Kompetencije u programima izobrazbe knjiniara Ana Barbari Katedra

Kompetencije u programima izobrazbe knjižničara Ana Barbarić Katedra za bibliotekarstvo Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

TUNING-projekt “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” 105 uključenih sveučilišta akademska područja: ekonomija, geologija, povijest, matematika, fizika, kemija, obrazovanje l ciljevi projekta: razviti akademske profile i poželjne ishode učenja u smislu generičkih kompetencija i specifično-predmetnih kompetencija za 7 disciplina. . . l razviti modele koji će poslužiti kao uzor i u drugim područjima na način koji će osigurati njihovu europsku prepoznatljivost i usklađenost diploma l l 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

TUNING-projekt “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2) l izvori definicija pojmova ¡ Tuning l general brochure. Croatian version http: //tuning. unideusto. org/tuningeu/images/stories/te mplate/General_brochure_Croatian_version_FINAL. pdf ¡ Glossary l 22. svibnja 2009. of terms http: //tuning. unideusto. org/tuningeu/images/stories/ar chivos/GLOSSARY_OF_TERMS_revised_version_N ovember_2006. pdf Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Određenje pojma kompetencija l integrativni pristup pojmu kompetencija – na individualne se mogućnosti gleda kao na dinamičku kombinaciju obilježja koja omogućavaju kompetentnu izvedbu ili su dio finalnog proizvoda obrazovnog procesa ¡ ¡ ¡ znanja i razumijevanje (teorijsko znanje u akademskom području, kapaciteti za spoznaju i razumijevanje) znanje o tome kako djelovati (praktična primjena znanja u određenim situacijama) znanje o tome kako biti (vrijednosti kao integralni načina opažanja i življenja s drugima u društvenom kontekstu) 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Određenje pojma kompetencija (2) znanje i njegova primjena, stavovi, vještine i odgovornosti l kompetencije su mješavina tih obilježja te opisuju razinu ili stupanj u kojem ih je pojedinac sposoban upotrijebiti l kompetencija ili skup kompetencija znači da osoba upotrebljava određenu sposobnost za obavljanje zadatka na takav način koji dopušta procjenu njegove ili njezine razine postignuća l 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Određenje pojma kompetencija (3) kompetencije se mogu utvrđivati i razvijati l osoba ne posjeduje kompetencije u apsolutnom smislu, već u određenom stupnju koji se može smjestiti na kontinuumu razvijenosti, te razvijati vježbom i obrazovanjem Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. l 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Vrste kompetencija l područno-specifične (akademske) stručne ? l generičke (opće) ili prenosive 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Područno-specifične (akademske) kompetencije l svojstvene određenoj disciplini ili struci l čine jezgru studijskog programa i uključene su u svaki obrazovni ciklus l zato se i nazivaju akademskim ili područnim kompetencijama 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Generičke (opće) ili prenosive kompetencije l skup znanja, vještina i odgovornosti sa širokom primjenom u različitim područjima djelatnosti l omogućavaju fleksibilnu prilagodbu zahtjevima raznovrsnih visokostručnih poslova 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Generičke (opće) ili prenosive kompetencije prema Tuning-projektu l instrumentalne ¡ l interpersonalne ¡ l kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehničke sposobnosti i lingvističke sposobnosti individualne sposobnosti poput socijalnih vještina (socijalna interakcija i suradnja) sistemske ¡ sposobnosti i vještine važne za sistemski pristup (kombinacija razumijevanja, senzibilnosti i znanja; uporaba ovih kompetencija podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija) 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Generičke (opće) ili prenosive kompetencije prema Tuning-projektu 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Druge podjele generičkih kompetencija l projekt De. Se. Co (Definition and Selection of Competencies) l OECD-ov projekt (Organization for Economic Co-operation and Development) l tri kategorije ¡ autonomno ponašanje ¡ interaktivna uporaba oruđa (jezika i tehnologije) ¡ interakcija u socijalno heterogenim skupinama . . . 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Kompetencije u knjižničarstvu l Kompetencije jezgre ALA-e l Korpus stručnog znanja CILIP-a l Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

ALA-ine kompetencije jezgre knjižničarstva Dokument definira temeljno znanje koje moraju imati sve osobe koje stiču stupanj magistra struke na knjižničarskim i informacijskim studijima koje ALA akreditira. l Knjižničari koji rade u školskim, sveučilišnim, narodnim i specijalnim knjižnicama, kao i knjižnicama tijela vlasti, te u drugim stručnim sredinama moraju imati specijalizirano znanje koje nije navedeno u dokumentu. l 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

ALA-ine kompetencije jezgre knjižničarstva (2) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Temelji struke Građa Organizacija zabilježenog znanja i informacija Tehnološka znanja i vještine Informacijska služba Istraživanje Stalno stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje Administracija i upravljanje 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

CILIP-ov Korpus stručnog znanja 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

CILIP-ov Korpus stručnog znanja (2) l Shema jezgre sadrži skup osnovnih elemenata i radnji kojima su elementi povezani. Elementi su predstavljeni pravokutnicima u dijagramu, a radnje su označene nazivima na vezama između pojedinih elemenata. Temeljni element (root component) je znanje kojim su obuhvaćena zajednička vjerovanja i razumijevanja pojedinca (osobna memorija) i društva kao cjeline (kolektivna memorija). ¡ ¡ Dokumenti Komunikacija Aspekti upravljanja građom Tehnike pružanja informacijskih usluga 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

CILIP-ov Korpus stručnog znanja (3) l Okružje primjene ¡ l Etička, pravna, politička i organizacijska pitanja Opće i prenosive vještine ¡ Kako bi bili u mogućnosti primijenjivati stručno znanje te znanje i vještine posebnih dijelova struke, informacijski stručnjaci trebaju posjedovati cijeli raspon općih i prenosivih vještina uključujući računalnu i informacijsku pismenost, interpersonalne vještine, upravljačke vještine posebice one povezane s upravljanjem ljudskim potencijalima i financijama, marketinške sposobnosti te poznavanje istraživačkih metoda. 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA l Stručne kompetencije (professional competencies) odnose se na znanje praktičara o građi, pristupu, tehnologiji i upravljanju te na sposobnost uporabe tih zanja kao temelja za pružanje informacijskih usluga najviše kvalitete. Četiri su temeljne kompetencije, od kojih je svaka proširena sa specifičnim vještinama. l l 22. svibnja 2009. Upravljanje informacijskim organizacijama Upravljanje građom Upravljanje informacijskim uslugama Primjena informacijskih alata i tehnologija Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (2) l Osobne kompetencije (personal competencies) predstavljaju skup stavova, vještina i vrijednosti koje omogućuju praktičarima da učinkovito rade i doprinose vlastitoj organizaciji, korisnicima i struci. Ove kompetencije obuhvaćaju širok raspon od osobne sigurnosti u komunikaciji, do toga da se zna ukazati na dodanu vrijednost vlastitog doprinosa i ostane fleksibilan i pozitivan u okružju koje se neprestano mijenja. 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (3) l Temeljne kompetencije (core competencies) povezuju stručne i osobne kompetencije. Dvije temeljne kompetencije od najvećeg su značaja za svakog informacijskog stručnjaka. Kao obrazovana osoba, informacijski stručnjak razumije vrijednost nadogradnje i dijeljenja znanja s drugima; to se postiže kroz mreže udruga i kroz istraživački rad te predstavljanje njegovih rezultata na konferencijama, u publikacijama kao i kroz najrazličitije oblike suradnje. Informacijski stručnjaci također prepoznaju i pridržavaju se etičkih vrijednosti struke. Važnost ove dvije osnovne temeljne kompetencije ne može se dovoljno naglasiti; one su najmjerodavnije za vrijednost i opstanak struke. 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (4) Temeljne kompetencije l ¡ ¡ 22. svibnja 2009. Informacijski stručnjaci doprinose temeljnom znanju struke dijeleći međusobno primjere najbolje prakse i iskustva te, učeći stalno o informacijskim proizvodima, uslugama i upravljanju tijekom cijeloga života. Informacijski stručnjaci jasno su opredijeljeni za stručnu izvrsnost i etičke vrijednosti te vrijednosti i načela struke. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (5) l Stručne kompetencije ¡ ¡ 22. svibnja 2009. Upravljanje informacijskim organizacijama Upravljanje građom Upravljanje informacijskim uslugama Primjena informacijskih pomagala i tehnologija Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (6) Osobne (opće) kompetencije Svaki informacijski stručnjak: l traga za izazovima i iskorištava nove mogućnosti; l vidi širi kontekst; l učinkovito komunicira; l jasno izlaže ideje; pregovara sigurno i uvjerljivo; l stvara partnerstva i saveze; l gradi okružje uzajamnog poštivanja i povjerenja; poštuje i cijeni različitost; l koristi timski pristup; vodi računa o ravnoteži između suradnje, vodstva i slijeđenja; l upušta se u proračunati rizik; iskazuje hrabrost i otpor kad je suočen s protivljenjem; l planira, određuje prioritete i usredotočuje se na ono što je kritično; l planira vlastitu karijeru; l razmišlja kreativno i inovativno; traga za novim ili “ponovno otkrivenim” mogućnostima; l prepoznaje važnost stručnog umrežavanja i planiranja vlastite karijere; l uravnotežuje obveze na poslu, u obitelji i zajednici; l ostaje fleksibilan i pozitivan u vremenu stalnih promjena; l slavi vlastita i postignuća drugih. 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Moduli CSSU-a MODUL I: INTELEKTUALNA SLOBODA I PRAVNA I ETIČKA PITANJA KNJIŽNIČARSKE PROFESIJE MODUL II: KNJIŽNIČNO POSLOVANJE I UPRAVLJANJE MODUL III: KNJIŽNIČNE SLUŽBE I USLUGE MODUL IV: IZGRADNJA ZBIRKI MODUL V: BIBLIOGRAFSKA KONTROLA MODUL VI: VREDNOVANJE USLUGA I IZVORA I PRIMJENA ISTRAŽIVANJA U KNJIŽNICAMA MODUL VII: ELEKTRONIČKI INFORMACIJSKI IZVORI I SUSTAVI MODUL VIII: MODUL ZA NAKLADNIKE MODUL IX: DIGITALIZACIJA GRAĐE MODUL X: E-OBRAZOVANJE MODUL XI: TEČAJEVI SRCA MODUL XII: RADIONICE ZA PREDAVAČE 22. svibnja 2009. Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

Radionica l Opće 22. svibnja 2009. i stručne kompetencije po modulima Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara