KORELACIJA NASTAVE INFORMATIKE MATEMATIKE GEOGRAFIJE I KEMIJE U

  • Slides: 49
Download presentation
KORELACIJA NASTAVE INFORMATIKE, MATEMATIKE, GEOGRAFIJE I KEMIJE U 7. RAZREDU Valentina Pajdaković OŠ Zrinskih

KORELACIJA NASTAVE INFORMATIKE, MATEMATIKE, GEOGRAFIJE I KEMIJE U 7. RAZREDU Valentina Pajdaković OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac

Matematika- prvo polugodište: Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine

Matematika- prvo polugodište: Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine

► Nastavna tema: POSTOTAK. RAČUNANJE S POSTOCIMA Ključni pojmovi: postotak Obrazovna postignuća: računanje s

► Nastavna tema: POSTOTAK. RAČUNANJE S POSTOCIMA Ključni pojmovi: postotak Obrazovna postignuća: računanje s postocima te primjena na zadatke iz svakodnevnog života i drugim znanostima ► Nastavna tema: STATISTIČKA OBRADA PODATAKA Ključni pojmovi: obilježje skupa podataka, frekvencija i relativna frekvencija, tabelarni prikaz, stupčasti dijagram i histogram Obrazovna postignuća: prikupiti i klasificirati podatke, te prikazati grafički , te dobivene podatke interpretirati

Geografija-prvo polugodište: - Pojam, veličina, položaj i smještaj EUROPE Reljef Mora i obale, obilježja

Geografija-prvo polugodište: - Pojam, veličina, položaj i smještaj EUROPE Reljef Mora i obale, obilježja i značenje voda na kopnu Klima i biljni pokrov Stanovništvo Gospodarstvo Europe Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska Ostale države Zapadne Europe Skandinavske zemlje

► Nastavna tema: KLIMA I BILJNI POKROV Ključni pojmovi: klimatski čimbenici i sastojci, tipovi

► Nastavna tema: KLIMA I BILJNI POKROV Ključni pojmovi: klimatski čimbenici i sastojci, tipovi klime Obrazovna postignuća: nacrtati i analizirati klimatske dijagrame, . . . ► Nastavna tema: STANOVNIŠTVO Ključni pojmovi: sastav stanovništva, naseljenost Obrazovna postignuća: navesti probližan broj stanovnika, i gustoću naseljenosti ► Nastavna tema: GOSPODARSTVO EUROPE Ključni pojmovi: gospodarstvo, gospodarstvena područja djelatnosti, urbanizacija Obrazovna postignuća: analizirati grafikon gospodarstvene strukture, . . .

Kemija-prvo polugodište: ► Što proučava kemija ► Fizikalna svojstva tvari ► Promjene tvari ►

Kemija-prvo polugodište: ► Što proučava kemija ► Fizikalna svojstva tvari ► Promjene tvari ► Čiste tvati i smjese ► Razdvajanje smjesa ► Otopine ► Iskazivanje sastava smjesa udjelima ► Zrak i glavni sastojci zraka ► Voda

► Nastavna tema : ISKAZIVANJE SASTAVA SMJESA UDJELIMA ► Ključni pojmovi: maseni udio sastojka

► Nastavna tema : ISKAZIVANJE SASTAVA SMJESA UDJELIMA ► Ključni pojmovi: maseni udio sastojka u smjesi, volumni udio sastojka u smjesi, . . . Obrazovna postignuća: razlikovati maseni udio od volumnoga , znati izračunati maseni i volumni udio sastojka u smjesi ► Nastavna tema : ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA ► Ključni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, dušik, plemeniti plin, ugljikov dioksid ► Obrazovna postignuća: znati da je zrak smjesa plinova; poznavati osnovna fizikalna svojstva atmosfere i sastav zraka, . . .

Informatika-I. polugodište: Microsoft Excel

Informatika-I. polugodište: Microsoft Excel

Nastavna tema: Microsoft Excel Projektni rad Cilj sata: utvrditi znanje iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija

Nastavna tema: Microsoft Excel Projektni rad Cilj sata: utvrditi znanje iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija te ga primijeniti na proširivanje i utvrđivanje znanja iz matematike, geografije i kemije

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA Uvodni dio sata: ► Najava cilja ► Organizacija rada- podjela učenika

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA Uvodni dio sata: ► Najava cilja ► Organizacija rada- podjela učenika u parove ili skupine ► Podjela radnih listova sa zadatcima i uputama za rad ► Podjela zadataka unutar skupine ili u paru

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA Glavni dio sata: ► Prikupljanje podataka ► Izrada proračunskih tablica i

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA Glavni dio sata: ► Prikupljanje podataka ► Izrada proračunskih tablica i grafikona ► Izrada prezentacija i izvođenje zaključaka ► Priprema izlaganja

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA Završni dio sata: ► Prezentacija radova ► Vrednovanje radova

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA Završni dio sata: ► Prezentacija radova ► Vrednovanje radova

ZADATAK 1: UJEDINJENO KRALJEVSTVO ( FRANCUSKA, IRSKA) - NARODNOSNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA -

ZADATAK 1: UJEDINJENO KRALJEVSTVO ( FRANCUSKA, IRSKA) - NARODNOSNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA - SASTAV AKTIVNOG STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA ► ► U tablicu upiši podatke - o narodnosnom sastavu stanovništva - vjerskom sastavu stanovništva - o sastavu aktivnog stanovništva prema gospodarskim sektorima ( za dobivanje potrebnih podataka koristi se atlasom i Internetom, preporuka: www. geografija. hr ) Podatke o narodnosnom sastavu i vjerskom sastavu posebno prikaži tortnim grafikonom ( sa postotkom) Podatke o sastavu prema gospodarskim sektorima prikaži tortnim grafikonom ( sa postotkom) Izradi kratku prezentaciju uratka

www. geografija. hr

www. geografija. hr

ZADATAK 1: UJEDINJENO KRALJEVSTVO ( FRANCUSKA, IRSKA) - NARODNOSNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA -

ZADATAK 1: UJEDINJENO KRALJEVSTVO ( FRANCUSKA, IRSKA) - NARODNOSNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA - SASTAV AKTIVNOG STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA Koja narodnost čini većinu stanovništva ? ► Koja je vjerska pripadnost većine stanovništva ? ► U kojem gospodarskom sektoru je zaposlen najveći broj stanovnika ? ►

UJEDINJENO KRALJEVSTVO -NARODNOSNI I VJERSKI STANOVNIŠTVA -SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA NARODNOST ENGLEZI 79

UJEDINJENO KRALJEVSTVO -NARODNOSNI I VJERSKI STANOVNIŠTVA -SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA NARODNOST ENGLEZI 79 ŠKOTI 10 VELŠANI 2 IRCI 4 INDIJCI I PAKISTANCI 3 CRNCI 2 OSTALO 0 Većinu stanovništva čine Englezi, a zatim Škoti

UJEDINJENO KRALJEVSTVO -NARODNOSNI I VJERSKI STANOVNIŠTVA -SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA VJERA protestanti 71

UJEDINJENO KRALJEVSTVO -NARODNOSNI I VJERSKI STANOVNIŠTVA -SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA VJERA protestanti 71 rimokatolici 10 muslimani 3 hinduisti 1 ostalo 15 Većinu stanovništva čine protestanti

UJEDINJENO KRALJEVSTVO -NARODNOSNI I VJERSKI STANOVNIŠTVA -SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA SEKTOR primarni 1

UJEDINJENO KRALJEVSTVO -NARODNOSNI I VJERSKI STANOVNIŠTVA -SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA SEKTOR primarni 1 sekundarni 27 tercijarni 72 Većina stanovništva zaposlena je u tercijarnom sektoru

ZADATAK 2. ZEMLJE BENELUKSA (*SKANDINAVSKE ZEMLJE ) - NARODNOSNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA -

ZADATAK 2. ZEMLJE BENELUKSA (*SKANDINAVSKE ZEMLJE ) - NARODNOSNI I VJERSKI SASTAV STANOVNIŠTVA - SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKOM SEKTORU ► ► ► ► U tablicu upiši podatke - o narodnosnom sastavu stanovništva zemalja Beneluksa - vjerskom sastavu stanovništva zemalja Beneluksa - o sastavu aktivnog stanovništva prema gospodarskim sektorima ( za dobivanje potrebnih podataka koristi se atlasom i Internetom, preporuka: www. geografija. hr ) Podatke o narodnosnom sastavu svih zemalja zajedno prikaži retčanim grafikonom ( do 100%) Podatke o vjerskom sastavu svih zemalja prikaži stupčanim grafikonom Podatke o narodnosnom sastavu jedne države prikaži tortnim grafikonom ( sa %) Podatke o sastavu stanovništva prema gospodarskom sektoru prikaži stupčanim grafikonom do 100% Izradi kratku prezentaciju uratka

NARODNOSNI SASTAV ZEMALJA BENELUKSA Belgijanci Nizozemska Luksemburg 91 Nizozemci 3 97 Luksemburžani 67 Portugalci

NARODNOSNI SASTAV ZEMALJA BENELUKSA Belgijanci Nizozemska Luksemburg 91 Nizozemci 3 97 Luksemburžani 67 Portugalci 13 Talijani 5 Francuzi 3 Nijemci 2 Useljenici 8 Ostalo 1 3 7

VJERSKI SASTAV STANOVNIKA ZEMALJA BENELUKSA rimokatolici 77 33 muslimani 3 4 protestanti 23 ateisti

VJERSKI SASTAV STANOVNIKA ZEMALJA BENELUKSA rimokatolici 77 33 muslimani 3 4 protestanti 23 ateisti 40 ostalo 20 0 95 Većinu stanovnika prema vjerskoj pripadnosti čine rimokatolici 5 Najviše ateista ima u Nizozemskoj

SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA ZEMLJE BENELUKSA PRIMARNI 1 3 1 SEKUNDARNI 27 26

SASTAV STANOVNIŠTVA PREMA GOSPODARSKIM SEKTORIMA ZEMLJE BENELUKSA PRIMARNI 1 3 1 SEKUNDARNI 27 26 20 TERCIJARNI 72 71 79 Većina stanovnika zemalja Beneluksa bavi se tercijarnim djelatnostima

Zadatak 4: PRIRODNI PRIRAST , BDP ► ► ► ► ► U tablicu upiši

Zadatak 4: PRIRODNI PRIRAST , BDP ► ► ► ► ► U tablicu upiši podatke: - o natelitetu i mortalitetu za 2006. godinu za sve države - bdp -u ( za dobivanje potrebnih podataka koristi internet, preporuka: www geografija. hr) Izračunaj prirodni prirast za svaku od europskih država Za svaku državu u posebnom stupcu napiši: POZITIVAN/ NEGATIVAN Odredi prosječni, minimalni i maksimalni prirodni prirast Stupčastim ili linijskim grafikonom prikaži podatke o prirodnom prirastu Stupčastim grafikonom prikaži podatke o BDP-u Na jednom (kombiniranom) grafikonu prikaži podatke o prirodnom prirastu i BDP-u.

Zadatak 4: PRIRODNI PRIRAST , BDP Koja država ima najmanji BDP ? Koliko iznosi

Zadatak 4: PRIRODNI PRIRAST , BDP Koja država ima najmanji BDP ? Koliko iznosi prirodni prirast u toj državi ? ► Koja država ima najveći BDP ? Koliko iznosi prirodni prirast u toj državi ? ► Koja država ima najmanji BDP ? Kolko iznosi prirodni prirast u toj državi ? ►

PRIRODNI PRIRAST I BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD DRŽAVA NATALITET MORTALITET P. P. P/N BDP UK

PRIRODNI PRIRAST I BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD DRŽAVA NATALITET MORTALITET P. P. P/N BDP UK 12 10 2 POZITIVAN $28. 320 FRANCUSKA 13 9 4 POZITIVAN $24. 730 IRSKA 16 7 9 POZITIVAN $27. 010 NIZOZEMSKA 12 9 3 POZITIVAN $26. 230 LUMSEMBURG 12 9 3 POZITIVAN $45. 740 BELGIJA 11 10 1 POZITIVAN $25. 760 ŠVEDSKA 11 10 1 POZITIVAN $28. 910 FINSKA 11 9 2 POZITIVAN $21. 060 NORVEŠKA 12 9 3 POZITIVAN $43. 400 ISLAND 14 6 8 POZITIVAN $30. 910 DANSKA 12 11 1 POZITIVAN $33. 570 MIN 11 6 1 $21. 060 MAX 16 11 9 $45. 740 12, 36 9 3, 36 $30. 513 PROSJEČNO

Najveći prirodni prirast ima Irska, a najmanji Danska, Švedska i Belgija

Najveći prirodni prirast ima Irska, a najmanji Danska, Švedska i Belgija

Najveći BDP ima Luxsemburg

Najveći BDP ima Luxsemburg

Najveći BDP ima Luksemburg, a prirodni prirast u toj zemlji je 3 promila Najmanji

Najveći BDP ima Luksemburg, a prirodni prirast u toj zemlji je 3 promila Najmanji BDP ima Finska, a prirodni prirast je 2 promila

ZADATAK 5: KLIMADIJAGRAM U tablicu upiši podatke o prosječnoj mjesečnoj temperaturi i padalinama za

ZADATAK 5: KLIMADIJAGRAM U tablicu upiši podatke o prosječnoj mjesečnoj temperaturi i padalinama za tri europska grada (? ) za svih 12 mjeseci u godini (za dobivanje potrebnih podataka koristi priložene tablice). ► Stupčanim dijagramom prikaži podatke o temperaturi i prosječnim padalinama za svaki grad posebno. ► S obzirom na količinu padalina i prosječnu temperaturu tijekom godine pokušaj odrediti koji tip klime ima pojedini grad ? ►

PROSJEČNA TEMPERATURA I PADALINE GRAD 1 1 2 3 4 5 6 7 8

PROSJEČNA TEMPERATURA I PADALINE GRAD 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 42 30 25 30 35 45 55 72 55 45 -3 -2 -1 4 8 14 18 18 4 8 6 0 25 20 22 25 32 55 75 60 45 42 38 32 -10 -5 -2 4 9 12 10 2 0 -2 -8 PADALINE TEMPERATURA GRAD 2 PADALINE TEMPERATURA GRAD 3 PADALINE TEMPARATURA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 18 15 12 18 20 28 35 38 28 26 22 18 4 5 6 8 12 16 18 16 14 10 8 6

Tip klime?

Tip klime?

ZADATAK 7: STANOVNIŠTVO EUROPE U tablicu upiši podatke o broju stanovnika europskih država za

ZADATAK 7: STANOVNIŠTVO EUROPE U tablicu upiši podatke o broju stanovnika europskih država za 1970. i 2006. ( za dobivanje potrebnih podataka koristi Internet ( www. geografija. hr) , priložene tablice i atlas ► Izračunaj razliku tih podataka i u poseban stupac napiši: PAD/PORAST ► Izračunaj postotak za koji se povećao ili smanjio broj stanovnika za pojedninu državu i ukupno ► Odredi minimalni i maksimalni broj stanovnika za 1970. i 2006. ► Stupčastim grafikonom prikaži podatke za obje godine ► Tortnim grafikonom (sa postotkom) prikaži podatke o stanovništvu za 2006. godinu ►

ZADATAK 7: STANOVNIŠTVO EUROPE Koja europska država je imala najmanje, a koja najviše stanovnika

ZADATAK 7: STANOVNIŠTVO EUROPE Koja europska država je imala najmanje, a koja najviše stanovnika 1970. ? ► Koja europska država ima najviše, a koja najmanje stanovnika 2006. ? ► Koja europska država ima najveći pad stanovništva ? ► Koja europska država ima najveći porast stanovništva u zadanom razdoblju ? ►

STANOVNIŠTVO DRŽAVA 1970. 2006. pad/porast UJEDINJENO KRALJEVSTVO 55790000 59329000 porast 3539000 6% FRANCUSKA 52160000

STANOVNIŠTVO DRŽAVA 1970. 2006. pad/porast UJEDINJENO KRALJEVSTVO 55790000 59329000 porast 3539000 6% FRANCUSKA 52160000 59762000 porast 7602000 15% 3000000 3994000 porast 994000 33% 13330000 16223000 porast 2893000 22% 350000 448000 porast 98000 28% BELGIJA 9800000 10376000 porast 576000 6% ŠVEDSKA 8140000 8956000 porast 816000 10% FINSKA 4700000 5212000 porast 512000 11% NORVEŠKA 3900000 4562000 porast 662000 17% ISLAND 200000 289000 porast 89000 45% DANSKA 4960000 5378000 porast 418000 8% IRSKA NIZOZEMSKA LUMSEMBURG MIN MAX 200000 289000 6% 55790000 59762000 45%

Najveći postotak porasta stanovništva ima Island 45%

Najveći postotak porasta stanovništva ima Island 45%

ZADATAK 8: NASELJENOST ►U tablicu upiši podatke o broju stanovnika za 2006. godinu i

ZADATAK 8: NASELJENOST ►U tablicu upiši podatke o broju stanovnika za 2006. godinu i površini europskih država ( za dobivanje potrebnih podataka koristi se Internetom , preporuka: www. geografija. hr) ► Izračunaj broj stanovnika po kvadratnom kilometru za sve europske države ► Odredi prosječan , minimalan i maksimalan broj stanovnika po kvadratnom kilometru ► * Odredi minimalnu i maksimalnu površinu ► * Odredi ukupan broj stanovnika Europe i ukupnu površinu Europe ► Stupčastim grafikonom prikaži broj stanovnika po kvadratnom kilometru za sve države

ZADATAK 8 : NASELJENOST ► Koja država ima najmanji broj stanovnika po kvadratnom kilimetru

ZADATAK 8 : NASELJENOST ► Koja država ima najmanji broj stanovnika po kvadratnom kilimetru ? ► Koja država ima najveći broj stanovnika po kvadratnom kilometru ?

GUSTOĆA NASELJENOSTI DRŽAVA BROJ STANOVNIKA POVRŠINA /km 2 GUSTOĆA NASELJENOSTI st/km 2 UJEDINJENO KRALJEVSTVO

GUSTOĆA NASELJENOSTI DRŽAVA BROJ STANOVNIKA POVRŠINA /km 2 GUSTOĆA NASELJENOSTI st/km 2 UJEDINJENO KRALJEVSTVO 59329000 244110 243, 04 FRANCUSKA 59762000 543965 109, 86 3994000 70273 56, 84 16223000 41526 390, 67 448000 2586 173, 24 10376000 32545 318, 82 ŠVEDSKA 8956000 449964 19, 90 FINSKA 5212000 338144 15, 41 NORVEŠKA 4562000 323759 14, 09 ISLAND 289000 103000 2, 81 DANSKA 5378000 43096 124, 79 IRSKA NIZOZEMSKA LUMSEMBURG BELGIJA prosječno 133, 59 min 2, 81 max 390, 67

Najveći broj stanovnika po kvadratnom kilometru ima Nizozemska, a najmanji Island

Najveći broj stanovnika po kvadratnom kilometru ima Nizozemska, a najmanji Island

ZADATAK 9: ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA ►U tablicu upiši glavne sastojke suhog zraka

ZADATAK 9: ZRAK I GLAVNI SASTOJCI ZRAKA ►U tablicu upiši glavne sastojke suhog zraka i volumen svakog sastojka u 1000 L suhog zraka( koristi se Internetom i postojećom literaturom) ► Odredi volumni udio svakog sastojka u % ► Tortnim grafikonom predoči volumne udjele svih sastojaka zraka zajedno. ► KOJI SASTOJCI IMAJU NAJVEĆE VOLUMNE UDJELE U SUKOM ZRAKU ?

VOLUMEN SASTOJKA U 1000 L ZRAKA VOLUMNI UDIO SASTOJKA U% DUŠIK 781 78, 100%

VOLUMEN SASTOJKA U 1000 L ZRAKA VOLUMNI UDIO SASTOJKA U% DUŠIK 781 78, 100% KISIK 209 20, 900% ARGON 9, 36 0, 936% UGLJIKOV DIOKSID 0, 35 0, 035% NEON 0, 018 0, 002% HELIJ 0, 0052 0, 001% METAN 0, 0015 0, 000% KRIPTON 0, 0011 0, 000% SUHI ZRAK SASTOJAK UKUPNO 100% NAJVEĆI VOLUMNI UDIO U SUHOM ZRAKU IMA DUŠIK , A ZATIM KISIK.

ZADATAK 12: MASA OTOPLJENOG KISIKA U 1 L VODE ►U tablicu upiši podatke o

ZADATAK 12: MASA OTOPLJENOG KISIKA U 1 L VODE ►U tablicu upiši podatke o topljivosti kisika u 1 L vode pri različitim temperaturama. ► Podatke prikaži grafički

MASA OTOPLJETEM- NOG KISIKA PERA- U 1 L VODE TURA /mg 0° 69, 5

MASA OTOPLJETEM- NOG KISIKA PERA- U 1 L VODE TURA /mg 0° 69, 5 10° 53, 7 20° 43, 4 30° 35, 9 40° 30, 8 60° 22, 7 80° 13, 8 100° 0 Povećanjem temperature topljivost kisika u vodi se smanjuje

HNOS ZNAČAJKE: ► Zadatci su ilustrativni i predstavljaju model primjene u ostalim znanostima i

HNOS ZNAČAJKE: ► Zadatci su ilustrativni i predstavljaju model primjene u ostalim znanostima i stvarnom životu ► Poticanje uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u drugim predmetima ► Nastavni sadržaji drugih predmeta omogućuju bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije ► Ostvarenje načela motivacije

HNOS ZNAČAJKE ► Stjecanje trajnih i uporabljivih znanja ► Primjena prethodno stečenog znanja iz

HNOS ZNAČAJKE ► Stjecanje trajnih i uporabljivih znanja ► Primjena prethodno stečenog znanja iz informatike i ostalih predmeta ► Uporaba programskih alata kako potpora u učenju i istraživanju ► Uvođenje u istraživački rad ► Osposobljavanje za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te izvođenje zaključaka

HNOS ZNAČAJKE ► Kritičko prihvaćanje podataka i izvora znanja ► Omogućivanje samovrjednovanja učenika i

HNOS ZNAČAJKE ► Kritičko prihvaćanje podataka i izvora znanja ► Omogućivanje samovrjednovanja učenika i međusobnog vrednovanja u razredu ► Razvijanje samopoštovanja, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi ► Međusobno uvažavanje unutar skupine

Daljnje smjernice: ► Organizirati integrirani dan nastave zemljopisa, matematike, informatike ► Organizirati integrirani dan

Daljnje smjernice: ► Organizirati integrirani dan nastave zemljopisa, matematike, informatike ► Organizirati integrirani dan nastave kemije, informatike i matematike

Hvala na pažnji !

Hvala na pažnji !