Komunikacijske vjetine i govorno stvaralatvo predkolskog djeteta u

Komunikacijske vještine i govorno stvaralaštvo predškolskog djeteta u dramskim igrama Vanja Zanze, prof. / odgojitelj savjetnik

Konferencija Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2015. u Opatiji Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja 1. 2. 3. 4. 5. Kineziološka edukacija sadašnjost i budućnost Dječji jezik i kultura Temeljna metodička ishodišta odgajanja i poučavanja u likovnoj kulturi Istraživanja glazbenih paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja Nastava i škola za net-generacije

Metodologija istraživanja Svrha istraživanja: - uloga dramskih igara u razvoju govora i govornog stvaralaštva predškolske djece različite kronološke dobi Mjesto istraživanja : DV Osijek Vrijeme: 2012. i 2013. Ispitanici: 40 djece od 4. do 7. g. ( skupina od 4. do 6. i skupina od 6. do 7. g. ) Spolna struktura: 22 djevojčice, 18 dječaka - etnografska metoda (audio zapisi, fotografiranje, promatranje…) - kvalitativna interpretacija

Vrste provedenih dramskih igara: - improvizacije na zadanu riječ , temu, lik ili radnju, - dijaloške dramske igre na zadanu temu ili lik, - dramske igre sa zadanim predmetima, - procesnu dramu

Rezultati Brojne dramske igre razvijaju govor , bogate dječji rječnik te dijete jača svoje komunikacijske vještine. Svaka igra može utjecati na određeni segment razvoja djeteta. Stupanj uključenosti djece – vrlo velik. Primjer 1.

Zaključak Dramske igre imaju veliku ulogu u razvoju komunikacijskih vještina i govora predškolskog djeteta.

Zašto je ova tema važna? Relevantna istraživanja pokazuju porast govornih poremećaja kod djece te smanjene govorne sposobnosti današnjih generacija u odnosu na prijašnje. U Hrvatskoj 20 -25% djece predškolske dobi ima jezično-govorne teškoće (Europski dan logopedije, 6. 3. 2008). Svako 4. dijete ima poremećaj u govoru ili komunikaciji.

Razlozi: -Neadekvatno zadovoljavanje stvarnih dječjih potreba u predškolskom razdoblju kao temelju za razvoj govora (Velički, 2009. ) Ima li danas dovoljno pripovijedanja, dramatizacija, čitanja, igara s riječima u kojima je važna kreativnost? - Dominacija slike i vizualnih medija – odgoj usmjeren više vizualnim podražajima, manje se razvijaju govorne vještine (Turković, 2006. ) -Vrijeme koje roditelji provode u razgovoru s djecom sve je kraće.

Vokabular predškolskog djeteta -Između 3. i 6. godine života vokabular se izrazito povećava -od 3. do 4. godine od 500 riječi vokabular se utrostručuje -5 g. – koristi do 3000 riječi -6 g. – do 6000 riječi Što ima veći fond riječi dijete postiže bolji uspjeh u školi. Znanstveno je dokazano da je osoba s velikim vokabularom mnogo je uspješnija u životu od osobe čiji je vokabular ograničen.

Komunikacijske vještine i budućnost djeteta Komunicirajući djeca traže odgovore na pitanja, uspostavljaju odnose, izražavaju potrebe, osjećaje, prenose informacije. Prema Mlinarević (2000. ) , komunikaciji se učimo, vježbajući je i usvajajući međudjelovanjem u odnosima s drugima, a omogućujući djeci različite interakcije u vrtiću stvaramo uvjete za njihovo napredovanje u procesu učenja. Što nam pokazuje dječja komunikacija? -Imamo uvid u razinu razvoja ključnih kompetencija važnih za budućnost djeteta (zna li dijeliti s drugima, pomagati, surađivati, rješavati problemske situacije, koliko je empatičan, kakav je govor, prihvaća li kompromise isl. )

Dijete se shvaća kao mislilac koji je u stanju stvarati i provjeravati vlastite hipoteze u komunikaciji s drugima, Slunjski ( 2015. ). Te hipoteze moguće je provjeravati u dramskim igrama. U dramskim igrama dijete ima mogućnost podizati komunikacijske vještine na višu razinu jer se u tim igrama propituje i produbljuje odnos prema predmetima, pojavama, ljudima. Dijete uči kroz vlastito iskustvo, odnosno u interaktivnoj aktivnosti koja je cjelovita, autentična i koja za dijete ima smisla…. .

Što je važno za razvoj govornog stvaralaštva? -Dobar govorni uzor (Odgojitelj mora biti odličan govorni uzor!) -Poticajno govorno okruženje Dijete treba: -Oponašati govor -Stvarati osobne govorne konstrukcije -Imati određeno iskustvo -Imati prostor za govor “Takvo iskustvo dijete stječe upravo slušanjem priča, bajki i poezije, a zatim i kreativnim jezičnim igrama u kojima u jednom aspektu smislenost može izraziti. “ (Velički, 2009. , str. 83).

Dramski odgoj i govor Dramski odgoj pruža prostor za govor. -Igre riječima, stihovima… -Dramatizacije -Improvizacije -Zamišljanje, uživljavanje, zaključivanje…. -Ulaženje u ulogu Bit je sama igra, a ne stvaranje predstave! Primjer 2.

Dramska igra Simbolička igra - planirana od strane odgojitelja - dolazi isključivo od djeteta - postoje osnovna pravila - nema pravila „Dramske igre su organizirane igre u kojima se igrači prenose u neke određene situacije, određena lica, pojave ili stvari pomoću riječi, pokreta, kretanja ili zvukova“(Ladika, 1970. )

Osnovni oblik provođenja dramskog odgoja – dramska igra. U odnosu na govor dramska igra može: - Zadovoljiti pripovjedačke sklonosti djeteta i poboljšati komunikacijske vještine -Koristiti tijelo kao alat i instrument govornog izražavanja kroz različite igre -Kroz govorničke vještine razvijati kod djece socijalni aspekt i suradnju s drugom djecom -Razvijati glasovne mogućnosti -Razvijati sposobnost predviđanja i konstruiranja određenih zbivanja -Razvijati maštu i kreativnost u govornom izričaju -Približiti djeci umjetničke tekstove (proza, poezija) -Potaknuti razvoj humora

Dramske igre razvijaju: -pažnju, mišljenje, logičko zaključivanje, jezik, pismenost -maštu, kreativnost, radoznalost -empatiju, samopouzdanje, samokontrolu -koordinaciju pokreta…. Zahvaljujući govoru dijete oblikuje svoje misli, potrebe, želje, osjećaje te uspostavlja socijalne kontakte. U dramskim igrama često se dječje stvaralaštvo ispoljava kroz govor.

Podsjetnik za odgojitelje Nema područja razvoja na koje se ne može utjecati s dramskim igrama. U dramskoj igri se ništa ne uvježbava, sve je čista improvizacija. Odgojitelj treba motivirati, potaknuti, a prema potrebi i sudjelovati u dramskoj igri. Dijete u dramskoj igri sudjeluje dobrovoljno. Ovo područje nije rezervirano samo za dramsko talentirane odgojitelje. Dramski odgoj mora biti dio prakse svakog odgojitelja. Uloga odgojitelja!

Priprema za dramsku igru Što želimo postići s dramskom igrom? Želimo li potaknuti povučeno dijete da se otvori kroz dramsku igru? Želimo li potaknuti razvoj govornog stvaralaštva? Želimo li poboljšati suradnju među djecom? Ili…. . - Literatura - Priprema prostora i eventualnih rekvizita - Priprema za dokumentiranje

DRAMSKA IGRA MORA BITI RADOST I ZABAVA Ne smijemo planirati takve igre u kojoj se većina djece neće snaći jer su im preteške i nerazumljive. Odgojitelj treba pomoći svakom djetetu da dođe do izražaja i ne smije forsirati djecu koja su prirodno nadarena za dramski izraz. Nije nam cilj stvarati igrokaz!

Stanje u svijetu i u Hrvatskoj? Finska “Dramski odgoj važan pokretač stvaralaštva kod djece. ”(Karppinen, 2009. ). - Odgojitelji koriste dramske aktivnosti puno više nego kod nas Australija - Još od 1998. s uvođenjem novog kurikuluma drama je obavezni dio obrazovnog područja. Turska - Od 80 -tih propagira se ideja “obrazovanja na kazališni način” koje započinje u predškolskom periodu. Velika Britanija -dramski odgoj ugrađen u sve razine obrazovanja

Hrvatska Dramski odgoj na margini u odnosu na druga područja! -Potencijal dramskog izraza nedovoljno iskorišten. (Škuflić-Horvat, 2001) -Dramski rad s djecom najčešće usmjeren izravno na stvaranje i igranje predstave, a drugačiji oblici pojavljuju se sporadično i rijetko. (Gruić, 2002). ZAŠTO? Kolika su znanja odgojitelja o ovakvim igrama? Koliko često odgojitelji provode ovakve igre?

Neznanje ili nezainteresiranost najgore je od svega jer to govori o odgojitelju kao o nekompetentnoj i nestručnoj osobi.

Radionica Radni materijal 1. Razvrstavanja dramskih igara Radni materijal 2. Primjeri iz prakse Radni materijal 3. Dramska igra “Stručnjaci” Radni materijal 4. Dramska igra “Vruća stolica” Radni materijal 5. Dramska igra “Sprijatelji se i…. ” Radni materijal 6. Dramska igra “Neobična narudžba” Radni materijal 7. Dramska igra “Ured za izgubljene stvari”

LITERATURA Gruić, I. (2002). Prolaz u zamišljeni svijet. Zagreb: Golden marketing. Karppinen, T. (2009). Mjera ili užitak. Dramski odgoj, 16, 13 -15. Krušić, V. (2001). Što može drama? . Dramski odgoj, 8 -9, 3. Krušić, V. (2014). Opće paradigme moderne dramske pedagogije, Dramski odgoj, 18, 16 -25. Mlinarević, V. (2000. ) Igra- učenje u socijalnim interakcijama, https: //bib. irb. hr/datoteka/506106. Igra. pdf Scher, A. , Verrall, C. (2006) Novih 100+ ideja za dramu, Zagreb, HCDO Scher, A. , Verrall, C. (2005), 100 + ideja za dramu, Zagreb, HCDO Slunjski, E. , (2015) Izvan okvira, Zagreb, Element d. o. o. Turković, V. (2006). Komunikacija putem vizualne umjetnosti u međunarodnoj suradnji , Soc. ekol. Zagreb, 15 (4), 325 – 337 Velički, V. (2009) Poticanje govora u kontekstu zadovoljenja dječjih potreba u suvremenom dječjem vrtiću, Metodika 18, 10 (1), 80 -91

Izvješće s radionice “Komunikacijske vještine i govorno stvaralaštvo predškolskog djeteta u dramskim igrama” Kako je dramska igra značajan pokretač razvoja govornog stvaralaštva i komunikacijskih vještina predškolskog djeteta odgojiteljima mentorima prezentirani su rezultati istraživanja koje to potvrđuje. Kroz teorijsko razmatranje problema odgojitelji mentori upoznati su s porastom govorno – jezičnih poteškoća i smanjenim govornim sposobnosti predškolske djece u Hrvatskoj. Također su stekli nova saznanja o stanju dramskog odgoja u svijetu i u Hrvatskoj. Istaknuta je važnost dramskih igara u svakodnevnom radu s djecom jer pozitivno utječu na sva razvojna područja. Odgojitelji su upućeni i u literaturu koja je potrebna za provođenje ovakvih igara. U radioničkom dijelu susreta odgojitelji mentori upoznati su s nekoliko dramskih igara koje izrazito potiču razvoj govornog stvaralaštva te jačaju komunikacijske kompetencije predškolskog djeteta.