KOROZIJSKA SVOJSTVA I ZATITA ELIKA 16 Mo 3

KOROZIJSKA SVOJSTVA I ZAŠTITA ČELIKA 16 Mo 3 U AGRESIVNOM MEDIJU Tihomir Zlatarić 12044000

KOROZIJA - fizikalno-kemijsko međudjelovanje metala i njegove okoline koje uzrokuje promjenu upotrebnih svojstava Osnovna podjela (s obzirom na mehanizam korozijskog procesa) - kemijska - elektrokemijska Metode ispitivanja korozije dijelimo na: - prirodna ispitivanja - laboratorijska ispitivanja

KOROZIJA KEMIJSKA - Odvija se u neelektrolitima, te nastaje reakcijom tvari koja korodira i neke supstance iz agresivnog medija - Vrlo je agresivan oblik korozije - Dijeli se na: • Plinsku koroziju • Koroziju u tekućim neelektrolitima ELEKTROKEMIJSKA - Odvija se u elektrolitima

ČELICI ZA RAD PRI POVIŠENIM I VISOKIM TEMPERATURAMA - nelegirani kotlovski limovi 16 Mo 3 niskolegirani Mo-Cr- čelici toplinski visokopostojani austenitni čelici toplinki otporne neželjezne legure vatrootporni čelici ventilski čelici

PROMJENE MEHANIČKIH SVOJSTAVA PRI POVIŠENIM I VISOKIM TEMPERATURAMA - povišenjem temperature snizuje se modul elastičnosti E i modul smika G - povišenjem temperature povisuje se faktor toplinske dilatacije β - pojava niskocikličkog umora - pojava napetosti nejednolikog temperaturnog rasporeda - pojava toplinskog umora

KEMIJSKE PROMJENE ČELIČNIH SLOJEVA PRI POVIŠENIM I VISOKIM TEMPERATURAMA Pri radnoj temperaturi do 500 °C nastupa čista kemijska korozija, a uzročnici su između ostalih: - vlaga, zrak (kisik) SO 2 i SO 3 (stvaranje H 2 SO 4 i H 2 SO 3) V 2 O 5 (vanadijev pentoksid) strujanje, erozija, taloženje pojava kapljica tekućine u plinu sudar plamena opće trenje, trošenje Vlažni CO 2 (ugljična kiselina)

ČELIK 16 Mo 3 - Kotlovske oplate i cijevi pregrijača pare Mo stvara karbide Mo 2 C, koji: - usporavaju puzanje - spriječavaju pojave krhkosti popuštanja - povisuju otpornost na popuštanje - povisuju prokaljivost

KOROZIJSKE POJAVE KOD KOTLOVA - oksidacija vrelom vodom - korozija kisikom - korozija na strani dimnih plinova (visokotemperaturna i niskotemperaturna) - djelovanje ugljične kiseline - djelovajne soli i alkalija - djelovanje pepela

ČIŠĆENJE I ZAŠTITA U cilju povećanja ogrijevne moći kotla, uspostave normalne cirkulacije i povećanja ogrijevne moći kotla, kotao se podvrgava kemijskom čišćenju. Inhibitori: - anodni - katodni - apsorbirani

Postupak : - priprema dokumentacije kotlovskog postrojenja i podloge za kemijsko čišćenje - vizualan pregled i po potrebi laboratorijske analize - izrada plana probnog čišćenja uzorka cijevi - izrada radioničke dokumentacije za kemijsko čišćenje - kontrola, za koju je također izrađen plan kontroje i mjerenja Kod čišćenja treba voditi računa o sanaciji otpadnih voda i priržavanja zaštite na radu.

Konzerviranje kotla: - suho konzerviranje - mokro konzerviranje

SUHO KONZERVIRANJE - Kotao se isprazni dok je vruć Postavlja se posuda s kalcijevim kloridom ili silikagelom Važnoje da se osuši i pregrijač pare Premazivanje grafitom Zatvaranje kotla - Može se izvoditi i s amonijakom - Za vrijeme mirovanja kotla pritisak amonijevog plina u kotlu mora biti 100 mm. Hg - Za konzerviranje s amonijakom kotao nemora biti posve suh

MOKRO KONZERVIRANJE - Kotao se puni s omekšanom vodom ili kondenzatom zaluženim s oko 2 kg Na. OH/m³, do razine normalnog vodostaja - Voda se zakuha do tlaka 0, 5 bar, polagano se napune sbirač pare i pregrijač - Plinovi iz vode se otpline kroz sigurnosni ventil - Parovodi ostaju prazni - Kotao se brzo zatvara - S istom ovakvom lužnatom vodo napune se i pregrijači i rezervoar napojne vode - Prije ponovnog puštanja kotla u pogon, ova se voda ispusti a kotao se napuni napojnom vodom