KRIVINA DJELA IZ OBLASTI POREZA Glava XXIII KZ

KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI POREZA (Glava XXIII KZ FBi. H) 1. Opće napomene Krivična djela iz oblasti poreza predstavljaju novinu u našem krivičnom zakonodavstvu iz više razloga. Novina je u sadržajnom smislu jer je pored porezne utaje koja je bila jedino k. d. vezano za poreze u ranijem zakonodavstvu, uvršeno još pet novih k. d. Novina je i u tome što je sada povećan broj inkriminacija koje su obuhvaćene u jednoj glavi iako imaju dodirnih točaka i zajedničkih karakteristika sa nekim krivičnim djelima iz drugih glava zakona Ovo posebno važi za k. d. sprječavanja poreznog službenika u obavljanju službene radnje jer su ta djela na neki način samo posebni oblici k. d. sprečavanja službene osobe u vršenju službene radnje iz čl. 358. KZ i napada na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti iz čl. 359. KZ koja su sistematizirana u grupu k. d. protiv javnog reda i pravnog prometa. Krivičnim djelima iz ove skupine štiti se porezni sistem kojim su obuhvaćena davanja vezana za plaćanje poreza i doprinosa socijalnog osiguranja koji državi služe za podmirenje njenih rashoda. Pod porezom se podrazumijeva dio prihoda ili imovine koji država na osnovu ovlasti oduzima od fizičkih ili pravnih osoba za podmirenje svojih rashoda, s tim da fizičkoj ili pravnoj osobi ne vrši neku direktnu protučinidbu. Porez razrezuju državni organi i to predstavlja prinudno, a ne dobrovoljno davanje, i za to porezni obveznik ne dobija nikakvu neposrednu protučinidbu od države. Krivična djela iz ove glave zakona su blanketnog karaktera. Osnovni zakonski akti kojima se upotpunjavaju blanketne dispozicije ovih k. d. kojima su regulirana plaćanja poreza, svojstvo poreznih obveznika, prava i obveze poreznih obveznika, vrste i nadležnost poreznih organa te vrste poreza i način njihovog plaćanja su: Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga i Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja. Učinitelj najvećeg broja ovih k. d. može biti svaka osoba. To je u pravilu porezni obveznik ili osoba koja obavlja neke poslove za poreznog obveznika. Jedini izuzetak je k. d. nepravilnog izdvajanja sredstava pravnih osoba iz čl. 275. KZ čiji učinitelj može biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u Federaciji naročito ili osobno odgovorna za porezne obveze pravne osobe. Sva k. d. iz oblasti poreza su umišljajni delikti. Ni kod jednog k. d. iz ove glave nije predviđena odgovornost za slučaj njegovog nehatnog učinjenja. Od šest krivičnih djela iz ove glave (porezna utaja, lažna porezna isprava, nepravilno izdvajanje sredstava pravnih osoba, podnošenje lažne porezne prijave, sprečavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje, napad na poreznog službenika u obavljanju službene dužnosti) kod četiri k. d. propisani su i teži oblici. Kvalifikatorne okolnosti su visina iznosa obaveze čije se plaćanje izbjegava, izdavanje većeg broja lažnih poreznih prijava, ugroženost naplate većeg iznosa javnog prihoda, vrijeđanje i zlostavljanje poreznog službenika, nanošenje lake ili teške tjelesne ozljede poreznom službeniku ili osobi koja mu pomaže ili prijetnja upotrebom oružja. Navedenoj skupni k. d. treba pridodati i krivično djelo neplaćanja poreza koje je propisano odredbom čl. 211. KZ Bi. H, jer ono po svojoj prirodi spada u ovu grupu krivičnih djela.

2. POREZNA UTAJA (čl. 273. KZ FBi. H) Ovo kazneno djelo čini ko za sebe ili drugog izbjegne plaćanje davanja propisanih poreznim zakonodavstvom u Federaciji ili doprinosa socijalnog osiguranja propisanih u Federaciji, ne dajući zahtjevane podatke ili dajući lažne podatke o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa takvih obaveza, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 10. 000 KM. To je k. d. blanketnog karaktera. Učinitelj može biti svaka osoba koja je porezni obveznik, odnosno obveznik plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje ili drugih propisanih doprinosa i koja na osnovu zakonito stečenog prihoda treba platiti porez. To može biti zakonski zastupnik ili punomoćnik poreznog obveznika, kao i osoba koja pod tuđim imenom obavlja neku poslovnu djelatnost koja ga obvezuje na podnošenje porezne prijave itd. Radnja krivičnog djela predstavlja prijevarnu djelatnost koja, obuhvaća činjenje i nečinjenje, a sastoji se u izbjegavanju plaćanja poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja. Način na koji se to izbjegavanje plaćanja čini sastoji se ili u davanju lažnih podataka o svojim zakonito stečenim oporezivim prihodima ili o drugim činjenicama koje su relevantne za utvrđivanje poreza ili drugog propisanog doprinosa ili nedavanju zahtjevanih podataka, tj. u neprijavljivanju zakonito stečenog prihoda, odnosno predmeta ili druge relevantne činjenice za utvrđivanje navedenih obaveza. Lažni podaci treba da su dati ili podneseni mjerodavnom organu koji je nadležan za razrez poreza ili doprinosa bilo podnošenjem pisane porezne prijave, davanjem usmene izjave na zapisnik, stavljanjem knjigovodstvene dokumentacije na uvid itd. O poreznoj utaji može se govoriti samo ako iznos obveza čije se plaćanje izbjegava prelazi 10. 000 KM u svakoj kalendarskoj godini. Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj i to direktni. Teži oblik ovog djela postoji ako iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50. 000 KM. Najteži oblik porezne utaje postoji ako iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 200. 000 KM.

3. NEPRAVILNO IZDVAJANJE SREDSTAVA PRAVNIH OSOBA (čl. 275. KZ FBi. H) Ovo krivično djelo čini odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po poreznom zakonodavstvu u Federaciji naročito odgovorna za porezne obaveze pravne osobe, a koja je odobrila izdvajanje sredstava pravne osobe u druge svrhe, a ne za plaćanje porezne obveze pravne osobe, pa je time prouzrokovana nesposobnost pravne osobe za blagovremeno podmirenje porezne obaveze. Učinitelj ovog djela može biti samo odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je prema odredbama poreznog zakonodavstva naročito odgovorna za porezne obaveze te pravne osobe. Radnja učinjenja djela sastoji se u odobravanju izdvajanja sredstava pravne osobe za druge svrhe umjesto za plaćanje porezne obaveze te pravne osobe. Za postojanje djela nebitno je u koje je druge svrhe izvršeno izdavanje sredstava pravne osobe. To znači da će djelo postojati i kad su sredstva izdvojena za podmirenje drugih obaveza pravne osobe, za nabavku opreme ili za investicijska ulaganja. Za postojanje djela bitno je da je poreznim zakonodavstvom propisan prioritet uplate poreznih obaveza i da je učinitelj svjestan nastanka porezne obaveze za pravnu osobu. Ako je pravna osoba postala nesposobna za plaćanje poreznih obaveza iz nekih drugih razloga, a ne iz razloga preusmjeravanja sredstava u druge svrhe, tada se neće raditi o ovom krivičnom djelu. Ovo se krivično djelo može učiniti samo s umišljajem. 4. PODNOŠENJE LAŽNE POREZNE PRIJAVE (čl. 276. KZ FBi. H) Ovo je krivično djelo poseban oblik krivotvorenja isprave, a u ovoj se grupi k. d. smjestilo zbog pretežnosti objekta krivičnopravne zaštite. Djelo čini ko dostavi poreznom tijelu lažnu prijavu ili drugi lažni podatak čije se podnošenje po poreznom zakonodavstvu u Federaciji zahtjeva. Učinitelj ovog djela je u pravilu porezni obveznik ili druga osoba odgovorna za podnošenje porezne prijave i podataka čije se podnošenje zahtjeva po poreznom zakonodavstvu u Federaciji. Djelo je blanketnog karaktera što znači da je nužno upotpuniti njegovu dispoziciju odgovarajućim propisima u Federaciji iz oblasti poreznog zakonodastva, a to su prije svega Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u Bi. H i Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga. Radnja učinjenja sastoji se u dostavljanju poreznom tijelu lažne prijave ili drugog lažnog podatka. Lažnom prijavom smatra se prijava koja potječe od osobe koja je njen stvarni izdavatelj, s tim da su u njoj navedeni lažni podaci, jer je na pr. navedena u prijavi manja porezna osnovica ili su navedeni neki lažni podaci za oslobađanje plaćanja poreza, ili neki podaci koji se odnose na porezne olakšice itd. Lažna prijava je i ona koja ne potječe od osobe koja je naznačena kao njen stvarni izdavatelj. Suština je u tome da ona ne sadržava prave, stvarne i tačne podatke, već su u njima lažni ili netačni podaci. Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj kojim mora biti obuhvaćena i svijest da se radi o lažnoj prijavi ili i nekom drugom lažnom podatku.

KRIVIČNA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA (Glava XXIV KZ FBi. H) 1. Opće napomene Krivičnim djelima iz ove glave štite se određena prava iz radnih odnosa kao i prava koja proizlaze iz socijalnog osiguranja. Krivična djela iz ove glave zakona blanketnog su karaktera. Sva krivična djela sa izuzetkom k. d. zloupotrebe prava iz socijalnog osiguranja i neizvršavanja odluke Suda o vraćanju na rad, izvršavaju se svjesnim nepridržavanjem propisa ili općih akata. Posljedica krivičnih djela protiv radnih odnosa je uskraćivanje ili ograničavanje prava koja pripadaju radniku. Učinitelj ovih djela redovno su osobe koje su po svom položaju u mogućnosti da odlučuju o nekom pravu radnika iz radnog odnosa. Kod k. d. neizvršavanja odluke o vraćanju na rad i nepoduzimanja mjera zaštite na radu kao učinitelji zakonom su izričito određeni službena osoba ili odgovorna osoba ili samostalni privrednik. Umišljaj je jedini oblik krivnje. Umišljaj obuhvaća i svijest o nepridržavanju zakona ili drugih propisa ili općih akata, čime se radniku ili uskraćuje ili ograničava pravo koje mu pripada iz radnog odnosa ili socijalnog osiguranja. Ova glava zakona sadrži sedam inkriminacija: 1) povreda ravnopravnosti u zapošljavanju, 2) povreda prava iz radnog odnosa, 3) povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti, 4) povreda prava iz socijalnog osiguranja, 5) zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja, 6) neizvršavanje odluke o vraćanju na rad i 7) nepoduzimanje mjera zaštite pri radu. Prema kriteriju unutargrupnog objekta krivičnopravne zaštite sva djela iz ove glave mogu se podjeliti na ona kojima se štite prava iz radnog odnosa i ona kojima se štite prava iz socijalnog osiguranja i ona kojima se štiti pravo na zaštitu pri radu. 2. POVREDA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA (čl. 280. KZ FBi. H) Ovo k. d. čini onaj ko kršenjem propisa ili općeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o plaći ili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru i odsustvu, zaštiti žena, mladeži i invalida ili o zabrani prekovremenog ili noćnog rada i time uskrati ili ograniči zaposleniku pravo koje mu pripada. Učinitelj ovog k. d. može biti svaka osoba ali će to redovno biti samo ona osoba koja je po svom položaju u mogućnosti da donosi odluke kojima se uskraćuje ili ograničava zaposleniku neko pravo koje mu pripada. Radnja k. d. je alternativno određena i to kao: 1) uskraćivanje zaposleniku prava koja mu pripadaju ili kao 2) ograničavanje zaposleniku prava koje mu pripada. Objekt krivičnopravne zaštite su prava iz radnog odnosa, kao što su ona koja se odnose na zasnivanje ili prestanak radnog odnosa ili koja se odnose na plaće i druga primanja, zatim na radno vrijeme, odmor i odsustvo, prava koja se odnose na zaštitu žena, omladine i invalida, kao i prava koja se odnose na zabranu prekovremenog ili noćnog rada. Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj, koji obuhvaća svijest učinitelja o njegovom kršenju propisa, općeg akta ili kolektivnog ugovora i svijest da takvim postupanjem uskraćuje ili ograničava radniku pravo koje mu pripada, tj. svijest da time povređuje pravo koje zaposleniku pripada.

3. POVREDA PRAVA ZA VRIJEME PRIVREMENE NEZAPOSLENOSTI (čl. 281. KZFBi. H) Prema odredbi čl. 281. KZ, ovo k. d. čini ko kršenjem propisa ili općeg akta o pravima građana za vrijeme privremene nezaposlenosti drugom uskrati pravo koje mu po tom propisu ili općem aktu pripada. Učinitelj ovog k. d. može biti svaka osoba, ali će to u pravilu biti osoba koja je po svom položaju, odnosno funkciji u prilici odlučivati o pravu neke osobe za vrijeme privremene nezaposlenosti. I ovo krivično djelo je blanketnog karaktera, što znači da njegova primjena zavisi od propisa ili općeg akta o pravima građana za vrijeme privremene nezaposlenosti. Radnja krivičnog djela sastoji se u uskraćivanju nekoj osobi prava koja joj pripadaju za vrijeme privremene nezaposlenosti. Uskraćivanje navedenih prava ostvaruje se kršenjem propisa ili općeg akta o pravima građana za vrijeme privremene nezaposlenosti. To kršenje navedenih akata može obuhvaćati i djelatnosti činjenja i djelatnosti nečinjenja, i u tom smislu ta radnja je ista kao i kod krivičnog djela povrede iz radnog odnosa. Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj koji obuhvaća svijest učinitelja o njegovom kršenju propisa ili općeg akta koji se odnose na privremenu nezaposlenost i svijest da time drugom uskraćuje neko pravo koje mu pripada za vrijeme privremene nezaposlenosti, tj. svijest da time povređuje pravo koje mu po tim propisima pripada. 4. NEIZVRŠAVANJE ODLUKE O VRAĆANJU NA RAD (čl. 284. KZFBi. H) Prema odredbi čl. 284. KZ krivično djelo čini službena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik koji ne postupi po pravomoćnoj odluci suda kojom je odlučeno o vraćanju na radnika. Proizlazi da učinitelj ovog k. d. može biti službena osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi ili samostalni privrednik, odnosno osobe koje po svom položaju ili funkciji imaju mogućnost da odlučuju o povratku radnika na rad. Radnja ovog k. d. je nepostupanje po pravomoćnoj odluci o vraćanju radnika na rad. Radnja je negativno određena, i može značiti stvarno nečinjenje u smislu da učinitelj djela ne poduzima dužnu radnju koja bi se ogledala u vraćanju radnika na rad, ali može biti i činjenje u smislu da se poduzimaju radnje kojim se radnika udaljava s rada ili da se poduzimaju radnje kojima se sprječava njegov povratak na rad. Donošenje pravomoćne odluke o vraćanju radnika na rad podrazumijeva da je radnik već bio u radnom odnosu i da je iz određenih razloga izgubio status radnika u određenoj ustanovi ili organizaciji. Objekt krivičnopravne zaštite su prava iz rada.