Koliko znamo o Suncu Ivana Poljani Beljan Arijana
Koliko znamo o Suncu Ivana Poljančić Beljan Arijana Linić
1. Što je Sunce? a) zvijezda b) kvazar c) satelit d) ne znam Festival znanosti 2015.
1. Što je Sunce? KVAZAR a) zvijezda b) kvazar c) satelit d) ne znam Ø od riječi quasi-stellar radio source Ø vrlo udaljena nebeska tijela koja zrače desetke puta više energije nego obične galaksije Ø smatra se da su u pitanju jezgre aktivnih galaksija ranog svemira Ø luminozitet najsjajnijeg kvazara je otprilike 2· 10¹² puta veći od luminoziteta našeg Sunca, ili oko 100 puta veći od ukupne svjetlosti prosječne velike galaksije kao što je Mliječna staza. Festival znanosti 2015.
1. Što je Sunce? Festival znanosti 2015. a) zvijezda b) kvazar c) satelit d) ne znam
Space. X CRS-6, 2015. 1. Što je Sunce? a) zvijezda b) kvazar c) satelit d) ne znam Sputnik 1, 1957. Festival znanosti 2015. SOHO
1. Što je Sunce? a) zvijezda b) kvazar c) satelit d) ne znam Ø nebesko tijelo koje se sastoji od velike količine plina, većinom vodika Ø isijava svjetlost i toplinu koje nastaju u termonuklearnim reakcijama u središtu zvijezde Razlika zvijezda – planet: planeti nemaju vlastiti izvor energije, tj. u njihovoj unutrašnjosti ne dolazi do nuklearne fuzije, planetima smatramo samo ona nebeska tijela značajnijih masa, koja kruže približno u ravnini ekliptike. Festival znanosti 2015.
2. Sunčev sustav nastao je prije a) šest i pol milijardi godina b) četiri i pol milijarde godina c) deset milijardi godina d) ne znam Festival znanosti 2015.
2. Sunčev sustav nastao je prije a) šest i pol milijardi godina b) četiri i pol milijarde godina c) deset milijardi godina d) ne znam Ø ogroman oblak svemirske prašine i plina sažima se, zagrijava i stvara Sunce Ø preostala tvar se skuplja u disk oko Sunca Ø tvar u disku počinje stvarati nakupine Ø velike nakupine gravitacija oblikuje u kuglaste Festival znanosti 2015.
3. Utječe li na Zemljinu atmosferu struja električki nabijenih čestica izbačenih iz atmosfere Sunca (Sunčev vjetar)? a) da b) ne c) Sunčev vjetar ne postoji d) ne znam Festival znanosti 2015.
3. Utječe li na Zemljinu atmosferu struja električki nabijenih čestica izbačenih iz atmosfere Sunca (Sunčev vjetar)? a) da b) ne c) Sunčev vjetar ne postoji d) ne znam Ø magnetosfera - područje oko planeta i njihovih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom Ø čeoni udarni val - 8 do 12 Zemljinih polumjera Ø strana nasuprotna Suncu - u obliku repa, proteže se daleko u međuplanetarni prostor Festival znanosti 2015.
3. Utječe li na Zemljinu atmosferu struja električki nabijenih čestica izbačenih iz atmosfere Sunca (Sunčev vjetar)? Nagli prodori Sunčeve tvari mijenjaju Zemljino magnetno polje: Ø uzrokuju pojavu polarne svjetlosti Ø dovode do jakih i promjenjivih električnih polja Ø mogu štetno utjecati na satelitsku tehniku i na sustave prijenosa električne energije (osnove suvremene civilizacije) Festival znanosti 2015.
4. Sunce se sastoji pretežno od a) vodika i helija b) kisika i dušika c) vodika i dušika d) ne znam Festival znanosti 2015.
4. Sunce se sastoji pretežno od a) vodika i helija b) kisika i dušika c) vodika i dušika d) ne znam Ø Sunce se sastoji od 74 % vodika; 25 % helija, a ostatak uglavnom čine kisik, ugljik, dušik i neon Ø u jezgri svake sekunde izgori 4, 3 milijarde kilograma vodika pretvarajući se u helij Ø Ionizirani plin (plazma) je plin koji se sastoji od ioniziranih atoma (atomi koji imaju manjak ili višak elektrona) Ø neutralni vodik čine 1 proton i 1 elektron, ako se izbije elektron vodik postaje pozitivno nabijen Festival znanosti 2015.
5. Masa Sunca je oko a) 1020 kg b) 1040 kg c) 1030 kg d) ne znam Festival znanosti 2015
5. Masa Sunca je oko a) 1020 kg b) 1040 kg c) 1030 kg d) ne znam Ø masa Sunca - 333 000 puta veća o Zemljine, 750 puta veća od mase svih planeta Ø akceleracija sile teže je oko 28 puta veća nego na Zemlji Ø promjer Sunca iznosi 1 400 000 km, odnosno 109 puta više od Zemljina promjera Festival znanosti 2015.
6. Sunce pripada vrsti zvijezda koje nazivamo: a) supernova b) žuti patuljak c) plavi div d) ne znam Festival znanosti 2015.
Hertzprung – Russellov (HR) dijagram: Ø veza apsolutnog sjaja (magnitude) i boje (temperature) Ø glavni niz – pretvaranje vodika u helij Ø bijeli patuljci, superdivovi – kasnije faze evolucije, napušten glavni niz „Oh, Be A Fine Girl Kiss Me Right Now” Festival znanosti 2015.
7. Temperatura površine Sunca iznosi a) 5780 K b) 10 000 K c) 1500°C d) ne znam Festival znanosti 2015.
7. Temperatura površine Sunca iznosi a) 5780 K b) 10 000 K c) 1500°C d) ne znam Jožef Stefan - uspio izračunati temperaturu Sunčeve površine: Ø Charles Soret - intenzitet količine zračenja sa Sunca 29 puta jači od uzorka vrućeg metalnog lima Ø kružni metalni lim smješten pod istim kutem kojim je gledano Sunce, temperatura 1900 – 2000 °C Ø Jožef je pretpostavio da jednu trećinu Sunčevog zračenja upije Zemljina atmosfera Ø primijenio je Stefan. Boltzmanov zakon Ø izračunao temperaturu Sunčeve površine 5705 K Festival znanosti 2015.
8. Koja od navedenih izjava je točna: a) srednja gustoća Sunca je 70 puta veća od srednje gustoće Zemlje b) srednja gustoća Sunca je 4 puta manja od srednje gustoće Zemlje c) srednja gustoća Sunca je 10 puta manja od srednje gustoće Zemlje d) ne znam Festival znanosti 2015.
8. Koja od navedenih izjava je točna: a) srednja gustoća Sunca je 70 puta veća od srednje gustoće Zemlje b) srednja gustoća Sunca je 4 puta manja od srednje gustoće Zemlje c) srednja gustoća Sunca je 10 puta manja od srednje gustoće Zemlje d) ne znam Ø srednja gustoća Sunca iznosi 1408 kg/m 3 (gotovo 4 puta manje od gustoće Zemlje) Ø prosječna gustoća jezgre: 1, 6· 105 kg/m 3 Ø prosječna gustoća vanjskih slojeva: 2· 10 -4 kg/m 3 (10 000 puta manje od gustoće zraka na površini Zemlje) → u prvoj polovini Sunčeva polumjera nalazi se više od 90% ukupne mase Festival znanosti 2015.
9. Tamnija područja na površini Sunca niže temperature od okoline su a) Sunčeve baklje b) Sunčeve prominencije c) Sunčeve pjege d) ne znam Festival znanosti 2015.
9. Tamnija područja na površini Sunca niže temperature od okoline su a) Sunčeve baklje b) Sunčeve prominencije c) Sunčeve pjege d) ne znam Ø SUNČEVE PJEGE - mjesta na Sunčevoj površini koja su tamnija i hladnija u odnosu na čitavu fotosferu Ø prvi su ih opazili kineski astronomi prije 2 000 god. Ø Galileo Galilei - 1609. godine prvi spoznao kako nastaju te da se nalaze na Sunčevoj površini Festival znanosti 2015.
Sunce ne rotira poput krutog tijela, već ekvatorska područja imaju veću kutnu brzinu, a polarna manju – diferencijalna rotacija Sunca. Sunčevo magnetsko polje je približno dipolno, sa silnicama koje izlaze iz jedne, a ulaze u drugu hemisferu, ali zbog diferencijalne rotacije, silnice magnetskog polja se izobliče. Festival znanosti 2015.
Ø uzrok Sunčevih pjega – izranjanje silnica magnetskog polja na površinu Ø nastaju bipolarne grupe Sunčevih pjega Ø zapadni dio (tzv. pjege vodilje) pokazuju sjeverni magnetski polaritet (silnice “izlaze” iz Sunca) Ø istočni dio (pjege pratilje) pokazuju južni polaritet (silnice “ulaze” u Sunce) Ø u isto vrijeme, na suprotnoj hemisferi vodilje su južnog polariteta, a pratilje sjevernog. Festival znanosti 2015.
Datum i vrijeme opažanja Opažački uvjeti - vidljivost. . . Fizički elementi (godišnjak) Broj grupa, zasebnih pjega (Wolfov broj) Označavanje grupa pjega i tipova po Zürichškoj klasifikaciji Dnevni hod SOLSTEL – HRZZ projekt
10. Zašto je izlazeće i zalazeće Sunce crvenkasto? a) zbog prolaska Sunčeve svjetlosti kroz Zemljinu atmosferu b) jer je tada bliže Zemlji c) zbog Zemljine rotacije d) ne znam Festival znanosti 2015.
10. Zašto je izlazeće i zalazeće Sunce crvenkasto? a) zbog prolaska Sunčeve svjetlosti kroz Zemljinu atmosferu b) jer je tada bliže Zemlji c) zbog Zemljine rotacije d) ne znam Festival znanosti 2015.
11. Koliko će Sunce još sijati? a) smatra se da će Sunce sijati još 100 godina b) smatra se da će Sunce sijati još 100 milijardi godina c) smatra se da će Sunce sijati 7 milijardi godina d) ne znam Festival znanosti 2015.
11. Koliko će Sunce još sijati? a) smatra se da će Sunce sijati još 100 godina b) smatra se da će Sunce sijati još 100 milijardi godina c) smatra se da će Sunce sijati 7 milijardi godina d) ne znam Sunce je nastalo prije 4, 6 milijardi godina. U idućih 5, 5 milijardi godina sjaj će se udvostručiti, znatno će se povećati promjer - Sunce će postati crveni div. Na kraju će se skupiti i postati bijeli patuljak. Festival znanosti 2015.
12. Položaj Sunca u našoj galaksiji Mliječni put je? a) na galaktičkom rubu b) blizu središta Mliječnog puta c) u središtu Mliječnog puta d) ne znam Festival znanosti 2015.
12. Položaj Sunca u našoj galaksiji Mliječni put je? a) na galaktičkom rubu b) blizu središta Mliječnog puta c) u središtu Mliječnog puta d) ne znam Ø Udaljenost Sunca od središta galaksije – 26 000 svjetlosnih godina Ø Smješteno je - unutar diska, na unutarnjem rubu kraka koji nazivamo Orionov krak (Local Spur) Ø Sunce kruži oko centra galaksije – period iznosi 220 milijuna godina (kozmička godina) Festival znanosti 2015.
13. Velike eksplozije u Sunčevoj atmosferi nazivaju se a) Sunčeve svijetle točke b) Sunčeve baklje c) Sunčevi filamenti d) ne znam Festival znanosti 2015.
13. Velike eksplozije u Sunčevoj atmosferi nazivaju se a) Sunčeve svijetle točke b) Sunčeve baklje c) Sunčevi filamenti d) ne znam Najsnažnija Sunčeva baklja u posljednih par stotina godina dogodila se 1. rujna 1859. Bila je vidljiva golim okom i stvorila je polarnu svjetlost koja se vidjela čak na Kubi i Havajima, a neki telegrafski sistemi su bili u požaru. Sunčeva baklja je ostavila tragove i u ledu na Grenlandu. Izmjerene su manje količine izotopa berilija - 10 nego inače. Izotop berilij-10 se stvara u Zemljinoj atmosferi djelovanjem kozmičkih zraka na jezgre kisika i dušika. U vrijeme pojačane aktivnosti Sunca i jačeg Sunčevog vjetra smanjuje se količina kozmičkih zraka na površini Zemlje, a samim time i nastale količine izotopa berilja-10. Sunčeva baklja (engl. solar flare): Ø velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi Ø može osloboditi oko 6· 1025 J energije (oko 1/6 ukupne energije koju Sunce emitira svake sekunde) Festival znanosti 2015.
14. Sunce se oko svoje osi okrene: a) jednom u mjesec dana b) jednom dnevno c) jedan put godišnje d) ne znam Festival znanosti 2015.
14. Sunce se oko svoje osi okrene: a) jednom u mjesec dana b) jednom dnevno c) jedan put godišnje d) ne znam Ø Sunce ne rotira kao kruto tijelo (npr. biljarska kugla, kruti planeti, njihovi mjeseci) - ekvatorska područja imaju veću kutnu brzinu, a polarna manju – diferencijalna rotacija Sunca Ø Sunce je kugla vrućeg plina (plazme) - brzina rotacije na površini mijenja se s heliografskom širinom Ø Christopher Scheiner je prvi uočio (oko 1630. godine) da je brzina rotacije manja na većim heliografskim širinama Festival znanosti 2015.
15. Koji je astronomski simbol za Sunce? a) krug sa zrakama b) kugla c) kružnica sa točkom u središtu d) ne znam Festival znanosti 2015.
15. Koji je astronomski simbol za Sunce? a) krug sa zrakama b) kugla c) kružnica sa točkom u središtu d) ne znam Zašto kružnica s točkom u središtu? Ø Kružnica je simbol duha, predstavlja cjelovitost i homogenost, simbol je i savršenosti jer nema ni početka ni kraja Ø Kružnica je simbol neba, predstavlja nebesko i transcendentalno Ø Kružnica se može povezati s kotačem, simbolom vremena koje je beskrajno i vječno Ø Kružnica je i simbol zaštite (u starim kulturama ratnici su prije bitke oko sebe nacrtali kružnicu kako bi se zaštitili od zlih sila) Festival znanosti 2015.
Edukativni sadržaj „Koliko znamo o Suncu” Festival znanosti 2015.
Literatura • • • http: //hr. wikipedia. org/wiki/ http: //znanost. geek. hr/clanak/kvazari-pogled-u-proslost-svemira/ http: //rammb. cira. colostate. edu/dev/hillger/solar-observing. htm http: //i. ytimg. com/vi/S 0 tz. HVWz. ELw/maxresdefault. jpg https: //svemir. files. wordpress. com/2010/10/13451_131663430190031_ 115795668443474_212098_1766997_n. jpg http: //eng. namonitore. ru/wallpapers/big/severnoe_siyanie_nad_sopkami _1400. html http: //www. astro. hr/ucionica/10 -sunce/ http: //eskola. zvjezdarnica. hr/osnove-astronomije/sunce/grada-sunca/ http: //e-kako. geek. hr/znanost/astronomija/kako-to-da-je-sunce-crvenokada-zalazi/#ixzz 3 Xwd 1 khy. B http: //www. dailygalaxy. com/my_weblog/2009/05/cataclysmic-orb. html http: //hr. wikipedia. org/wiki/Sun%C 4%8 Deva_baklja http: //znanost. geek. hr/clanak/pred-solarnim-smo-maksimumom-stodoista-znamo-o-tome/ This work has been supported in part by Croatian Science Fundation under the project 6212 „Solar and Stellar Variability“. This work has been also supported in part by the University of Rijeka under the project number 13. 12. 1. 3. 03.
- Slides: 41