Kritiko miljenje u nastavi povijesti Povijesno miljenje Dijana
- Slides: 32
Kritičko mišljenje u nastavi povijesti Povijesno mišljenje Dijana Muškardin, prof.
Literatura: Ivo Rendić- Miočević, Mogućnost razvoja povijesnog mišljenja učenika, Pedagoški rad : časopis za pedagoška i prosvjetna pitanja, Zagreb: Pedagoško-književni zbor, 1988. Iva Buchberger, Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja, Udruga za razvoj visokog školstva Universitas, Rijeka, 2012. Bošnjak, Z. (2009). Primjena konstruktivističkog poučavanja i kritičkog mišljenja u srednjoškolskoj nastavi sociologije u: Revija za sociologiju 39(3 -4); 257277. Preuzeto 19. 11. 2016. sa http: //hrcak. srce. hr/
Definiranje pojma Riječ kritika grč. krino - lučiti, birati U značenju analiziranje, prosuđivanje i vrednovanje nekoga predmeta, postupka, djela… Riječ mišljenje psihički proces kojim određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima - misaoni proces kojim nešto analiziramo, prosuđujemo i vrednujemo
Razvoj kritičkog mišljenja Sokratova metoda poučavanja (469. – 399. pr. n. e. ) aktivan odnos učenika prema spoznaji element je kritičkog mišljenja Temelje kritičkom mišljenju daju: John Dewey- istraživačko učenje, interdisciplinarni kurikulum Edward Glaser- Kvalitetna škola, realitetna terapija Robert Ennis - RRA (Reflections, Reasons, Alternatives) Richard Paul – sposobnost analize vlastitog razmišljanja Linkovi: https: //study. com/academy/lesson/john-dewey-on-education-impacttheory. html https: //ctwhatwhyhow. weebly. com/richardpaul. html
Ostvarivanje suvremene nastave povijesti moguće je razvijanjem metodoloških vještina Prema Jakovu I. Lerneru, 3. skupine zadataka za razvijanje povijesnog mišljena: 1. zadaci usvojeni na usvajanje logičkog mišljenja 2. zadaci usmjerni na usvajanje normi dijalektičkog mišljenja 3. zadaci usmjereni na usvajanje metodoloških znanja Miočević-Rendić, I. Učenik istražitelj prošlosti, str. 41. - 43.
Važnost nastave povijesti Usmjerena prema ishodima, kompetencijama i razvoju raznih vještina i sposobnosti te prema odgoju i socijalizaciji Učenik je - kritičan - aktivan - tolerantan
Kritičko mišljenje- definicija je složeni proces i rezultat analize i vrednovanja tvrdnji, pronalaženja opravdanja za tvrdnje, usporedbe s drugim i/ili suprotnim tvrdnjama generiranje prigovora tvrdnjama te konačno zauzimanja stava.
Koje su nam sposobnosti potrebne za razvoj kritičkog mišljenja?
Pitanja za poticanje učenika na promišljanje Što ti misliš o tome? Zašto misliš da je tako? Što još možeš reći o tome? Čime to možeš potvrditi? Ima li u tome nešto te zbunjuje?
Kritičko mišljenje prema I. Bucberger (2012. ) uključuje sljedeće intelektualne sposobnosti Sposobnost analize pojmova, informacija i gledišta Sposobnost razlikovanja relevantnih i irelevantnih informacija unutar zadanog konteksta Sposobnost interpretacije informacija
Sposobnost povezivanja prethodnog znanja i novih informacija te različitih informacija iz različitih područja Sposobnost sinteze informacija Sposobnost organizacije sadržaja u smislenu cjelinu
Sposobnost razlikovanja opravdanih i neopravdanih tvrdnji Sposobnost sagledavanja predmeta rasprava iz različitih gledišta Sposobnost vrednovanja informacija i gledišta Sposobnost formiranja stavova i zastupanja ideja Sposobnost gledišta opravdanja stavova,
Sposobnost preuzimanja aktivne uloge u procesu učenja Sposobnost zamišljanja mogućih situacija Sposobnost nadgledanja i procjenjivanja vlastitog razumijevanja informacija Sposobnost usmjeravanja vlastita mišljenja k ispravnosti
Kritičko mišljenje njeguje i razvija sljedeće intelektualne vrijednosti: Jasnoću Relevantnost Dubinu Preciznost Konzistentnost Koherentnost Logičnost Objektivnost Izvor: Bošnjak, Z. (2009. )
REPRODUKTIVNO MIŠLJENJE KRITIČKO MIŠLJENJE - bazično razumijevanje informacija nije cilj učenja, već početna pozicija - nepovezivanje informacija u smislenu cjelinu - povezivanje informacija i stvaranje cjeline - nedovođenje u pitanje iznesenog - ponavljanje onoga što se misli ili što netko misli - dovođenje u pitanje iznesenog i 'filtriranje‘ informacija - refleksivno i 'vlastito' mišljenje - razvoj konvergentnosti koja podrazumijeva - sagledavanje situacije iz jedne perspektive i uključuje traženje jednog ločnog rješenja - razvoj divergentnosti koja podrazumijeva sagledavanje situacije iz više različitih perspektiva i uključuje mogućnost više različitih rješenja na postavljena pitanja Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Udruga za razvoj visokog školstva Universitas, Rijeka.
Mišljenje i inteligencija Divergentno mišljenje se često pojavljuje kao sinonim za kreativnost„misliti u više pravaca“. Konvergentno mišljenje je najjednostavnije rečeno ono što vježbamo cijeli život iliti „misliti u jednom ispravnom pravcu“.
Nastava 21. stoljeća Kritičko mišljenje Timski rad Fleksibilnost Tolerantnost Kreativnost Samoinicijativnost
Pitanja za kritičko mišljenje TKO? Tko je to rekao- izvor? Poznaješ li izvor informacija? Je li važno znati izvor informacija? ŠTO? Što je rečeno? Jesu li to činjenice koje možeš potvrditi, nečije mišljenje ili interpretacija? GDJE? Gdje je to rečeno? Javno ili unutar neke skupine? Je li se mogla razviti diskusija ili reagirati na rečenu informaciju? KAD? Kad je to rečeno? Prije ili poslije nekog događaja? U vrijeme događaja? KAKO? Na koji način je to rečeno- usmeno, pismeno, jasno, nejasno, kojim tonom? ZAŠTO Zašto je to rečeno? Radi pojašnjenja, da te pouči ili nagovori nečemu?
Pitanja za vođeno razmišljanje Izvor: http: //blogs. ubc. ca/stevemcg/files/2014/09/inquiryquestions. pdf
Kritičko mišljenje Samovođeno Samodisciplinarno Samokontrolirano Samokorigirajuće izgrađuje osobnost učenika, identitet, ima odgojnu i obrazovnu funkciju, odgovoran građanin - kritički razmišlja, politički je pismen i aktivan u društvu treba razvijati sposobnost promjene mišljenja- sposobnost kritičkog mišljenja dovodi do inteligentne uporabe znanja
Razvoj povijesnog mišljenjastruktura povijesno mišljenja klasifikacija - učenici u nastavi povijesti trebaju razvijati sljedeće kategorije u kognitivnom području: 1. ZNANJE 1. 1. Poznavanje povijesnih činjenica 1. 2. Poznavanje putova i načina tretiranja pojedinosti 1. 2. 1. Slijed povijesnih pojmova 1. 2. 2. Povijesni zakoni i njihova primjena 1. 2. 3. Objašnjenje uzroka 1. 2. 4. Objašnjenje posljedica 1. 3. Znanje općih pojmova i univerzalija 1. 3. 1. Poznavanje pojmova 1. 3. 2. Odvajanje suvišnih pojmova 1. 3. 4. Svrstavanje pojmova 1. 3. 5. Uspoređivanje povijesnih pojava Izvor: Rendić –Miočević, I. , „Didaktičke inovacije u nastavi povijesti“, str. 55. - 57.
Klasifikacija- nastavak 2. Intelektualne sposobnosti 2. 1. Shvaćanje 2. 1. 1. Davanje naslova 2. 1. 2. Tumačenje slika 2. 1. 3. Shvaćanje izlaganja ili teksta 2. 2. Primjena 2. 2. 1. Svrstavanje pojmova uz nepoznate odlomke 2. 2. 2. Uspostavljanje dijaloga između povijesnih ličnosti 2. 3. Analiza 2. 3. 1. Otkrivanje redoslijeda činilaca 2. 3. 2. Odvajanje bitnog 2. 4. Vrednovanje 2. 4. 1. Ocjenjivanje ispravnosti sadržaja 2. 5. Sinteza 2. 5. 1. Prihvaćanje ili odbacivanje hipoteza 2. 5. 2. Pisanje plana sastava 2. 5. 3. Potpuni sastav 2. 5. 4. Usmeno izlaganje.
Revidirana Bloomova taksonomija Dimenzije znanja i njezine kategorije u nastavi povijesti (Kognitivno područje- znanje i razumjevanje) kreiraj Viša kognitivna razina složena razmišljanja procijeni analiziraj primjeni Niža kognitivna razina jednostavna razmišljanja shvati zapamti
ERR sustav u nastavi povijesti zasniva se na strategiji aktivnog učenja učenik uči na vlastitom iskustvu razumijevanje naučenog vlastitim riječima u novoj situaciji primjenjuje naučeno 1. faza- Evokacija (priziv iz sjećanja – motivacija za nastavni sat) 2. faza – Razumijevanje (obrada novog sadržaja) 3. faza – Refleksija (povezivanje znanja sa stečenim)
Aktivno učenje
Ključno pitanje Koji dio povijesnog znanja i razumijevanja želimo da naši učenici zadrže deset ili petnaest godina nakon što završe školu? Rasprava kako integrirati učenje temeljeno na vještinama/ kompetencijama u nastavne planove i programe uglavnom temeljene na znanju.
Metode i pristupi pitanje što želimo da naši učenici zadrže nakon deset godina ostaje sastavni dio bilo koje rasprave o nastavnim metodama i pristupima. tehnički koncepti- dio su kurikuluma nastavni predmet Povijest uči se i poučava međusobno povezanim konceptima koji postaju alati u poučavanju Povijesni koncepti (Kurikulum, ožujak 2019. ) 1. koncept vremena i prostora 2. koncept uzroka i posljedica 3. koncept rada s povijesnim izvorima 4. koncept kontinuiteta i promjena 5. koncept povijesne perspektive 6. koncept usporedbe i sučeljavanja
Povijesno mišljenje Preduvjet za razvijanje kritičkog mišljenja jest povijesno mišljenje Sposobnost povijesne analize služi upravo kako bi se oblikovali stavovi o prošlosti Kritičko mišljenje: • preispitivanje podataka i činjenica • selekcija informacija i vrednovanje dokaza • prepoznavanje stereotipa i klišeja Zašto je nešto tako kako jest?
Istraživačko učenje Aktivno učenje, kojim učenici rješavaju probleme, zahtijevaju d učenika iše kognitivne razine mišljenja, te razvijaju kritičko mišljenje i dio su iskustvenog učenja Vrlo važno je definiranje istraživačkog/ problemskog pitanja Definirani su uz vođenje koraci/ etape u istraživačkom učenju Istraživačko učenje može se izvoditi bilo kada Postoji razlika između istraživačkog učenja i istraživačkog rada
Kako osmisliti dobro istraživačko pitanje? Dobro je pitanje poziv na razmišljanje (ne prisjećanje, sažetak ili detalj). Dobro pitanje dolazi iz istinske znatiželje i zbunjenosti o svijetu. Dobro pitanje čini da o nečemu razmišljate na neki način koji vi nikad prije razmotreno. Dobro pitanje poziva i duboko razmišljanje i duboke osjećaje. Dobro pitanje vodi do više dobrih pitanja. Dobro pitanje traži da razmišljate kritički, kreativno, etično, produktivno i promišljeno o bitnim idejama Izvor: Johnn Barell, Developing More Curious Minds (2003. )
Faze istraživačkog učenja Orijentacija Konceptualizacija Istraživanje 1. oblikovanje pitanja 2. traženje izvora informacija 3. analiza, interpretacija i prosudba stvaranje zaključaka koji se temelje na dokazima 4. predstavljanje rezultata istraživanja i refleksija Zaključak i rasprava
- Proceduralno znanje povijest
- Konceptualno znanje povijest
- Pripreme za natjecanje iz povijesti
- Proceduralno znanje iz povijesti
- Razdoblja rimske povijesti
- školsko natjecanje iz povijesti 8 razred
- Bloomova taksonomija tablica
- Povijest 6 razred
- Povijest 8 razred
- Dijana medenica mitrovic
- Dijana rizvić
- Dijana vuletić
- Dijana medenica mitrovic
- Dijana mazalic novic
- Ogle 2007 blg 368 lb
- Dijana medenica mitrovic
- Dijana karuovic
- Diana ilijas
- Prokleta avlija analiza likova
- Dijana medenica mitrovic
- Arquees
- Dijana machala
- Hijararhija
- Osobni dnevnik učenika na praktičnoj nastavi primjer
- Ne zaboravi stihove
- Resursi u nastavi
- Mikrobit u nastavi matematike
- Znanja
- Zadaci otvorenog tipa
- Umne mape u nastavi
- Pedagoška komunikacija
- šest šešira u nastavi
- Samoevaluacija casa primer