KLIMATSKE PROMJENE U CRNOJ GORI Tijana Bojovi II3

KLIMATSKE PROMJENE U CRNOJ GORI Tijana Bojović, II-3 JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola, Nikšić

• Faktori koji utiču na klimu Crne Gore su: -geografska širina; -udaljenost od mora; -reljef; -nadmorska visina; -jezera; -zemljište; -biljni pokrivač • Na klimu Crne Gore utiču još: -velike vodene površine Jadranskog mora i Skadarskog jezera -planinsko zaleđe u blizini obale i planina Durmitor, Bjelasica i Prokletije

• U primorju i Zetsko-Bjelopavlićkoj ravnici vlada sredozemna klima, sa toplim i suvim ljetima i blagim i kišovitim zimama. • Tokom zime sa kopna ka moru duva suva i hladna bura, dok u jesen sa mora duva jug, donoseći topao vazduh i velike padavine. • Planina Orjen spada u najkišovitija mjesta u Evropi.

⦿ • Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, mjereno decenijama ili milionima godina. ⦿ • Predstavljaju promjene u prosječnim klimatskim elementima, raspodjeli klimatskih događaja ili sve češćoj pojavi ekstremnih vremenskih događaja.

• U poslednje vrijeme klimatske promjene se obično odnose na promjene klime, posebno na sve veći ljudski uticaj na klimatske promjene koji je povezan s globalnim otopljavanjem. • Meteorolozi su poslednjih decenija zapazili brojne klimatske promjene, od povećane temperature do povišenja nivoa mora. • Klimatske promjene u Crnoj Gori su u posljednjih nekoliko godina prouzrokovale učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature, češće i duže toplotne talase, veći broj tropskih dana i tropskih noći, poplave…

• Iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore kažu da se može očekivati porast temperature za 1, 3 stepena Celzijusa, a smanjenje padavina do 10 % tokom zime i proljeća. Može se očekivati povećanje broja sušnih dana i toplotnih talasa tako da oni budu sve češći, intezivniji praćeni sušama i šumskim požarima. Takođe treba napomenuti da će biti veći intenzitet padavina u budućnosti što može dovesti do pojave poplava i klizišta.

ANALIZA POSTOJEĆE SITUACIJE U CRNOJ GORI Trenutno, u Crnoj Gori se domaći strateški i pravni okvir samo u određenoj mjeri bavi pitanjima klimatskih promjena. Donešena je Nacionalna strategija u oblasti klimatskih promjena do 2030. godine, no, ova oblast zahtijeva značajnije integrisanje u sve sektorske politike, strategije i planove. Naime, politika u oblasti klimatskih promjena, uključujući mjere za ublažavanje i prilagođavanje, je čvrsto međusektorski povezana sa aktivnostima čitave državne uprave. Integracija klimatske politike u relevantne sektorske politike tek treba da se implementira u pravom smislu te riječi.

Na osnovu GHG Inventara iz 2009. godine, dokument Procjena tehnoloških potreba za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje za Crnu Goru (TNA) definiše dvije grupe prioritetnih sektora koji se mogu grupisati kao: -pod-sektori prioritetni za ublažavanje (mitigaciju), odnosno smanjenje emisija GHG (snabdijevanje energijom, potrošnja energije u stambenom i uslužnom sektoru, proizvodnja aluminijuma i drumski saobraćaj), - pod-sektori prioritetni za adaptaciju, odnosno prilagođavanje klimatskim promjenama (vodni resursi, javno zdravlje, poljoprivredno zemljište, poljoprivredna proizvodnja, obalno područje i šume) Lokalne samouprave bi prilikom izrade startegija adaptacije na klimatske promjene trebalo posebnu pažnju posvetiti sektoru saobraćaja, energetske efikasnosti, urbanog razvoja i zelene infrastrukture, te upravljanju vodama i šumama i poljoprivredi

Glavni grad Crne Gore, Podgorica, je u prvoj polovini 2016. godine donio Strategiju adaptacije na klimatske promjene. U ovom dokumentu Podgorica je isplanirala nekoliko mjera za mitigaciju (unapređenje javnog prevoza, unapređenje biciklističkog saobraćaja i izgradnju više kružnih tokova) i veći broj strukturalnih i nestrukturalnih mjera adaptacije na klimatske promjene. Od strukturalnih mjera adapatacije, kao visokoprioritetne mjere su izdvojili: ozelenjavanje trgova sa pergolama, regulaciju bujičnih tokova, u cilju zaštite od poplava, primjenu svijetlih boja fasada, u cilju sprječavanja od pregrijavanja u istim, planske mjere u cilju borbe sa poplavama u urbanom planiranju. Od nestrukturalnih mjera su predvidjeli: edukativne kampanje, uspostavljanje lokalnog sistema upozoravanja na nepovoljne vremenske prilike, sistem ranog upozoravanja na požare i obavještavanje građana o kvalitetu vode za piće.

Zahvaljujući prirodnim specifičnostima, Crna Gora ima značajan potencijal za zeleni razvoj. Te prirodne pogodnosti potrebno je prepoznati kroz jasnu viziju zelenog razvoja. Vizija zelene budućnosti Crne Gore može biti ostvarena jedino ako se premoste najveće barijere, kao što su nedostatak odgovarajućih administrativnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta za zeleni razvoj, neuravnotežen regionalni razvoj. Među mladima promovisati ekološke, progresivne i liberalne ideje, koje će doprinijeti boljoj i održivoj budućnosti svih nas.

HVALA NA PAŽNJI!