Kompenzacijski menadment 20192020 1 godina diplomski studij Izv

Kompenzacijski menadžment 2019/2020 1. godina – diplomski studij Izv. prof. dr. sc. Domagoj Karačić Mario Raič, mag. oec.

Kronologija razvoja beneficija(kako su nastajale? ) § plaće i kontrola cijena (fiksne plaće – pogodnosti i potrebe zaposlenika) § sindikati § poticaj poslodavca (utječe na produktivnost, ali sve više košta poslodavce) § isplativost pogodnosti (neoporezivo za pravnu osobu, bolji uvjeti za pogodnosti unutar kolektiva) § poticaj Vlade (plaće javnog sektora, osiguranje u slučaju nezaposlenosti i socijalno osiguranje)

Beneficije predstavljaju sastavni dio primanja zaposlenika koje poslodavac uz plaću dodatno, u potpunosti ili dejlomično plaća svojim zaposlenicima. One garantiraju mjerljivu vrijednost pojedinom zaposleniku, koja može imati odgođeni ili zavisan karakter kao što je mirovinsko osiguranje, životno osiguranje i plaćeno bolovanje ili može predstavljati trenutnu pogodnost za

Beneficije se dakle ubrajaju u neizravne materijalne kompenzacije koje u velikoj mjeri utječu na životni standard zaposlenika tijekom njihovog radnog vijeka, kao i nakon umirovljenja.

Koji su razlozi značajnom povećanju pogodnosti za zaposlenika? § zadovoljavanje dodatnih potreba zaposlenika § uloga sindikata § veće briga menadžmenta i poslodavaca § jeftinija cijena beneficija (grupno/individualno).

Najveći problem kod beneficija je taj što ih zaposlenici vide kao pravo koje im pripada, uzimajući ih zdravo za gotovo, bez obzira kolike troškove to izaziva poslodavcima. Često puta zaposlenici nisu ni svjesni koje im sve pogodnosti poduzeće omogućava. Zato se opravdano postavlja pitanja da li beneficije utječu na veće zalaganje zaposlenih i efikasnost njihova

Ciljevi beneficija Mnoga poduzeća smatraju da uz isplatu adekvatne plaće zaposleniku za njegov doprinos i postignutu uspješnost imaju i socijalnu obvezu da vode brigu o dobrobiti zaposlenika i njegove obitelji. Zbog toga pored zakonski propisanih beneficija poduzeća pružaju svojim zaposlenicima čitav niz dodatnih

Ciljevi koji pri tome žele ostvariti mogu biti: § povećati osjećaj pripadnosti poduzeću § zadovoljiti aktualne ili uočene osobne potrebe zaposlenika § pokazati da se poduzeće brine za potrebe svojih zaposlenika § osigurati adekvatan i konkurentan ukupni paket nagrađivanja, koji privlači i zadržava kvalitetne zaposlenike § osigurati porezno efikasnu metodu nagrađivanja koja smanjuje porezne izdatke u usporedbi s ekvivalentnim gotovinskim isplatama.

Za mnoge stručnjake je upitno imaju li beneficije motivacijski karakter i da li potiču zalaganje zaposlenih te da li uopće rezultiraju boljom performansom. Generalni je stav, da dobar program beneficija pomaže u stvaranju motivirajuće okoline koja će potaknuti pojedince da potraže posao u poduzeću i da u njemu ostanu (loš program

Politika beneficija Da bi se realizirali ciljevi koji se žele postići beneficijama, politika beneficija mora sadržavati sve aspekte bitne za njezinu uspješnu primjenu.

Iako se politika beneficija razlikuje ovisno o grani, obliku vlasništva poduzeća i stajalištu poslodavac o korisnosti pružanja beneficija kao osnovni aspekti o kojima politika beneficija mora voditi računa obično se navode: § izbor beneficija § veličina i raspon ugovorenih beneficija § udio beneficija u ukupnim kompenzacijama zaposlenika § mogućnost izbora u obliku fleksibilnih beneficija § raspodjela beneficija § usklađivanje beneficija § utjecaj tržišta

Paket beneficija = Čimbenici poslodavca + Čimbenici zaposlenika

Čimbenici poslodavca § odnos prema ukupnim troškovima nagrađivanja § troškovi u odnosu na beneficije § konkurentna ponuda § uloga beneficija u (privlačenju, zadržavanju, motiviranju) § zakonske odredbe Čimbenici zaposlenika § ravnopravnost: povijesna pravednost i u odnosu na ono što drugi primaju § osobne potrebe (dob, spol, bračno stanje, broj uzdržavane djece)

Vrste beneficija Programi beneficija se razlikuju, u svim zemljama je jedan broj beneficija propisan zakonom i obavezan je za sve poslodavce, dok drugu skupinu čine beneficije temeljene na volji i odluci poduzeća da svojim zaposlenicima pruži određene mogućnosti. Zbog toga, kada se klasificiraju beneficije prema načelu dobrovoljnosti razlikuju se: § zakonske beneficije

Šira podjela vrsta beneficija koja obuhvaća brojna teoretska promišljanja dijeli beneficije na: § mirovine, osobna sigurnost i zdravlje § beneficije za vrijeme odsutnosti s posla § usluge zaposlenicima.

Mirovine, osobna sigurnost i zdravlje: § mirovinsko osiguranje § dodatno mirovinsko osiguranje § zdravstveno osiguranje § dodatno zdravstveno osiguranje § osiguranje od nesretnih slučajeva § životno osiguranje § socijalno osiguranje § putno osiguranje § plaćeno bolovanje § isplate zbog gubitka posla § otpremnine.

Beneficije za vrijeme odsutnosti s posla: § plaćeni godišnji odmor § plaćeni praznici § kratkoročni izostanci zbog osobnih razloga § slobodni dani zbog smrti bliskih rođaka § sabatical – odsustvo s posla zbog stručnog i znanstvenog usavršavanja § plaćeno odsustvo ako je zaposlenik svjedok na sudu ili porotnik

§ pravo povratka na posao nakon završetka služenja vojnog roka § neproduktivno vrijeme na radu (vrijeme odmora ili pauza za jelo) § vrijeme kada su zaposlenici slobodni, ali se moraju javljati na posao § plaćeni porodiljski dopust § dopust kod posvojenja djece § prekidi u karijeri.

Usluge zaposlenicima: § programi za unapređenje mentalnog i fizičkog zdravlja zaposlenika i njegove obitelji § fleksibilno radno vrijeme § opsežan radni tjedan § obavljanje posla kod kuće § beneficije obrazovanja za djecu zaposlenika § troškovi prijevoza do posla § usluge financijskog i pravnog savjetovanja § usluge savjetovanja o karijeri.

Fleksibilne beneficije Fleksibilni programi beneficija pružaju zaposlenicima mogućnost izbora što se tiče vrste i razine beneficija unuta ograničenja ponuđenih od strane poslodavca. Zaposlenici biraju one beneficije za koje vjeruju da će najbolje zadovoljiti njihove potrebe.

Njihov izbor je ograničen visinom izdataka koju je poslodavac spreman izdvojiti za beneficije. U mnogim slučajevima zaposlenici mogu prekoračiti ograničenje koje su dobili za beneficije, ali sami moraju platiti razliku.

Kao najčešće vrste fleksibilnih beneficija mogu se izdvojiti: § modularne beneficije § ključne beneficije § banka beneficija § neograničen izbor § mini-fleks plan.

Modularne beneficije se sastoje od modula ili paketa beneficija. Svi moduli sadrže iste vrste beneficija, ali nude različitu razinu pokrivenosti za svaku beneficiju. Na taj način se želi izaći u susret životnim potrebama i prioritetima različitih grupa zaposlenika. Poslodavac odlučuje koju sumu novaca će potrošiti svake

Taj iznos obično odgovara najjeftinijem paketu beneficija, tako da zaposlenici moraju pokriti razliku u troškovima ukoliko se odluče za skuplje pakete. Prednost modularnih beneficija je u tome što su relativno jednostavne za razumijevanje i lagane za administrativno provođenje.

Ključne beneficije sadrže određen broj osnovnih beneficija kao što su mirovinsko i zdravstveno osiguranje koje su zajedničke i najčešće obvezne za sve zaposlenike. Uz te osnovne, zaposlenik može odabrati dodatne beneficije koje odgovaraju njegovim osobnim potrebama. Poduzeće pri tome određuje gornju vrijednost beneficija, odnosno novčanu vrijednost koja stoji na

Banka beneficija predstavlja modifikaciju ključnih beneficija. Uštede od neiskorištenih beneficija spremaju se za zaposlenika u banku, a može mu se ponuditi mogućnost da se te uštede isplate u gotovini.

Neograničen izbor dozvoljava zaposleniku da izabere bilo koju od ponuđenih beneficija uz željenu razinu pokrivenosti. Poslodavac odlučuje koliki godišnji novčani iznos je spreman potrošiti na paket beneficija svakog zaposlenika, a ujedno je poznat i trošak svake beneficije.

Ukoliko zaposlenik ne potroši cijeli iznos na izbor beneficija, ostatak mu se može isplatiti u gotovini. S obzirom da kod neograničenog izbora ne postoje beneficije koje su obavezne za sve zaposlenike, ovdje postoji opasnost da zaposlenik ne izabere pravu ili adekvatnu kombinaciju pogodnosti.

Mini-fleks plan koristi smanjenje plaće za financiranje određenih beneficija. Ovdje se uglavnom radi o troškovima za beneficije koje premašuju regularne visine isplata za beneficije. Zaposlenici na taj način sudjeluju u sufinanciranju beneficija, a iznos koji se za tu svrhu izdvaja iz njihove plaće obično je oslobođen od plaćanja poreza. Time je stvoren snažniji poticaj za participaciju zaposlenih u

Prednosti fleksibilnih beneficija § zadovoljavaju različite potrebe i životni stil zaposlenika § mogućnost izbora povećava motivacijsku snagu beneficija § omogućuju kontrolu troškova za beneficije § pridonose povećanju broja ponuđenih beneficija § omogućuju zaposlenicima da sudjeluju u kreiranju vlastitog kompenzacijskog paketa § privlače i zadržavaju zaposlenike § omogućuju izbjegavanje sindikata § izbjegavaju dupliciranje beneficija.

Beneficije u Hrvatskoj Hrvatska spada u zemlje u kojima je veliki broj beneficija određen zakonom ili nekim drugim propisima. Uz zakonom određene beneficije koje poslodavac mora podmiriti, određen broj pogodnosti može se regulirati kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu. U njima jasno dolazi do izražaja poslodavčev stav prema beneficijama kao i njegova spremnost da