KNJIGOVODSTVENA DOKUMENTA KONTA Pojam knjigovodstvenih dokumenata n Pismeni

  • Slides: 17
Download presentation
KNJIGOVODSTVENA DOKUMENTA KONTA

KNJIGOVODSTVENA DOKUMENTA KONTA

Pojam knjigovodstvenih dokumenata n Pismeni dokaz da je nastala neka poslovna promena naziva se

Pojam knjigovodstvenih dokumenata n Pismeni dokaz da je nastala neka poslovna promena naziva se dokumenat za knjiženje ili pravdanje (knjigovodstvena isprava) , odnosno temeljnica (jer služi kao temelj – osnov za knjiženje)

Da bi dokumenat bio verodostojan, moraju ga potpisati ovlašćena lica sa suprotnim interesima n

Da bi dokumenat bio verodostojan, moraju ga potpisati ovlašćena lica sa suprotnim interesima n Svaki dokumenat mora imati: datum i mesto kada je napisan dokument, naziv dokumenta, opis poslovne promene i iznos iskazan u dinarima, potpis lica n

Podela n 1) 2) - - Prema mestu nastanka: Strana ili spoljna dokumenta –

Podela n 1) 2) - - Prema mestu nastanka: Strana ili spoljna dokumenta – ona koja dolaze u preduzeće sa strane, koja se primaju od drugih preduzeća Sopstvena – ona koja se sastavljaju u samom preduzeću. Mogu biti: Unutrašnja (interna) – pišu se u samom preduzeću (trebovanje, prijemnica, interna dostavnica. . ) Spoljašnja – sastavljaju se u preduzeću , a zatim šalju drugima (fakture, otpremnica, virmani…)

n 1) 2) Prema sadržaju: Izvorna ili originalna – njima se dokazuje izvršenje neke

n 1) 2) Prema sadržaju: Izvorna ili originalna – njima se dokazuje izvršenje neke poslovne promene (trebovanje, prijemnica. . ) Izvedena ili zbirna dokumenta – sadrže spisak više izvornih dokumenata (pregledi trebovanja, knjiga ulaznih i izlaznih faktura. . )

Prema nameni: 1) Pravdajuća – dokazuje se nastanak neke promene (priznanica, prijemnica, povratnica. .

Prema nameni: 1) Pravdajuća – dokazuje se nastanak neke promene (priznanica, prijemnica, povratnica. . ) 2) Nalogodavna dokumenta – ona kojima se olakšava ili ubrzava tehnika rada u knjigovodstvu (nalog za knjiženje). Nalog za knjiženje je pismena zabeleška kojom rukovodilac knjigovodstva naređuje da se izvrši knjiženje odgovarajuće poslovne promene n

n 1) 2) 3) KONTROLA I ČUVANJE KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA Kontrola može biti: FORMALNA RAČUNSKA

n 1) 2) 3) KONTROLA I ČUVANJE KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA Kontrola može biti: FORMALNA RAČUNSKA SUŠTINSKA

n FORMALNA – proverava se da li - - dokument sadži sve potrebne podatke

n FORMALNA – proverava se da li - - dokument sadži sve potrebne podatke i da li su dokumenta uredno popunjena Glavna načela urednosti: Dokumenta se popunjavaju mastilom ili pisaćom mašinom Ako se dokumenta izdaju u više primeraka, mora se označiti koji je primerak za knjiženje Prazan prostor mora da se poništi

- Pogrešno napisana cifra ili tekst ne smeju da se brišu ni da se

- Pogrešno napisana cifra ili tekst ne smeju da se brišu ni da se ispravljaju pisanjem jedne cifre preko druge, kao ni pisanjem slova ili reči jednih preko drugih. Pogrešno napisana cifra ili tekst moraju se precrtati tankom crtom (da bi se videlo šta je prethodno bilo napisano), iznad toga treba napisati tačne cifre i tekst. Dokumenta iz blagajne i banke ne ispravljaju se , već se pogrešno popunjen dokumenat mora poništiti i napisati novi

n RAČUNSKA KONTROLA Kontrolišu se računske radnje i na taj način proverava tačnost svih

n RAČUNSKA KONTROLA Kontrolišu se računske radnje i na taj način proverava tačnost svih brojeva n SUŠTINSKA KONTROLA Proverava potpunu tačnost, pravilnost i istinitost sadržine svih podataka unetih u dokumenat (npr, da li su unete stvarne vrste, količine i cene) Naziva se i materijalna kontrola

Preduzeća su dužna da uredno čuvaju poslovne knjige, kao i knjigovodstvenu dokumentaciju. Načini čuvanja

Preduzeća su dužna da uredno čuvaju poslovne knjige, kao i knjigovodstvenu dokumentaciju. Načini čuvanja određuje se zakonom ili pravilnicim apredueća n Određene poslovne knjige, dokumenta, čuvaju se trajno (npr, matična knjiga) n Nalozi za knjiženje se numerišu i odlažu u posebne fascikle, na koricama fascikle se ispisuje naziv preduzeća, odeljenja, redni broj, godina… n

POJAM I OBLICI KONTA n n n Reč konto je italijanskog porekla i znači

POJAM I OBLICI KONTA n n n Reč konto je italijanskog porekla i znači račun Konta (računi) su šeme (tabele) na kojima se beleže stanja i promene stanja, povećanja ili smanjenja pojedinih delova sredstava i izvora sredstava. Zato se za svaki oblik sredstava i njihovih izvora ostvara poseban račun – konto. Svaki konto mora imati naziv. Na kontima se prati stanje i promene na sredstvima i izvorima sredstava, povećanja i smanjenja njihovog stanja

Vrste konta: n Stepenasti oblik konta 200__ OPIS 11. 01. 12. 01. 15. 01.

Vrste konta: n Stepenasti oblik konta 200__ OPIS 11. 01. 12. 01. 15. 01. Početno stanje Ulaganja Saldo Isplata saldo Iznos 1. 000 + 200 1. 200 -300 900

n Ovaj oblik konta se ređe upotrebljava, jer ne daje podatke o prometu, zahteva

n Ovaj oblik konta se ređe upotrebljava, jer ne daje podatke o prometu, zahteva više vremena pri izračunavanju salda i postoji velika mogućnost greške

Konto po foliju – vrlo je pregledan, male su mogućnosti greške, ali se retko

Konto po foliju – vrlo je pregledan, male su mogućnosti greške, ali se retko upotrebljava jer je neekonomičan 200 OPIS Iznos

Konto po pagini (jednostrani konto) – često se koristi u praksi, jer je najekonomičniji

Konto po pagini (jednostrani konto) – često se koristi u praksi, jer je najekonomičniji 200 OPIS Duguje Potražuje Saldo

Konto u obliku slova “T” – u praksi se ne upotrebljavaju Duguje Naziv konta

Konto u obliku slova “T” – u praksi se ne upotrebljavaju Duguje Naziv konta Potražuje