KRIVA AGREGATNE PONUDE Kriva ponude na dugi rok

KRIVA AGREGATNE PONUDE

� Kriva ponude na dugi rok – vertikalna � Promene koje nastaju na krivoj agregatne tražnje i njeno pomeranje duž krive agregatne ponude, utiču samo na nivo cena, ali ne na proizvodnju. � Na dugi rok, proizvodnja dobara i usluga u zemlji određena je proizvodnom funkcijom.

Nivo proizvodnje kojem ekonomija teži na dugi rok naziva se “prirodni nivo proizvodnje” i on ukazuje na nivo privredne produkcije koji se ostvaruje u uslovima postojanja prirodne stope nezaposlenosti. Povećanje raspoloživih proizvodnih faktora pomera krivu AS udesno, i obrnuto. (migracije stanovništva, prirodne stope nezaposlenosti, kapital, prirodni resursi, tehnološke promene).

Kratkoročna kriva agregatne ponude ima pozitivan nagib. Zajednička nit svih teorija rastuće kratkoročne krive agregatne ponude je da nivo proizvodnje odstupa od svog prirodnog nivoa uvek kada nivo cena odstupa od očekivanog nivoa cena, što se predstavlja sledećom jednačinom: Y – Yn = V (P – Pe)

Šta uzrokuje pozitivan nagib kratkoročne AS krive? RIGIDNOST NOMINALNIH NADNICA (pad nivoa cena i rigidnost nominalnih nadnica – smanjenje zaposlenosti, manji obim proizvodnje), 2. RIGIDNOST NOMINALNIH CENA DOBARA I USLUGA (pad opšteg nivoa cena u privredi dovodi do smanjenja ukupne proizvodnje u privredi), 3. POGREŠNE PERCEPCIJE EKONOMSKIH AKTERA. � Očekivanja koja ljudi imaju u pogledu cena 1.

Model AS i AD � DUGI ROK – kriva AS je vertikalna, a promene AD utiču samo na cene, ali ne na proizvodnju i zaposlenost. � KRATKI ROK – kriva AS pozitivno nagnuta, a promene tražnje utiču na nivo proizvodnje i zaposlenosti, cene rigidne.

Šokovi na strani tražnje � (tačka A) Politička kriza, neizvesnost → smanjenje tražnje i I (tačka B) → proizvodnja i zaposlenost se smanjuju ispod prirodnog nivoa → smanjenje cena → povećanje proizvodnje i ponude dobara (tačka C) � Dugi rok – pomeranje AD se izražava kroz nivo cena, ali ne kroz nivo proizvodnje i zaposlenosti, � Kratak rok – pomeranje AD – promena proizvodnje i zaposlenosti.

Šokovi na strani ponude � Šokovi ponude = šokovi cena 1. Pozitivni šokovi – povećanje proizvodnje, smanjenje troškova 2. Negativni šokovi – smanjenje proizvodnje, povećanje troškova, (skok P nafte) � Istovremeni rast cena i opadanje proizvodnje i zaposlenosti poznato je pod nazivom STAGFLACIJA.

Teorija preferencije likvidnosti � Ms – vertikalan nagib, fiksna ponuda novca � Md – negativan nagib, tražnja za novcem uslovljena nivoom kamatnih stopa.

�U skladu sa teorijom preferencije likvidnosti, kamatna stopa se prilagođava ravnoteži na tržištu novca.

� Porast novoa cena – povećana tražnja za novcem � Povećana tražnja za novcem – rast kamatnih stopa → smanjenje investicija u privredi � Povećanje ponude novca – smanjenje kamatne stope – jačanje ivesticionih aktivnosti.

Uticaj fiskalne politike na agregatnu tražnju � Promena nivoa oporezivanja – promena agregatne tražnje � Povećanje državnih rashoda → povećanje agregatne tražnje, a time i ukupne proizvodnje – MULTIPLIKATIVNI EFEKAT. � Multiplikator državnih rashoda: Fiskalni multiplikator = 1 / (1 – MPC) MPC – marginalna sklonost potrošnji

� EFEKAT ISTISKIVANJA – povećanje državnih izdataka – multiplicirajući rast AD, ali i rast tražnje za novcem u privredi, koja izaziva rast kamatnih stopa. � Povećanje kamatnih stopa dovodi do istiskivanja investicija, a samim tim i do umanjenja agregatne tražnje.