogovi: – ŠU bog zraka, OZIRIS bog podzemlja – TEFNUT božica vlage, IZIDA božica braka i plodnosti – SET bog pustinja – GEB bog zemlje, HATOR božica ljubavi – NUT božica neba, , , RA bog sunca – ANUBIS bog mrtvih THOT bog mudrosti

RA bog sunca THOT IZIDA ANUBIS HATOR GEB ŠU OZIRIS

• • Mumija je ljudsko tijelo koje je nakon smrti očuvano pomoću voska ili katrana – – – Vađenje organa iz tijela u Kanope Namaću tijela u masti, smolu i ulja Na kraju se mumificira, tijelo se oblači u svilene krpe – – – Cilj očuvanje tijela od propadanja Vjeruju da ako tijelo ne propadne, duša živi KANOPE (posude u kojima se čuvaju organi) Posuda s organima pokraj sarkofaga