KOLSKI STRES Kako pomoi svome djetetu Jadranka ObermanSebenji

ŠKOLSKI STRES Kako pomoći svome djetetu? Jadranka Oberman-Sebenji, psiholog

IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI Stres = negativna emocionalna reakcija koja nastaje kad čovjek procijeni da je suočen sa situacijom koja ga fizički ili psihički ugrožava

IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI Izvori stresa u djece mijenjaju se odrastanjem i sazrijevanjem Ø Odrastanje promjene koje zahtijevaju prilagodbu - izvor stresa zajednički svoj djeci Ø niz stresnih situacija koje ne moraju doživjeti sva djeca: razvod roditelja, rođenje brata/sestre, odsutnost roditelja, promjena posla, dugotrajno bolničko liječenje, bolest bližnjih. . . Ø

IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI Izvori stresa u dobi 8 -10 godina: n Veća očekivanja i teži školski program n Formiranje klika među vršnjacima, potreba za stvaranjem statusa n Povećana kompetitivnost

IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI n Povećana svjesnost o svome tijelu – potreba za privatnošću n Zabrinutost zbog tjelesnog izgleda Povećana kritičnost prema sebi i neprihvaćanje sebe n Povećani osjećaj nezavisnosti i autonomije

ZNAKOVI STRESA Simptomi u govoru: često govori da je tužno, prestrašeno, zabrinuto, često se žali na školu ili kritizira učiteljicu i domaće zadaće n Simptomi u ponašanju: svaka iznenadna promjena navika spavanja ili jela, svadljivost, cmizdrenje, nervoza, izbjegavanje škole i prijatelja n Tjelesni simptomi: glavobolje, bolovi u stomaku, umor, gubitak apetita, problemi sa spavanjem, pad imuniteta (češće prehlade) n

SUOČAVANJE DJECE SA STRESOM Ø n n n Istraživanja - neki faktori povećavaju otpornost djece na stres: Djetetova ličnost (samostalnost, prilagodljivost, optimizam, empatija, visoko samopoštovanje, inteligencija. . . ) Obitelj (dobri odnosi s roditeljima, topla atmosfera u obitelji, podrška, povjerenje. . . ) Prilika za učenje uspješnog suočavanja Smanjeni rizični faktori Ostala pozitivna iskustva (dobri odnosi s vršnjacima, dobar učitelj, uspjeh u nekim aktivnostima. . . )

Je li Vaše dijete otporno na stres?

Zašto je loša ocjena stres? n n n n Pokazuje da je dijete bilo neuspješno Izaziva nezadovoljstvo učitelja Ostaje trajno zapisana u školskom imeniku Dijete se boji da ne pokvari uspjeh u školi Svi učenici u razredu svjedoci su ovog neuspjeha Dijete zna da će razočarati roditelje Boji se kazne

Pitanja za vas: n n n n Kakve ocjene očekujete od svog djeteta? Treba li dijete iz svih predmeta imati dobre ocjene? Može li svako dijete biti nadareno za sve predmete? Kakve su bile Vaše ocjene? Kako ste se Vi osjećali kada ste dobili lošu ocjenu? Kako su reagirali Vaši roditelji? Kako ste Vi željeli da reagiraju?

Uobičajeni načini suočavanja sa stresom zbog loše ocjene n n n n Učenje s namjerom da se ocjena ispravi Traženje utjehe i socijalne podrške Uočavanje pozitivnog Bavljenje drugim aktivnostima Emocionalne reakcije (ljutnja, tuga. . . ) Poricanje i izbjegavanje problema Pasivno prihvaćanje problema Samookrivljavanje

Kako pomoći djetetu da se uspješno suoči sa stresom? Emocionalne reakcije Ø Emocionalne reakcije tuge i ljutnje normalne su, te treba pokazati razumijevanje. Ali ako to postanu isključive reakcije, ne vode rješenju problema, te dijete treba poučiti.

Poricanje i izbjegavanje Ako primijetite kod svog djeteta sklonost poricanju i izbjegavanju problema, upitajte se kako ste reagirali na lošu ocjenu prošli put ili kako reagirate na lošu ocjenu starijeg brata/sestre? Ø Pokazujete li koliko su Vam školske ocjene važne, te vrednujete li djecu prema školskom uspjehu? Ø Strogi roditelji, skloni kažnjavanju Ø

Pasivno prihvaćanje Previsoki zahtjevi + Nemogućnost udovoljavanja = NAUČENA BESPOMOĆNOST (vidi se u pasivnom prihvaćanju neuspjeha) Ø Djetetu treba omogućiti osjećaj uspjeha, tako da je dobro postavljati manje zahtjeve, a time smanjiti i pritisak oko školskog ocjenjivanja.

Učenje s namjerom ispravljanja ocjene Najbolja reakcija na lošu ocjenu (jedina vodi k rješavanju problema) Ø Dijete će razviti ovu strategiju suočavanja samo ako je odgajano tako da shvati i uoči vezu između svoga zalaganja i uspjeha Ø Važno pomagati djetetu oko gradiva koje mu teže ide, tako da ima priliku doživjeti uspjeh Ø Važno naučiti dijete kako treba učiti Ø

Socijalna podrška i utjeha Ø Podrška drugih važna je i Vašem djetetu, te mu dozvolite razgovor s prijateljem/prijateljicom, nemojte ga odmah tjerati na učenje Ø I dječaci trebaju podršku i utjehu, ali su naučeni da je manje traže Ø Traženje socijalne podrške važno je i za socijalizaciju Vašeg djeteta

Bavljenje drugim aktivnostima Kad dožive neuspjeh na jednom području, mnogi odrasli se okreću nekom drugom području gdje postoji šansa za uspjeh – tako i djeca postupaju Ø Omogućite im bavljenje onim što vole i u čemu su dobri – to podiže samopoštovanje koje može djelovati na učenje Ø Omogućava i korištenje “pozitivnog kažnjavanja” Ø

Stil odgoja i suočavanje sa stresom Ø Djeca roditelja koji pokazuju veću emocionalnu toplinu bolje se suočavaju s lošom ocjenom i usmjereni su na rješavanje problema Ø Djeca koja misle da ih roditelji ne prihvaćaju ili ih pretjerano zaštićuju, sklonija su emocionalnom reagiranju zbog loše ocjene

Naučite dijete uspješnom suočavanju sa stresom n 1. 2. 3. 4. 5. Naučite dijete slijediti ove korake kad se suoči sa stresom: Prepoznati problem Razmisliti što je moguće učiniti da se problem riješi Obratiti pažnju na informacije i posljedice Odabrati najbolje rješenje i primijeniti ga Opažati rezultate

Naučite dijete uspješnom suočavanju sa stresom n Optimistično razmišljanje – iz svega se može izvući nešto pozitivno. n humor n Ako rješavanje problema nije pod njegovom kontrolom, usmjerite ga na strategije koje smanjuju napetost i neugodne emocije

Kako najbolje postupati: Kontrola, planiranje vremena, uvažavanje potreba (ne i svake želje) n Primjereni zahtjevi, kako bi dijete imalo iskustvo uspjeha n Razgovor s djetetom – objasnite svoje zahtjeve, pitajte za mišljenje, pokušajte razumjeti stajalište n Emocionalna toplina (ponos, zadovoljstvo. . . ) n

I za kraj: “Najdraža kćerko, znam da si obeshrabrena lošom ocjenom. Molim te, nemoj brinuti. Ti imaš petice iz svega što tvoj otac i ja smatramo važnim za život! Ti si poštena, od-govorna i neovisna. Osim toga, ti si divno ljudsko biće. Sve ostalo nije istinski važno. Grlim te i ljubim, Mama”

Preporuke za čitanje: Brdar, I. i Rijavec, M. : “Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu? ” n Rijavec, M. : “Čuda se ipak događaju; psihologija pozitivnog mišljenja” n Good, E. P. : “Kako pomoći klincima da si sami pomognu” n Rijavec, M. I Miljković, D. : “Bolje biti vjetar nego list – psihologija dječjeg samopouzdanja” n

Hvala na pažnji! Pitanja? ? ?