Koliko je visok toranj primjer divergentnog miljenja Znanstvenik

Koliko je visok toranj? (primjer divergentnog mišljenja) Znanstvenik Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i veliki zaljubljenik u matematiku priča o nezgodama jednog učenika srednje škole koji u Sjedinjenim Državama mora polagati ispit iz fizike da bio primljen na sveučilište. Profesor ga pita: “Kako ćeš izmjeriti visinu tornja s pomoću barometra? ” Mladić odgovara: “U džepu imam klupko konca, za nj vežem barometar, popnem se na toranj i spustim barometar a zatim izmjerim dužinu konca. ” Profesor nemilosrdno odgovara: “Pao si!” Profesor je od učenika očekivao ovakav odgovor: barometar mjeri tlak, a tlak se mijenja s visinom (jer je pritisak zraka na živu različit). Na svakih deset i pol metara stupac žive spušta se za 1 milimetar; pa ako je tlak na zemlji 760 mm, a 757 na vrhu tornja, to znači: 760 - 757 = 3; 10, 5 x 3 = 31, 5: toranj je visok 31, 5 metra. Student se ipak nije predao. Obratio se sudu i sudac je dopustio da još jednom ide na ispit. Ovog puta ga je ispitao osobno profesor Gell-Mann. Obratio se studentu ovako: “Zaboravimo što je bilo na prošlom ispitu. Evo barometra, ovdje vani je toranj, reci mi kako ćeš barometrom izmjeriti visinu tornja. ” Student je napravio bilješke i rekao: našao sam 21 rješenja pa ne znam koje je najbolje” Gell-Mann, iznenađem, zatraži da nabroji sva rješenja. Mladić počne: Prvo rješenje: stavit ću barometar na zemlju uz zid tornja pa napraviti zarez na zidu na vrhu barometra, onda ću barometar postaviti na zarez, pa napraviti novi zarez i tako dalje dok ne dođem do vrha. Drugo rješenje: čekat ću sunce, staviti barometar na zemlju i zmjeriti njegovu sjenu pa usporediti sa sjenom tornja i tako odrediti visinu na način kao je to uradio Tales. Treće rješenje: popet ću se na vrh tornja s kronometrom, bacit ću barometar, izmjeriti vrijeme pa po formuli zakona o sili teže i ubrzanju izračunati visinu tornja. Četvrto rješenje: izračunat ću po padu tlaka (kako je drugi profesor tražio). Peto. . . šesto. . . rješenje. . . A na kraju je i dvadeset i prvo rješenje, koje možda nije odveć “pošteno”. Otići ću do čuvara tornja, pokazati mu barometar i darovati mu ga - ako mi kaže koliko je toranj visok!”

KREATIVNOST (STVARALAŠTVO) Mjesto stvaralaštva u obrazovnom procesu: OBRAZOVANJE (kvaliteta ličnosti određena znanjem i sposobnostima) ZNANJE (materijalni zadaci) ČINJENICE (konkretno) GENERALIZACIJE (apstraktno) SPOSOBNOSTI (funkcionalni zadaci) SENZORNE, PRAKTIČNE, IZRAŽAJNE, INTELEKTUALNE MIŠLJENJE (proces zahvaćanja odnosa i veza) KONVERGENTNO (logičko zaključivanje) DIVERGENTNO (stvaranje novih ideja)

Divergentno mišljenje prema Guilfordu: a) redefinicija – nova upotreba likovnih sadržaja b) osjetljivost za probleme – sposobnost otkrivanja likovih problema c) fluentnost – raspolaganje bogatstvom ideja d) originalnost – sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje e) elaboracija – razrađivanje originalne ideje u detalje f) fleksibilnost – lako napuštanje uhodanih putova Kreativnost je pristup problemu. Za proizvodnju novog djela potreban je fond znanja i iskustva – stvaranje novih spojeva. Odrednice kreativnosti: - povezivanje ranije nepovezanih stvari - djelatnost koja daje originalne produkte (neponavljanje) visoke društvene vrijednosti Kreativnost je suprotna konformizmu. Konformizam (kon+forma, spajanje, isti oblik): podudaran s drugima, jednolik, suglasnost s većinom; oportunizam, nemanje svog stava i mišljenja već se preuzima stajalište (većinske) okolice. Pušenje, Mc Donalds, šablone, lažni moral i emocije, kič. Pablo Picasso: Glava bika, 1943. Picasso uzima dva poznata elementa – - sjedalo i upravljač bicikla – i stvara od njih novi spoj. Mentalni skok povezuje dotada nepovezano u nešto originalno.

Irving Taylor Nivoi kreativnosti: Generativno stvaralaštvo: - ekspresivno stvaralaštvo - produktivno stvaralaštvo - inventivno stvaralaštvo zadaci obrazovnih sustava Konstruktivno stvaralaštvo: - inovativno stvaralaštvo - emergentivno stvaralaštvo (autentično nove cjeline) Razvoj kreativnosti: 1. kreativnost spontane aktivnosti – samostalno izražavanje, spontani djetetov izraz 2. kreativnost usmjerene aktivnosti – spontano izražavanje uz svjesno nastojanje za poboljšanjem, postizanjem “sličnosti” s realnim objektom 3. kreativnost invencije – opažanje i izražavanje novih likovnih odnosa 4. kreativnost inovacije – donošenje značajnih promjena u likovnom izrazu unošenjem složenijih likovno-jezičnih i tehničkih mogućnosti 5. kreativnost stvaranja – stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustava – stilova 6. Dječja kreativnost je definirana stupnjevima 1. , 2. i 3. , a djelomično 4.

Faze misaonog i likovnog razvoja djeteta i stupnjevi kreativnog procesa: Godine starosti 1, 2, 3 4, 5, 6 mišljenje predpojmovno konkretno predoperacijsko pristup okolini 7, 8, 9, 10 konkretno operacijsko spontani 11, 12, 13, 14, 15 16, 17 apstraktno intelektualno vizualni faze likovnog razvoja faza izražavanja primarnim simbolima faza izražavanja složenim simbolima (faza sheme) faza intelektualnog realizma faza vizualnog realizma likovni pojmovni sustavi stupnjevi kreativnosti 1. kreativnost spontane aktivnosti 2. kreativnost usmjerene aktivnosti 3. kreativnost invencije 4. kreativnost inovacije

Teorije psihičkog razvoja (Langer): 1. Teorija mehaničkog ogledala – odražavanje okoline. Pasivno. Izrastamo u ono što okolina učini od nas. 2. Teorija organske svjetiljke – autoformativan proces. Aktivno. Izrastamo u ono što načinimo od sebe. 3. Psihoanalitička teorija – stalni sukob instinkta i vanjskog svijeta. Odgovara NA i brani se OD poriva i utjecaja. Poticanje kreativnosti – osnovna načela: Ometanje stvaralaštva: - crtanje djeci - bodrenje manipuliranje idejama i predmetima - ispravljanje dječjih oblika - provjeravanje ispravnosti ideje (više “kako”, manje “što”) - slikovnice za bojenje - ohrabrivanje novog, izvornog mišljenja - prenaglašavanje vrijednosti - suzdržavanje od prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne - urednost i preciznost - traženje alternativnog načina rješenja i mogućnosti (variranje, analogija) - nametanje šablona - pitanje “ što bi bilo da je bilo drugačije” - poticanje učenika da postavljaju pitanja - nagrađivati nekonformističko mišljenje - pomagati učenicima u nalaženju izvora informacija - poticati grupno rješavanje problema (“brainstorming”)

Divergentne igre: 1. Verbalne: -Nastavljanje priče: Zadane riječi: vrata, brod, sedam, vilica, velik, sreća, stare čizme, prehlađen mrav, nanopodi, val x 4 Početak: “Bilo je to u vrijeme kada su se ptice počele gnijezditi u bradama mudraca. . . -Stvaranje veza: - Izmjene riječi: 1. ŠTAAM mašta 2. MOĆOP pomoć 3. GARIT tigar Moguće veze: 4. PADAZ zapad 5. LUPAK klupa kalup kretanje, izvor stredstava za život ljudi, opasne kad se naljute. . . 6. VANAR vrana narav 7. LMAAP lampa palma 8. AVART vatra trava Što je zajedničko rijeci i pčeli? ravan

2. Vizualne: Dovrši crtež kako želiš:

3. Prostorne - različite upotrebe predmeta (štap, stolac. . . ) 4. Zvukovne - različito izgovaranje glasa (npr. “a”) Makni sedam šibica da ostane pet kvadrata: - dodavanje različitih pokreta 5. Logičke - problemske priče - matematički (numerički, geometrijski) i fizikalni zadaci 1 2 3 = 1 1 2 3 4 5 = 1 Npr. : 1+2: 3=1 1 x 2+3 -4=1 1 + 23 : 4 - 5 = 1 Umetni znakove aritmetičkih operacija tako da rezultat bude 1. Dozvoljeno je dvije susjedne brojke udružiti u jedan broj (npr. 1 2 = 12). Kombiniraj predmete i postavi svijeću uza zid: