Krki eolski i glacijalni reljef Kr specifian oblik

Krški, eolski i glacijalni reljef

-Krš – specifičan oblik reljefa karakterističan samo za topljive stijene vapnenac (mineral kalcit - Ca. CO₃) -Vapnenac – primarno neprospusna stijena koja je tijekom geološke prošlosti ispucala tektonskim pokretima -Kroz pukotine voda snažno korozivno djeluje -Korozija – proces otapanja vapnenca pod utjecajem H₂O i CO₂ -Kiša pada (H₂O) i apsorbira ugljikov dioksid (CO₂) slaba karbonatna kiselina (H₂CO₃) Ca. CO₃ + H₂O + CO₂ Ca(HCO₃)₂ -Površinska voda pukotinska cirkulacija podzemna voda -Krški reljef: američki, europski i azijski mediteran

POVRŠINSKI KRŠKI OBLICI 1. kamenice – manja udubljenja koja nastaju korozivnim djelovanjem vode na vapnencu

2. škrape – usporedni žljebovi oštrih bridova - ukoliko ih ima mnogo škrapar ili ljuti krš

3. ponikve – najčešće okruglo udubljenje promjera uglavnom nekoliko desetaka metara -na dnu se nalazi plodno tlo crvenica (neotopivi dio vapnenca) -ukoliko ih ima mnogo boginjavi krš

4. uvale – izduženo udubljenje u kršu koje nastaje spajanjem više ponikvi -na dnu je plodno tlo crvenica 5. polja u kršu – plodna površina najvećih dimenzija (i do nekoliko desetaka kilometara) - njim uglavnom teče rijeka na nepropusnoj podlozi i ponire na rubu polja npr. Ličko polje - na dnu se nalazi plodno tlo crvenica

6. zaravni u kršu – prostrane uravnjene površine npr. Kordun kupasti krš – poseban oblik u tropskim krajevima gdje je zbog velike vlage prisutna snažna korozija pa se razvijaju vodoravni krški oblici s usamljenim uzvisinama strmih padina npr. jugoistočna Kina

Evolucija krša

PODZEMNI KRŠKI OBLICI Speleologija – znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih krških oblika - u Hrvatskoj je istraženo preko 13 000 speleoloških objekata 1. jame – vertikalno udubljenje u kršu uglavnom duboko nekoliko desetaka metara, ali može i preko 1000 m (Lukina jama 1392 m na Sjevernom Velebitu i Reseau Jean – Bernard u Francuskoj 1602 m)

Jame na Sjevernom Velebitu

2. špilja – horizontalno udubljenje u kršu duboko uglavnom nekoliko stotina metara ali može i nekoliko stotina kilometara (Đulin ponor – Medvedica kod Ogulina – ponor rijeke Dobre s dužinom od 16 km i Mammoth Cave u SAD-u s dužinom od preko 500 km) špiljski ukrasi: a)stalaktiti – vise sa svodova b)stalagmiti – uzdižu se sa dna c)stalagnati – nastaju ukoliko se povežu stalagmit i stalaktit -špiljski ukrasi nastaju kad voda s otopljenim kalcijevim karbonatom ( Ca(HCO₃)₂ ) naiđe na podzemnu šupljinu (špilju) i onda CO₂ hlapi pa se taloži kalcit (Ca. CO₃)

VODE U KRŠU a) vrulje – podmorski izvori vode npr. Podvelebitski kanal i Učka b) vrela – izvori na površini npr. vrelo rijeke Cetine c) ponornice – rijeke koje izviru na kontaktu vapnenca s nepropusnom stijenom (npr. fliš) i poniru na rubu krškog polja

PUSTINJSKI RELJEF -Pustinje suhi krajolici s malim brojem padalina i velikim dnevnim temperaturnim razlikama rijetko naseljene 1/5 površine Zemlje Između 15° i 35° SGŠ i JGŠ dezertifikacija – proces širenja pustinja uvjetovan ljudskim djelovanjem -Vadi – suha riječna korita -Oaze – stalni izvor ili riječni tok -Temperaturne razlike, manjak padalina i biljnog pokrova mehaničko trošenje stijena eolska erozija (Eol = grčki bog vjetra) -Deflacija – proces prenošenja i usitnjavanja čestica vjetrom -Korazija – razaranje stijena česticama nošenim vjetrom

-Dine ili sipine – akumulirani nanosi pijeska, oblikovani vjetrom -Nastaju na nekoj prepreci -Aktivne vjetar lako mijenja njihov oblik -Neaktivne trava svojim korijenjem zadržava pijesak -Barhane – najučestalije dine srpolikog oblika

-Pustinje prema termičkim obilježjima dijelimo: a)tople prosječna godišnja temperatura iznad 6 °C b)hladne prosječna temperatura jednog mjeseca ispod 6 °C -Pustinjska područja na Zemlji: a)gdje pušu stalni suhi vjetrovi pasati Sahara b)okružena velikim stijenama Kalahari, Mojave (Mohavi) c)kontinentalnost prostora Karakum, Kizilkum, Gobi, Takla Makan (“uđeš, a ne izađeš“, Tarimska zavala – zapadna Kina) d)na obalama gdje prolaze hladne morske struje Atacama, Namib

1 – pustinje Velike zavale i Colorado platoa, 2 – Peruanska pustinja, 3 – Atacama, 4 – Patagonijska pustinja, 5 – Sahara, 6 – Arapska pustinja, 7 – Karakum i Kizilkum, 8 – Thar, 9 – Gobi i Takla Makan, 10 – Kalahari i Namib, 11 – Velika pješčana pustinja, 12 – Velika Viktorijina pustinja

LEDENJAČKI RELJEF -11 % kopna prekriveno ledenim pokrivačem Antarktik i Grenland, visoke planine -geološka prošlost ledena doba danas interglacijal više temperature alpski ledenjaci u 150 godina manji za 50% -snježna granica – visina iznad koje se snijeg nikad ne otapa -snijeg pada kompakcija snijega u zrna (firn) kompaktni led

-Led se pojavljuje u dva oblika: 1)Ledeni pokrov široki, debeli, ledeni pokrivači polarnih krajeva (Antarktik, Grenland) 2)Ledenjak dugi i uski ledeni tokovi koji klize niz padinu zbog gravitacije -Ishodište ledenjaka je cirk ili krnica – polukružno udubljenje između planinskih udolina primarni oblik doline kao slovo V ispunjavanje ledom preoblikovanje oblik ledenjačke doline kao slovo U npr. Alpe, Himalaja, Skandinavija, Aljaska -Morene – nanosi trošnog materijala nastalog djelovanjem leda, a taloži se na mjestu otapanja Fjeld visoravan nastala djelovanjem ledenjaka; -Ledenjačka jezera nastala otapanjem ledenjaka u udubljenjima

-Fjord – dugi, uski, strmi zaljevi potopljene ledenjačke doline okomiti na pružanje kopna (“norveški tip obale”)

Arktik – područje između sjeverne polarnice (66, 5° SGŠ) i sjevernog pola; područje gdje srpanjska izoterma ne prelazi 10 °C; Arktički ocean, Grenland, dijelovi Kanade, Rusije. . .

KRŠKI, EOLSKI I GLACIJALNI Krški reljef - reljef na topljivim stijenama - krška korozija: Ca. CO 3+H 2 O+CO 2 Ca(HCO 3)2 a) površinski krški oblici: kamenice, škrape, ponikve, uvale, polja u kršu, zaravni (prepisati definicije iz udžbenika ili iz PP prezentacije) b) podzemni krški oblici: jame (vertikalne), špilje (horizontalne) - špiljski ukrasi: stalaktiti, stalagmiti i stalagnati - boginjavi krš, kupasti krš, ljuti krš - bogatstvo vode u podzemlju, nedostatak vode na površini - vode u kršu: vrela (izvor na površini), vrulje (izvor ispod razine mora), ponornice (teku nepropusnom podlogom i poniru na rubu krškog polja)

- Ledenjački reljef - visoke geografske širine i visoke planine (iznad snježne granice) - ledeni pokrovi, ledenjaci - erozija: ledenjačke doline (oblik slova U) i cirk ili krnica, fjeldovi - akumulacija – morene (podinska, bočna i završna) - problem: otapanje leda na Zemlji – porast razine mora, ledenjačka jezera - Eolski reljef - pustinje - područja s premalo padalina i velikim temperaturnim amplitudama; uglavnom pješćane (hamada – kamenita pustinja) - oaze -stalni izvor ili riječni tok; vadi – suha riječna korita - eolska erozija – deflacija, korazija, akumulacija (dine) - čimbenici nastanka pustinja: geografski položaj, reljef , kontinentalnost, morske struje - dezertifikacija – proces širenja pustinja, uvjetovan ljudskim djelovanjem Pustinje prema termičkim obilježjima: tople i hladne

Pustinjska područja na Zemlji: a) gdje pušu stalni suhi vjetrovi pasati Sahara b) okružena velikim stijenama Kalahari, Mojave (Mohavi) c) kontinentalnost prostora Karakum, Kizilkum, Gobi, Takla Makan (Tarimska zavala – zapadna Kina) d) na obalama gdje prolaze hladne morske struje Atacama, Namib