KOMPOSTIRANJE Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu

KOMPOSTIRANJE Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze. Grundtvig obrazovno partnerstvo This is us! Our place, our culture! / To smo mi! Naše mjesto, naša kultura!

KOMPOSTIRANJE compositus (lat. ) sastavljen – umjetno organsko gnojivo od svakovrsnih izgnjilih otpadaka biljnog, mineralnog i životinjskog podrijetla; mješavina, smjesa uopće. (B. Klaić: Rječnik stranih riječi, MH, Zagreb, 1983. , str. 716) Prezentira: Vladimir Superina

O prezentantu: § Rođen : 22. studenoga 1954. § Profesionalno nevezan uz poljodjelstvo § Vrtlarstvom se bavi od 2000. godine § 2012. putovao vlakom za Poljsku (u predgrađima mnogih gradova mali vrtovi) § 2013. putovao u Portugal (Porto) gdje je prezentirano kompostiranje, cjelovit ciklus zbrinjavanja otpada i pročišćavanje vode

Što je kompostiranje? Kompostiranje je biološki (prirodni) proces u kojem mikroorganizmi i male višestanične životinje pretvaraju (razgrađuju) organske tvari u materijal sličan zemlji. Kompost, krajnji produkt te razgradnje, je koristan materijal sličan humusu, bez neugodnog mirisa, koji se koristi kao gnojivo i kao sredstvo za poboljšanje strukture obradivog zemljišta.

Blagodati komposta § Hrani uzgajane biljke – gnojivo § Smanjuje ‘’žestinu’’ prirodnog, nesazrelog, gnojiva § Poboljšava strukturu obradivog zemljišta § Zadržava vodu u obradivom zemljištu § Smanjuje potrebu za kemijskim preparatima § Smanjuje zagađenje zraka, zemljišta i vode § Najjeftiniji način prihranjivanja vaših nasada

Načini kompostiranja § Industrijsko: • Za vlastite potrebe: Ø Prirodno (slučajno)

Kompost za vlastite potrebe Za kompostiranje nam je potrebno: § Mjesto za kompostor ili za slaganje hrpe, § Biološki otpad za kompostiranje, § Alat koji se koristi pri kompostiranju, § Malo znanja i § Puno volje i ljubavi.

Kompost za vlastite potrebe Kompost se može raditi kao: § Kompostiranje u lijehama ili hrpama § Kompostiranje u komposterima

Kompost za vlastite potrebe Komposteri iz samogradnje

Kompost za vlastite potrebe Komposteri industrijske proizvodnje

Kompost za vlastite potrebe Izbor mjesta za smještaj kompostera ili kompostne lijehe: § Mjesto izloženo suncu § Dalje od ‘’debelog’’ hlada krošnje velikog drveta § Mjesto koje se može zaštititi od jakog sunca ljeti § Mjesto na kojem je dostupna voda za vlaženje komposta § Mjesto lako dostupno za manipulaciju kompostom i bio otpadom § Ne podvodni teren § Blago ocjediti teren § Ne na nepropusnoj podlozi (beton, cigla, asfalt, drvo i sl. ) § Takvo mjesto da kompostirana tvar ima kontakt sa tlom

Kompost za vlastite potrebe Biološki otpad pogodan za kompostiranje: Materijal bogat dušikom: Materijal bogat ugljikom: • sirovi ostaci voća (ne citrusi) • pokošena trava • sirovi ostaci povrća • opalo lišće (osim pojedinih biljaka) • talog kave • uvelo cvijeće • ostaci čaja • sijeno i slama • ljuske jaja • korov • slični otpad iz vrta i kuhinje • usitnjeno granje i triješće (piljevina) • papirnati kuhinjski ubrusi • pepeo drvenog ugljena i drva Biološki otpad bogat vodom (u svježem stanju) naziva se - ZELENI SLOJ Suhi biološki otpad naziva se - SMEĐI SLOJ

Kompost za vlastite potrebe Biološki otpad NE pogodan za kompostiranje: • osjemenjeni korov • lišće stabala bogato taninom (npr. oraha) • ostatci bolesnih biljaka • ostatci kuhanih jela (privlače štakore, oni zmije) • meso, riba i kosti • velike količine novinskog papira i časopisa u boji • uporabljene pelene • izmet kućnih ljubimaca • • • ostatci duhana vrećice i sadržaj vrećica usisivača prašine pepeo kamenog ugljena ili veće količine bilo kojeg pepela

Kompost za vlastite potrebe Otpad koji se ne preporučuje kompostirati: Zbog sporog procesa raspadanja: • proizvode od pluta • ljuske orašastih plodova (orasi, lješnjaci) • češere četinara • sličan biološki otpad Ni u kom slučaju NE kompostirati: • stare lijekove i druge kemikalije (ulje, katran, sredstva kemijske zaštite bilja) • plastičnu, staklenu i limenu ambalažu • kemikalijama impregnirano i bojano drvo • stiropor, purpen (građevinsku) pjenu i sl.

Kompost za vlastite potrebe Alat koji se obično koristi u procesu kompostiranja: • grablje • vile (bolje one za štihanje) • lopata • tačke (opcionalno) • kanta za zalijevanje vodom (zaljevač) • stroj za usitnjavanje granja i šiblja (rezalica – opcionalno) • sjekirica, kosijer ili mačeta (ako nema usitnjivača granja i šiblja)

Kompost za vlastite potrebe Kako kompostirati: • pronaći prikladno mjesto na ocjeditom terenu u ‘’blagom’’ hladu • smjestiti i prirediti komposter čija donja strana mora imati kontakt sa tlom • na dno kompostera složiti manje grančice (smeđi sloj) • nastaviti slagati slojeve u komposteru: smeđi – zeleni – smeđi – zeleni sloj • između zelenog i smeđeg sloja dopušteno je staviti tanji sloj prirodnog stajskog zrelog gnojiva (osim svinjskog) • redovno kontrolirati i regulirati vlažnost u komposteru + vlage izaziva loš miris i nepravilan proces - vlage usporava i/ili zaustavlja proces kompostiranja • povremeno izmiješati sadržaj kompostera (zimi dvotjedno, ljeti tjedno) • nakon 6 – 9 mjeseci prosijati dobiveni kompost kroz sito otvora 10 -tak mm • materijal koji ne prođe kroz sito vratiti u novi proces kompostiranja po istom postupku

Kompost za vlastite potrebe Procesi koji se događaju procesom kompostiranja: 1. Ubrzo nakon slaganja materijala za kompostiranje u njega dospijevaju i na njega djeluju mikroorganizmi, prvenstveno bakterije koje započinju proces razgradnje (truljenja). Dobro naslagan komposter, optimalne vlažnosti omogućava normalan (brz) proces, dovoljno kisika i dovoljno pokretljivosti mikroorganizmima. Temperatura oko 60 stupnjeva Celziusa. 2. Nakon kratkog vremena u komposteru se pojavljuju i gliste koje dodatno prerađuju kompostirajuću materiju (zato je nužan kontakt kompostera sa tlom). 3. Malo poslije pojavljuju se i puževi, golaći i oni sa kućicom, te ploskani (babure) koji također obrađuju sadržaj kompostera. Prevrtanjem kompostirajuće materije osiguravamo dodatni kisik i podjednaku rasprostranjenost živih organizama u cijelom sadržaju kompostera. Optimalnom vlagom dodatno poboljšavamo proces.

Kompost za vlastite potrebe negativan primjer Gradski vrtovi Savica Trnje

Kompost za vlastite potrebe primjereno Gradski vrtovi Savica Trnje

Kompost za vlastite potrebe primjerno Gradski vrtovi Savica Trnje

KOMPOSTIRANJE PITANJA I DISKUSIJA Prezentirao: Vladimir Superina