Krstaki ratovi Kriarskikrstaki ratovi Osim unutarnje kolonizacije u

Krstaški ratovi

Križarski/krstaški ratovi • Osim unutarnje kolonizacije u kojoj su osvajane neobradive površine, Evropu je zahvatio pokret vanjske kolonizacije poznat pod nazivom križarski ratovi. • Križarski ratovi predstavljaju niz ratnih pohoda s ciljem » dovođenja papine riječi kao zakona «, a kod muslimana i heretika. • Vođeno ih je deset tokom XII i XIII vijeka.

• Prvi je vođen od 1096. u kojem križari osvajaju Edesu i Antiohiju a i njihov konačni cilj Jerusalem 1099. • Rat je organizovao papa Urban II. • Izgovor je bio preuzimanje sv. groba - Kristova i porobljavanje „bezbožničke rase”. • Tokom ovog rata desio se do tad neviđen pokolj muslimana i židova. U svom prvom pohodu križari su preko Balkana otišli do Jeruzalema. • Drugi križarski rat 1147. - nakon što su muslimani osvojili kršćansku kneževinu Edesu ( 1144. ) • Fr. kralj i Njem. car su otišli da vrate Edesu i prošire teritorije ali su doživjeli potpuni poraz ( završen je 1149. ).

• 1189. treći križarski rat. • Egipatski vladar Salhuddin vraća Siriju i Jeruzalem 1187. , te njem. car, eng. i fr. kraljevi povedoše silnu vojsku na Salahuddina. Uspjeli su vratiti dio Sirije ali po odlasku te dijelove su ponovo izgubili. Rat je završen 1192. • 1202. - 1204. IV križarski rat u kojem je osovojen i opljačkan Carigrad. • Papa Inoćentije III ovaj put je pozvao u rat, ali križari usput zauzimaju Zadar za Veneciju i nastavljaju dalje put Carigrada. • Ovaj grad će osvojiti za jednog od pretendanata na prijesto koji im je obećao dobru nagradu. Pošto nije imao novaca križari osvajaju grad i formiraju Latinsko carstvo ( 1204 - 1261. ).

• Poslije IV K/R ovi pohodi nisu imali veći značaj već gube na intenzitetu i križari gube • 1268 Antiohiju • 1289. Tripoli • 1291. Akru - posljednje uporište križara čime su zaustavljeni dalji pokušaji osvajanja. • Pravi cilj krstaških ratova je pokazao IV križarski rat. Posljedice križarskih ratova • Evropa je upoznala islam, počela je intenzivna trgovina Evrope i muslimana, Evropa prihvata antička naučna djela, zemljoradničke kulture ( heljda, lubenica, riža, kajsija, limun, . . . ), vjetrenjače, oružje, luksuzna roba, higijenske navike, poštovanje žena, . . .