Kompenzacijski menadment 20192020 1 godina diplomski studij Izv

Kompenzacijski menadžment 2019/2020 1. godina – diplomski studij Izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić Mario Raič, mag. oec.

Temeljni zakon koji određuje obveze ponašanja poslodavca i posloprimca u području nagrađivanja je Zakon o radu. Uz osnovne odredbe koje reguliraju osnovne premise o plaćama, također je utvrđeno i regulirano daljnje utvrđivanje odnosa u područja nagrađivanja kroz čitav niz zakonskih propisa kao što su kolektivni ugovori, pravilnici o

S druge strane plaću u poreznom smislu definiraju Zakon o porezu na dohodak i djelomično Pravilnik o porezu na dohodak. Doprinosi za obavezno osiguranje se određuju Zakonom o doprinosu za obavezno osiguranje i također pravilnikom.

Zakon o radu propisuje da je poslodavac obavezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada osobno preuzeti posao.

Načini određivanja plaće: - kolektivni ugovor - pravilnik o radu - ugovor o radu - primjerena plaća. Plaća je institut radnog prava. Plaća je u bruto iznosu.

Sastavni dijelovi plaće: - osnovna plaća (plaća za redovni rad u punom/nepunom radnom vremenu uz uobičajene uvjete rada) - pravo na povećanu plaću - tzv. dodaci na plaću - stimulacija(dodaci za rezultate rada) Minimalna plaća: - U Narodnim novinama broj 109/18. objavljena je Uredba o visini minimalne plaće. - Za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine minimalna bruto plaća

Izmjena ugovorne određene plaće - poslodavac ne smije jednostrano smanjiti plaću radnika - radnik ne snosi rizik poslovanja i ima pravo na ugovorenu plaću - izmjena plaća dopuštena obostrano - iznimno, jednostrana izmjena plaća dopuštena ukoliko je predviđeno Pravilnikom o radu

Uvjeti isplate plaće - isplata nakon obavljenog rada, u novcu, u pravilu do 15 -tog u mjesecu za prethodni mjesec, u bruto iznosu Isprave o plaći - dostava obračuna u roku od 15 dana od isplate ili u slučaju neisplate plaće do kraja mjeseca u kojem je dospjela plaća Pravo na povećanu plaću - regulirano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

Plaća prema poreznim propisima - svaki novčani i drugi primitak u vezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, bez obzira na naziv i oblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na dohodak - uključuje: primitke u novcu i naravi, naknade, potpore i otpremnine isplaćene iznad neoporezivih iznosa

Kolektivni ugovori predstavljaju rezultat kolektivnog pregovaranja i namijenjeni su rješavanju pitanja od obostranog interesa radnik i poslodavaca te postizanju socijalnog dijaloga i suradnje među njima. Osnovni akt koji određuje plaće zaposlenika.

Stranke kolektivnog ugovora mogu biti na strani poslodavaca (jedan ili više) ili njihove udruge, na strani radnika (jedan ili više sindikata ili njihove udruge) koje su spremne i sposobne sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora na području za koje se sklapa kolektivni ugovor.

Poslodavac koji nije potpisnik kolektivnog ugovora ne mora ga primjenjivati, osim u slučaju kada postoji javni interes pa ministar nadležan za rad može na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proširiti njegovu primjenu i na osobe koje nisu sudjelovale u njegovu sklapanju niti su mu naknadno pristupile.

Kolektivni ugovor se sklapa u pismenom obliku Može se sklopiti na određeno (ne duže od 5 godina) ili na neodređeno vrijeme Poslodavac je obvezan radniku isplatiti: § osnovnu plaću § povećanje plaće po osnovi radnog staža § povećanje plaće za otežane uvjete rada.

Glavne točke kolektivnog ugovora su: § plaća – visina, način utvrđivanja, stimulativne sheme, platni razredi, plaćanje prekovremenog rada, premije, otpremnine. § radno vrijeme – trajanje, dani odmora, plaćeni godišnji odmor, klizno radno vrijeme § zaštita na radu – sredstva, oprema, propisi § prava na osnovi radnog staža – napredovanje, povećanje plaće

§ socijalna zaštita – socijalno osiguranje, osiguranje u slučaju zaštite na radu, solidarne pomoći § disciplinske ovlasti poslodavca – ograničenja prava poslodavca kod premještanja i otpuštanja radnika § sindikalna sigurnost – osigurani prostor za rad, pravo obračuna i naplate sindikalne članarine kroz obračun plaća.

Složenost poslova radnog mjesta prema kolektivnom ugovoru: § značaj radnog mjesta u poslovanju § potreban stupanj brazovanja za obavljanje radnog mjesta § stupanj odgovornosti radnog mjesta § potrebno radno iskustvo § zahtijevani stupanj kreativnosti i inicijative § ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

Osim osnovne plaće i dodataka na plaću svi formativni propisi vezani za rad i prava zaposlenika reguliraju i čitav niz naknada plaće na koje zaposlenik ima pravo. Pravo na naknadu zaposlenik ostvaruje kada ne radi, pa mu zaposlenik ili druge institucije nadoknađuju plaće.

Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i ugovorom o radu su regulirani sljedeći oblici naknada plaća: § naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora § naknade plaće za vrijeme korištenja plaćenog dopusta § naknade plaće za vrijeme obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja

§ naknade plaće za vrijeme obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada § naknade plaće dobrovoljnih davatelja krvi § naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad – bolovanja § naknade plaće za vrijeme porodiljskog dopusta i rada u skraćenom radnom vremenu.

Zaposlenici imaju pravo i na druga novčana i materijalna prava za određene situacije, ako su ista regulirana određenim propisima i ugovorima. Potrebno je regulirati jasna novčana tj. materijalna prava na koje zaposlenik ima prava, kao i visinu iznosa. Potrebno je povesti računa o segmentu oporezivanja, te

Novčana i materijalna prava zaposlenika se mogu podijeliti u pet osnovnih skupina prema njihovoj sličnosti: § otpremnine § priznavanje povećanih troškova zaposlenika za pojedine slučajeve § nagrade zaposlenicima § potpore zaposlenicima § primici u naravi.

Odnosi se na čitav niz troškova kada poslodavac može nadoknaditi zaposleniku troškove koje je on imao obavljajući posao za poslodavca. Postoje: § Naknada troškova na službenom putovanju § Terenski dodatak § Pomorski dodatak § Naknade za odvojeni obiteljski život § Naknade za troškove prijevoza na posao i s posla

Obuhvaćaju: § Nagrade za navršene godine radnog staža § Prigodne nagrade § Dar djetetu zaposlenika.

Ovi oblici su zahvaćeni zakonskom regulativom koja obuhvaća neoporezivost. Postoje: § potpore zbog invalidnosti zaposlenika § potpore u slučaju smrti člana uže obitelji § potpore zbog neprekidnog bolovanja zaposlenika koje je duže od 90 dana.

To su primici u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra usluge, prava i ostala primanja u naravi) i tu spada: § Korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelja primitka odnosno plaće zaposleniku

§ Korištenje kredita uz ispod tržišne kamate/godišnje § Primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu te raznim darovima i ugošćenjima (jelo, piće, smještaj, rekreacija i slično) § Svi drugi primici koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

Daljnje o elementima Zakona o radu. .

Radni odnos je dvostran, dobrovoljan, naplatan, osoban (prema uputama poslodavca). Temelj zasnivanja radnog odnosa je ugovor o radu. Vrste radnog odnosa: § prema vremenu trajanja: neodređeno vrijeme i određeno vrijeme § prema duljini radnog vremena: puno i nepuno radno vrijeme

Cilj – omogućavanje zapošljavanja na određeno vrijeme dužem od 3 godine ako postoji potreba te sprečavanje zlouporabe uzastopnog zaključivanja ugovora o radu. Ugovor o radu na određeno vrijeme je i dalje iznimka te je potreban argumentirano objektivni razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 godine.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme koje je određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Ako je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od 3 godine, poslodavac sa istim radnikom ne može sklopiti slijedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme. Ako je prvi ugovor o radu sklopljen u trajanju kraćem od 3 godine, ukupno neprekinuto trajanje ne može biti duže od 3 godine, uz iznimke.

Postoje 2 situacije: - kada imamo jedan i jedini ugovor o radu na određeno vrijeme – sklapanje na neodređeni broj godina sukladno potrebama poslodavca (npr. 5 godina). - kada imamo više od jednog ugovora o radu na određeno vrijeme i tada njihovo ukupno trajanje ne smije biti duže od 3 godine- agencija za privremeno zapošljavanje.

- bez obzira na vrstu radnog odnosa - mora biti ugovoren - voditi računa na duljinu probnog rada određenog radnog mjesta prema granskim Kolektivnim ugovorima - nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. - najmanje trajanje otkaznog roka iznosi 7 dana.

-vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, u kojem je isti spreman obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac - pripravnost (vrijeme i visinu naknade ugovoriti kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu)

Puno i nepuno radno vrijeme - ne smije biti duže od 40 sati tjedno, ukoliko nije drukčije određeno zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom rad. vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu - traži se pristanak radnika na preraspodjelu i prekovremeni rad (za nepuno radno vrijeme)

Prekovremeni rad - po pojedinom radniku do 8 sati tjedno, do 180 sati godišnje - ovlasti inspektora rada - pisani pristanak, osim u slučaju više sile Raspored radnog vremena - ukoliko nije određen, odlučuje poslodavac - smjenski rad prosječno 40 sati u 4 mjeseca, maksimalno 48 sati tjedno/24 sata mjesečno

- tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada = NAJTEŽI PREKRŠAJ (kazna: 61. 000 -100. 000 kn) - za maloljetne radnike ne duže od 8 sati dnevno - ograničenje u primjeni. OPREZ: - voditi urednu evidenciju radnog vremena, u slučaju spora teret dokazivanja na poslodavcu.

Preraspodjela radnog vremena - plan preraspodjele dostaviti inspektoru rada, ukoliko nije predviđeno kolektivnim ugovorom ili sporazumom s rad. vijećem - više nije potrebna suglasnost - ne smije biti duže od 48 sati tjedno, uz pisani pristanak radnika do 56 sati tjedno - neprekidno dvanaest mjeseci, ne više tijekom kalendarske godine

- do 60 sati tjedno, uz uvjet pisanog pristanka radnika i ukoliko je ugovoreno kolektivnim ugovorom - najduže razdoblje rada duljeg od 40 sati tjedno je 4 mjeseca, ili po kolektivnom ugovoru 6 mjeseci

Noćni rad - između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro - noćni radnik je radnik koji radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada tijekom godine, ili 3 sata dnevno - ne smije trajati duže od 8 sati dnevno, može 12 sati ukoliko je ugovoreno kol. ugovorom - zabrana noćnog rada: trudnicama i maloljetnicima.

Smjenski rad - smjenski radnik je radnik koji tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca posao obavlja u različitim smjenama. - raspored radnog vremena OBVEZE POSLODAVCA - noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu OPREZ: - poslodavac će biti kažnjen za prekršaj ako nije

USTAV “Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. ” Vrste odmora: - stanka - dnevni odmor - tjedni odmor - godišnji odmor Vrste dopusta: - plaćeni i neplaćeni dopust

Stanka - nakon neprekidnog rada od 6 sati dnevno, trajanje od 30 minuta stanke - za maloljetne radnike nakon 4, 5 sati dnevno - ubraja se u radno vrijeme - vrijeme i način korištenja bez Pravilnika o radu - mogućnost iznimki.

Dnevni odmor - u razdoblju od 24 sata najmanje 12 sati neprekidno - punoljetni radnik na sezonskim poslovima najmanje 10 sati, ali u 8 dana mora imati zamjenski odmor Tjedni odmor - u najmanju trajanju od 24 sata +12 sati dnevnog odmora - za radnike u smjenama 24 sata

Najmanje trajanje je 4 tjedna, za maloljetnike 5 tjedana. Posebno obratiti: na raspored tjednog radnog vremena – 20 ili 24 dana. U slučaju prestanka ugovora o radu radnik ima pravo na novčanu naknadu. Poslodavac je dužan omogućiti korištenje, a ako nije, platiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Ako radniku radni odnos prestaje prije 01. 07. – razmjerni dio, ako

Načini: - smrću - istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme - kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina radnog staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore - dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini - sporazumom radnika i poslodavca - otkazom - odlukom nadležnog suda

1. Općenito o otkazu 2. Redoviti otkaz ugovora o radu - poslovno uvjetovani - osobno uvjetovani - uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika 3. Izvanredni otkaz 4. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

- otkaz mora imati pisani oblik - poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz - otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje - otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza

Obratiti pozornost osobito na: - godišnji odmor - otpremninu - otkazne rokove Ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takova mogućnost predviđena ugovorom o radu.

- otkazni rok ne teče (trudnoća, godišnji odmor, bolovanje…. ) - ukoliko poslodavac otkazuje ugovor o radu, a za valjanost otkaza po ZOR-u traži se postojanje opravdanog razloga, isti mora dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz.

Zakonska zabrana otkaza - za vrijeme trudnoće, korištenje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, …. . - 15 dana nakon prestanka trudnoće, … Posljedica – ništavnost otkaza. - ako su poslodavcu na dan davanja otkaza bile poznate okolnosti - ako radnik u roku od 15 dana od dana dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti i podnese odgovarajuću potvrdu

Neopravdani razlozi - privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede - podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, … - obraćanje radnika nadležnim tijelima zbog osnovane sumnje na korupciju…

Pravila otkazivanja kod poslodavca zapošljava više od 20 radnika koji - dopušten samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na drugim poslovima - mora se voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja - dopušten ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na drugim poslovima

- poslodavac koji zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika - ako u roku od 6 mjeseci nastane potreba zapošljavanja radi obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao ugovor iz poslovno uvjetovanih razloga

- ako poslodavac zapošljava više od 20 radnika vrijede ista pravila - nemogućnost urednog izvršenja obveza mora biti uzrokovano trajnim osobinama ili sposobnostima - trajne osobine: psihički i fizički nedostatci, bolest trajnog karaktera… - sposobnosti: nedostatak potrebnog znanja, netočnost, neuredno izvršavanja radnih zadataka, . .

- bolest radnika može biti razlog za osobno uvjetovani otkaz, ali pod određenim uvjetima: - učestalo i dugotrajno bolovanja - ne smije biti posljedica ozljede na radu - mora postojati uzročna veza između bolovanja i nemogućnosti urednog obavljanja radnih zadataka radnika - stručno mišljenje

- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa npr. postupanje suprotno uputama poslodavca, neizvršavanje radnih zadataka, obavlja konkurentsku djelatnost, prijevremeni odlazak s posla… Postupak prije otkazivanja - pismeno upozorenje radniku - omogućavanje iznošenje obrane Izuzetak: ako postoje okolnosti radi kojih nije opravdano očekivati da poslodavac to učini

- otkazuje kako poslodavac, tako i radnik - nema obveze poštivanja otkaznog roka - strana koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od druge strane koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete - prekluzivni rok – 15 dana od saznanja za činjenicu

- poslodavac otkazuje ugovor o radu i istodobno predloži radniku sklapanje novog ugovora o radu sa izmijenjenim uvjetima - razlozi za otkaz: izmjena neke odredbe ugovora o radu – nemogućnost sporazuma - rok za izjašnjavanje radnika o ponudi za sklapanje izmijenjenog ugovora o radu određuje poslodavac, najkraće trajanje 8 dana

Posebno voditi računa: - opravdani razlog za otkaz - propisani postupak otkazivanja - savjetovanje s radničkim vijećem/sindikatom - otpremnina - otkazni rok

- ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi naknadu štete - naknada štete ovisi o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezi uzdržavanja, a iznosi od 3 do 18 prosječnih mjesečnih plaća radnika

- radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanom ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu (čl. 118. ) - iznosi jedna trećina prosječne mjesečne bruto plaće isplaćena u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa