Krivnja nastavak Namjera i nehaj Namjera l 28

Krivnja (nastavak) Namjera i nehaj

Namjera čl. 28. KZ n n namjera – znanje i htijenje bića k. d. (intelektualna i voljna sastavnica) namjera je teži oblik krivnje od nehaja, ujedno i temeljni oblik krivnje tamo gdje zakon ne kaže ništa o obliku krivnje, podrazumijeva se namjera Vrste namjere : 1. izravna (dolus directus) 2. neizravna (dolus eventualis)

Izravna namjera čl. 28. st. 1. KZ 1. intelektualna sastavnica – sastoji se u svijesti o djelu – ta svijest mora obuhvatiti sva obilježja k. d. n počinitelj mora biti svjestan radnje i posljedice te uzročne veze među njima n nebitna odstupanja zbiljskog kauzalnog toka od zamišljenog ne isključuju namjeru n počiniteljeva svijest mora obuhvatiti i deskriptivna i normativna obilježja n svijest o djelu mora biti aktualna n dovoljna je i svijest u neizoštrenom obliku 2. voljna sastavnica – sastoji se u tome da počinitelj hoće k. d.

Izravna namjera čl. 28. st. 1. KZ n n n 1. Izravna namjera prvog stupnja – počinitelj ide za tim i stalo mu je do počinjenja k. d. naglasak je na voljnoj sastavnici dovoljno je da počinitelj koji hoće djelo posljedicu predvidi kao moguću 2. Izravna namjera drugog stupnja – počinitelju nije stalo do toga da ostvari obilježja nekog k. d. , ali zna da hoće ako poduzme namjeravanu radnju naglasak je na intelektualnoj sastavnici

Neizravna namjera čl. 28. st. 2. KZ n n intelektualna sastavnica je određena kao svijest o mogućnosti počinjenja k. d. voljna sastavnica je određena kao pristajanje na djelo neizravna namjera je zbog specifičnosti voljne sastavnice blaži oblik krivnje Razgraničenje od svjesnog nehaja: Frankova formula ('bilo ovako ili onako, svakako ću poduzeti radnju''

Nehaj čl. 29. KZ n n 1. svjesni nehaj – počinitelj je svjestan da može počiniti k. d. ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili lakomisleno smatra da će moći to spriječiti (čl. 29. st. 2. KZ) 2. nesvjesni nehaj – počinitelj nije svjestan da može počiniti k. d. , ali je bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti (čl. 29. st. 3. KZ)

Nehaj čl. 29. KZ n n n n Da bi se radilo o nehaju mora doći do povrede dužne pažnje 1. Povreda objektivne dužne pažnje – objektivna dužna pažnja se sastoji u dužnoj pažnji koju bi uložio savjestan i razuman čovjek iz kruga počinitelja: a) da predvidi opasnost za neko pravno dobro b) na prilagodi ponašanje kojim će se izbjeći k. d. 2. Povreda subjektivne dužne pažnje – ako ne udovolji dužnosti da prema svojim osobnim mogućnostima: a) predvidi opasnost za neko pravno dobro b) prilagodi ponašanje kojim će se izbjeći k. d.

K. d. kvalificirana težom posljedicom napušten je dolus indirectus i teorija versari in re illicta po kojoj su počinitelju uvijek uračunavane sve posljedice koje proizađu iz njegove radnje, što je jedan oblik objektivne odgovornosti Teža (posebna) posljedica mora biti obuhvaćena krivnjom počinitelja (barem nehaj) 3 situacije: namjera + nehaj (preterintencionalitet) nehaj + nehaj (čl. 227/6 KZ) namjera + namjera: n n n a) b) c) a) b) Teža posljedica ne predstavlja posebno kazneno djelo (čl. 119/2 KZ; 154/2 KZ// ) Za stjecaj je predviđena blaža kazna nego za kvalificirani oblik (namjera+ nehaj)- čl. 136/1+čl. 118/1 povoljnije nego čl. 136/3 KZ