KORENI Ljubica abi Andjelija Dini Milica Laki Jana
KORENI Ljubica Šabić Andjelija Dinić Milica Lakić Jana Stefanović IVb
SADRŽAJ ØBiografija i stvaralaštvo Dobrice Ćosica ØO romanu ØVreme i mesto dešavanja radnje ØFabula ØTeme i motivi u delu
Biografija i stvaralaštvo Dobrisav „Dobrica“ Ćosić bio je srpski pisac, romansijer i esejista, politički i nacionalni teoretičar i redovni član SANU. Bio je prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 1993. godine. Rođen je 29. decembra 1921. godine u selu Velika Drenova kod Trstenika. Školovao se u srednjoj Poljoprivrednoj školi u Aleksandrovcu župskom, ali je prekinuo školovanje za vreme Drugog svetskog rata. Završio je Višu političku školu.
Biografija i stvaralaštvo U toku Narodnooslobodilačke borbe bio je politički komesar u Rasinskom partizanskom odredu, urednik lista „Mladi borac“ i član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a Komunističke partije Jugoslavije za Srbiju. Više od 50 godina bio je u braku sa suprugom Božicom. Preminuo je 18. maja 2014. u svojoj kući u Beogradu. Od 1951. godine Dobrica Ćosić postaje slobodan umetnik, . književnik koji je napisao kultne romane: „Korene“, „Deobe“, „Vreme smrti" „Vreme zla“ ("Grešnik“, „Otpadnik“, „Vernik“), „Vreme vlasti“, ali i mnoge druge. Od 14. februara do 26. aprila, Dobrica Ćosić je bio saputnik predsedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu na brodu „Galeb“ kojim su obilazili afričke zemlje. Godine 1984. osnovao je Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja. Tokom 1989. i 1990. godine osnovao je srpske nacionalne stranke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Biografija i stvaralaštvo. Najznačajniji romani: , , Daleko je sunce’’ (1951) , , Koreni’’ (1954) , , Sedam dana u Budampešti’’ (1956) , , Bajka’’ (1966) , , Piščevi zapisi” – 6 knjiga , , Pisci moga veka’’ (2002) , , Srpsko pitanje’’ (2002 -2003) – 2 knjige , , Kosovo’’ (2004) , , Prijatelji’’ (2005) , , Vreme vlasti 2’’ (2007) Najznačajniji eseji: , , Akcije’’ (1964) , , Odgovornosti’’ (1966) , , Moć I strepnje’’ (1971)
Biografija i stvaralaštvo Nagrade i priznanja Dobrica Ćosić je prvi dobitnik Ninove nagrade 1954. za roman , , Koreni’’. Njegoševa nagrada uručena mu je 1990. godine na Cetinju za troknjižje , , Vreme zla’’. Povodom 70 -og rođendana, Ćosić je 1991. dobio specijalnu Vukovu nagradu. Dana 18. maja 2010. u Moskvi Ćosić je postao prvi dobitnik nagrade „Puškin“ za izuzetne zasluge u književnosti. Dobrica Ćosić je nominovan za Nobelovu nagradu tri puta: 1983. i 1989. godine od strane francuskih i britanskih institucija.
O romanu/Tipologija romana ni dič Poro ški siholo P ski Socijalni Roman toka svesti Prikazuje unutrašnje stanje Đrorđa, Simke, Aćima, Vukašina Poet Društveni, politički odnosi kao I promene u društvu Primenjena je tehnika toka svesti kroz unutrašnji i glasni monolog Roman sadrži stilske figure: poređenje, metaforu, personifik aciju… Odnos članova porodice Katić
O romanu/Tipologija romana ØPrema načinu komponovanja roman je PRSTENASTOG tipa-počinje prologom i završava se epilogom. U njima se otkriva lik hroničara (pripovedača) Nikole (80 godina), hajduk, prvi rudar Srbije, koji nalazi utočište u Prerovu u porodici Katić.
O romanu/Tipologija romana Ø‚‚Koreni” su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman ‚‚Koreni” je tematski slojevit, moderan i po tematici koju obrađuje i po umetničkoj metodologiji kojom je građen. Tematski slojevi romana celovito predstavljaju srpsko selo u njegovom sporom preobraženju tokom 19. veka. U mnoštvu motiva i tema posebno se ističu sledeće: održavanje kultova srpske nacionalne mitologije konstituisane još u davna vremena; problem preranog gašenja porodičnog stabla; patrijarhalna despotija kao kult; evropeizacija srpskog intelektualca; raslojavanje srpskog sela; materinski nagon; psihologija suvišnog čoveka, itd.
O romanu/Tipologija romana ØDevetnaesti vek u životu Kneževine Srbije omeđen je na početku ustaničkom osvetom pobunjenika nad Osmanlijama, a na kraju tiranijom sopstvene državne vlasti nad nezadovoljnim narodom. Ćosić je pokazao kako svaka generacija , gradeći sopstveni život, plaća velike dugove onome što nasleđuje od predaka. U romanu ‚‚Koreni” prikazane su tri generacije srpskog društva: jednu čine Karađorđevi ustanici koji se kao ljudi ostvaruju u borbi protiv Turaka i stvaranju sopstvenih poseda.
O romanu/Tipologija romana ØPrvu generaciju predstavljaju Luka Došljak, njegova supruga Kata, njen prvi muž Vasilije i roditelji Steve Čađevića. U drugoj generaciji ističu se Aćim Katić, Steva Čađević, profesor Andra i starac Nikola. Predstavnici treće generacije su Aćimovi sinovi Vukašin i Đorđe, Đorđeva supruga Simka i njihov sluga Tola Dačić. Da bi umetnički realizovao ovako složenu društvenu, socijalnu, etičku i psihološku problematiku, Ćosić je zamislio desetak ljudskih karaktera koji u celini oslikavaju srpsko društvo 19. veka.
Vreme i mesto dešavanja radnje Vreme radnje : kraj XIX veka Mesto radnje: Prerovo (malo srpsko selo kod Kruševca)
Fabula ØU fabuli romana uspešno se prepliću dve drame: porodična drama seljačkog radikalskog prvaka Aćima Katića i bračna drama njegovog sina Đorđa. Težak i tragičan život porodice Katić uprkos materijalnom bogatsvu zbog stvari koje vrede više od novca predstavljen je u romanu ‚‚Koreni’’. Nemogućnost da se rodi naslednik i razočaranje u sve u šta se verovalo i ulagalo dovode do raspada porodice koja na izgled živi lepo. Ugledni bogati političar ima dva sina Vukašina i Đorđa. Vukašin je školovan u Parizu, u Beogradu oženjen ćerkom fabrikanta, stidi se seljačkog porekla i priklonio se uticajnoj ženinoj familiji. Gradi karijeru kao vladin činovnik i na suprotnoj je političkoj strani od svog oca. Oca veoma boli što se priklonio njegovom političkom neprijatelju. Đorđu kao mlađem namenjeno je da ostane na selu i uveća imanje koje će jednog dana i brat da nasledi.
Fabula ØLjubomoran i na brata i na suprugu Simku, lepu I jedru ženu sa kojom i posle 15 godina braka nema dece. U takvim situacijama bogatstvo nema bitnu ulogu, a ono što se podrazumeva i čini zivot lepšim nedostaje. Za neplodnost je kriv Đorđe i pisac se naročito tu zadržava na slikama intimnih bračnih odnosa između Simke I Đorđa. On je bezmučno utučen, napija se do besvesti, tuče ženu, preti da će je oterati ako mu ne rodi sina naslednika, sve dok nespretna Simka iz tajnog odnosa sa slugom Tolom Dačićem ne zatrudni i rodi sina naslednika Katićevoj lozi. Najtragičniji lik je Đorđe bogataš i očajnik koji je svestan svoje krivice za neplodnost. Njegova unutrašnja borba raste i pretvara ga u čoveka koji mrzi sve, postaje paranoičan, putuje kako bi pobegao od onoga što jeste, od svojih korena.
Fabula ØNesrećan je i Aćim Katić otac dva različita sina u koja je jednako razočaran. Trudi se da tušan porodični život nadoknadi uspešnim političkim borbama, ali mu i to ne ide iako se uporno trudi dok naglašava da je čovek iz naroda i da će on činiti sve kako bi bilo bolje. Porodična nesreća prestaje Adamovim rođenjem, za kojeg svi potajno znaju da nije Đorđev sin. To, na kraju, ne sprečava sve njih da ga zavole i prihvate kao naslednika jer je ljubav mnogo važnija od imena, prezimena i bogatstva.
TemeMotivi • Aćim Katić se odriče sina Vukašinaporodična agonija Katića • Prerovska buna i Aćimovo hapšenje • Rađanje Aćimovog unuka Adama • Epidemija i Simkina smrt
Teme/Motivi ØMotiv održavanja kultova srpske nacionalne mitologije konstituisane još u davna vremena-ogleda se u potrebi za neprestanim rađanjem muške dece i nasiljem nad ženama. ØMotiv preranog gašenja porodičnog stabla- Ono što je proganjalo porodicu Katić od samog početka loze i njenih korena jeste nemogućnost trajanja i procvata generacije za generacijom, oplemenjivanja porodice i održanja porodice i porodične idile. Đorđe ne može da se pomiri sa svojom sterilnošću i nemogućnosti da postane otac da ima naslednika koji će održavati bogatstvo.
Teme/Motivi ØMotiv evropeizacije srpskog intelektualca- ogleda se u Vukašinovoj težnji ka evropskim mislima, da se ostvari po aristokratskom i naučnom planu daleko od utvđenih načela seljaštva i njihovih mentaliteta. Ø Motiv raslojavanja srpskog sela-Javlja se prvo u najužem krugu porodice Katić, zatim na nivou Prerova a onda na nivou cele zemlje. ØMotiv materinskog nagona- vidimo kod Simke zbog neostvarivanja na polju majčinstva. Želi da postane majka, da rodi naslednika da bi ostala u kući Katića.
Teme/Motivi Ø Motiv suvišnog čoveka- Nikola, čovek bez prezimena, mesta rođenja, mesta i datuma smrti, neukorenjujući ga nikako i nigde. On postavlja pitanja i odgovore, nepogrešivo dolazi do istine, zaokružuje naša shvatanja o junacima. Kroz njegovu priču saznajemo nešto o svima nama, ali i samim likovima, koji su nas podsetili da je pitanje korena, porekla, porodice, prisutno i danas.
- Slides: 19