Kritiko miljenje u nastavi povijesti Valerija TurkPreseki prof

Kritičko mišljenje u nastavi povijesti Valerija Turk-Presečki, prof. savjetnica

Kritičko mišljenje „Samo je jedna stvar teža od toga kako naučiti misliti kritički – pokušati definirati taj koncept na razumljiv način. ” (M. Guillot, 2004. ) • sposobnost reflektivnog i produktivnog mišljenja • procjenjivanje i vrednovanje informacija • donošenje vlastitih zaključaka utemeljenih na dokazima • primjena mentalnih procesa i strategija za rješavanje problema

Što potičemo razvijanjem kritičkog mišljenja? donošenje odluka povezivanje znanja komunikacija rješavanje problema uočavanje manipulacije sposobnost rada s izvorima informacija stvaranje znanja motivacija preispitivanje i kontrola vlastitog mišljenja i zaključaka preuzimanje odgovornosti za učenje suradnja poticajno učenje

Razvijanje kritičkog mišljenja • kritičko mišljenje nije urođeno, radi se o cjeloživotnom pothvatu • zahtjeva složene aktivnosti i puno prakse • dugoročno planiranje • kvaliteta ovisi o razini iskustva učenja

KREATIVNO KRITIČKO MIŠLJENJE viši kognitivni procesi analizirati vrednovati MIŠLJENJE stvarati viši kognitivni procesi primijeniti RAZUMIJEVANJE kumulativno razumjeti zapamtiti ZNANJE

Kritičko mišljenje u nastavi povijesti • osnovna načela kritičkog mišljenja su univerzalna, ali postoje i ona predmetno specifična. • misaone vještine i navike upotrebe tih vještina • činjenično znanje vs. vještine? • stalni i kontinuirani proces

postavljanje pitanja o prošlim događajima pronalaženje informacija razlikovanje poduprte i nepoduprte spoznaje analiza informacija otkrivanje pozicije/perspektive preispitivanje vlastitog mišljenja i zaključaka priopćavanje razlikovanje činjenica od mišljenja oblikovanje odgovora

Strategije za razvijanje kritičkog mišljenja u nastavi povijesti Postavljanje adekvatnih pitanja Ključna pitanja Istraživačka pitanja Divergentna pitanja Otvorena pitanja Što je ključ uspjeha dubrovačke diplomacije? Jesu li susreti civilizacija podijelili povezali svijet? Što je revolucionarno u doba revolucija? U kojoj je mjeri apsolutizam promijenio europske države? Je li geografski položaj Hrvatske bio njezina prednost ili nedostatak?

Jesu li srednjovjekovni vladari bili uistinu moćni?

Osmišljavanje pitanja velika pitanja mala pitanja Pročitaj tekst u udžbeniku i na temelju pročitanog osmisli tzv. velika i mala pitanja. npr. Što je utjecalo na slabljenje vlasti srednjovjekovnih vladara? O čemu govori Magna Charta Libertatum?

Analiza i vrednovanje primarnih i sekundarnih izvora Tko je autor izvora? Kada je izvor nastao? O čemu govori? Kakav je stav autora? Kako to znamo? Kakav je emocionalni jezik autora? Što su činjenice, a što je autorovo mišljenje? Što je moglo na njega utjecati? Kome je izvor namijenjen? Koja je svrha izvora? Kako izvor može poslužiti za razumijevanje vremena nastanka? Izvor je koristan jer…. - sadrži informacije o… - govori da je X učinio Y - pokazuje stavove/vrijednosti/mišljenja o…. - čini dokaz za…. - pokazuje važnost/utjecaj/značenje…. .

. Kako izvor može poslužiti za razumijevanje uloge crkve u društvu? Koja je namjera prikaza? Sadrži li on neku poruku? Gdje su se mogli javiti ovakvi prikazi? U kojem razdoblju i zašto? Kakav je bio njihov učinak? Opiši kakve su emocije mogle izazvati. Opiši srednjovjekovni prikaz pakla. Koje su boje upotrijebljene? Što rade likovi na prikazu? Kakva ih je sudbina zadesila? Tko završava u paklu? Koji elementi pojačavaju dramatičnost prikaza?

Kako je umjetnik prikazao moć i autoritet srednjovjekovnih monarha?

Različite perspektive pojedinih događaja i iskustva ljudi u prošlosti Jesu li svi ljudi u ranom novom vijeku imali renesansu?

Suprostavljeni prikazi i kontroverzna pitanja Što sve može utjecati na sliku o drugome? „koji su se trudili mnogo da nauče svoje konje ne samo da ubijaju ljude, nego i da jedu ljudsko i kršćansko meso, te su se savjetovali kako pronaći što rjeđe, okrutnije i ekstremnije metode mučenja“.

Možemo li vjerovati Prokopiju?

Izrada različitih obrazaca, shema, grafičkih organizatora Poveznice: http: //bit. ly/graforg 1

Grupna diskusija i debata

Kome pripada pronađena baština? Primjer Prijamova blaga. Seusovo blago i glava carice Livije Odgojno-obrazovni ishodi na razini aktivnosti Učenik: 1. istražuje kakav je bio odnos prema pronađenoj baštini u prošlosti, a kakav sada 2. na odabranim primjerima zaključuje kome pripada pronađena baština potkrjepljujući svoj stav argumentima.

Prijamovo blago Seusovo blago Livijina glava Aktivnosti kroz sat možemo osmisliti kroz priču o tri detektivska istraživanja. Učenike podijelimo u grupe i svaka grupa dobije jedan slučaj koji treba istražiti. Nakon odrađenog zadatka grupa izlaže svoje odgovore.

Popis literature: 1. Buchberger, Iva. 2012. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Universitas. Rijeka. 2. Glučina, M. , Ristić, V. , Turk-Presečki, V. 2020. Zašto je povijest važna 2. Profil Klett. Zagreb. 3. Glučina, M. , Reljić, D. , Turk-Presečki, V. 2020. Metodički priručnik za povijest za prvi razred gimnazije. Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 4. Grozdanić, V. 2009. Poučavanje i evaluacija kritičkog mišljenja. Napredak, Vol. 150, No. 3 – 4. Zagreb. 5. Klooster, D. 2003. Što je kritičko mišljenje? . Metodički ogledi, Vol 9, No 2. Zagreb. 6. Koren, S. 2014. Čemu nas uči povijest? Nastava povijesti, ideje o učenju/poučavanju i ishodi učenja. Profil Klett, Zagreb. 7. Ennis, R. Twenty. One Strategies and Tactics for Teaching Critical Thinking. URL: http: //criticalthinking. net/wpcontent/uploads/2018/01/21 -one-strategies-for-teachin-CT. pdf i https: //www. criticalthinking. org/files/Concepts_Tools. pdf 8. Sternberg, R. 1986. Critical Thinking: Its Nature, Measurement, and Improvement. National institute of education. URL: https: //files. eric. ed. gov/fulltext/ED 272882. pdf

Pitanja i odgovori FB Grupa * kolumna * webinar Martina Glučina 9. 11. 2020.