KLASINA ANTIKA KNJIEVNOST Pojam antika dolazi od latinskog

KLASIČNA (ANTIČKA) KNJIŽEVNOST

� Pojam antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan. � U osnovnom značenju, odnosi se na kulture Stare Grčke i Rima i kulture pod njihovim utjecajem. � U širem smislu znači "davnina".

� Grčka klasična književnost je napravila velikog utjecaja na europsku kulturu, a ujedno i onu svjetsku, te na zapadnu civilizaciju. Osim izrazitog utjecaja na kulturu, grčka je književnost unaprijedila i književnost kao takvu u samom smislu.

OSNOVNO ZNAČENJE � Stara Grčka je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike. Taj naziv se ne odnosi samo na područje današnje grčke države, nego i na područja naseljena Grcima u doba antike: Cipar, egejska obala Turske, Sicilija i južna Italija (poznata kao Velika Grčka), te razbacane naseobine na obalama današnje Albanije, Bugarske, Egipta, Francuske, Hrvatske, Libije, Španjolske i Ukrajine.

� Grčku književnost dijelimo na četiri pregledna doba koje karakteriziraju specifični oblici koji nastaju i pisci koji djeluju u tom vremenu. � Homer

ARHAJSKO DOBA (750. G. PR. KR. – 450. G. PR. KR. ) � � Arhajsko doba karakterizira različitost naglasaka i dijalekata u tadašnjoj Grčkoj, plemena, razjedinjenost i narodna predaja. U to doba ne koristi se puno pismo i tekstualni oblik bilježenja književnih djela (iako je alfabet poznat) već je težište na usmenoj narodnoj predaji. Iz toga najpoznatija djela su epovi Ilijada i Odiseja, ali tu su i neke lirske vrste poput elegije.

KLASIČNO DOBA (450. G. PR. KR. – 323. G. PR. KR. ) � � Klasično doba odlikuje procvat atenske diplomacije i kulture te ponovne ujedinjenje polisa te početak kolonizacije Sredozemlja. U ovom vremenu najveći procvat doživljavaju dramske vrste zajedno sa svojim piscima; Eshilom, Sofoklom i Euripidom. U to doba na snazi je i filozofija i različite filozofske škole poput Platonove i Aristotelove.

HELENISTIČKO DOBA (323. G. PR. KR. – 30. G. PR. KR. ) � � Ovo razdoblje obuhvaća grčku kulturu pod utjecajem makedonske kulture sve do raspada Makedonije i pada pod rimsku vlast. U tom vremenu popularne su kraće vrste, a ističe se visoko obrazovana manjina i književni život nije više ograničen na manji prostor. Aleksandar III. Veliki

CARSKO [RIMSKO] DOBA (30. G. PR. KR. – 476. G. ) � U ovome vremenu nastaje roman, grčka književnost je pod utjecajem rimske i u svom opsegu je ograničena. Pisci tadašnjega vremena pišu i pobuđuju motive vezane uz doba velike, herojske Grčke te na epski način nastoje pobuditi interes za nezavisnu i samostalnu Grčku.

RIMSKO CARSTVO � Rimska književnost uvelike je pridonijela razvitku europske kulture i književnosti. Rimska književnost ne postiže osobite rezultate u stvaranju novih vrsta (osim satire) već se usmjerava na usavršavanje postojećeg. � Rimska književnost uvelike se oslanja na grčku, ponekad ju čak i doslovno imitira, no kasnije u svojoj povijesti, rimska književnost ostvaruje iznimna djela.

Rimsku književnost kao i grčku dijelimo na četiri povijesna doba:

ARHAJSKO DOBA (240. G. PR. KR. – 80. G. PR. KR. ) � � � U ovome vremenskom razdoblju još nema značajnijih pisaca niti djela jer prevladava prevođenje grčkih djela na latinski jezik. Komediografi Plaut i Terencije jedini ostvaruju značajnija djela, ali to su sve obrade već postojećih grčkih komedija. Otkad je Plauta odnijela smrt, komedija tužna postade, scena je prazna, a Smijeh i Igra i Šala, stihovi bezbrojni plakati stadoše svi k'o jedan. � � � Postquam est mortem aptus Plautus, Comoedia luget, scaena est deserta, ac dein Risus Ludus Iocusque, et numeri innumeri simul omnes conlacrimarunt.

ZLATNO DOBA (80. G. PR. KR. – 14. G. ) � � U zlatnom dobu rimska književnost uistinu doživljava vrhunaca. Mnoga djela velike književne vrijednosti su stvorena. Epove pišu Vergilije, Lukrecije i Ovidije; u epigramu se ističe Katul; u ljubavnom pjesništvu tu su Ovidije, Tibul i Propercije, a u lirici, satiri i poslanicama najjači predstavnik je Horacije. Od proznih pisaca tu su Cezar, Salustije i Livije, a praksu i teoriju govorništva predstavlja Ciceron.

SREBRNO DOBA (14. G. – 117. G. ) Srebrno doba je po književnim ostvarenjima nešto manje vrijednosti od zlatnoga doba zbog manjka novina, ali uspjesi se ostvaruju u satiri, romanu, basni, epigramu, tragediji i filozofskom eseju. � Ovo doba omeđuju vladavine careva Tiberija i Trajana. �

KASNO DOBA (117. G. – 476. G. ) � U kasnome dobu provincijalni pisci stječu veću reputaciju i popularnost. U ovim djelima prevladava vulgarni latinski jezik, provincijalni govor i izrazi, te kršćanski nauk.

ZANIMLJIVOSTI � Prema tradiciji razdoblje stare Grčke počinje prvim Olimpijskim igrama 776. pr. Kr. , ali većina povjesničara danas produljuje taj termin unatrag do oko 1000. pr. Kr. Tradicionalni datum kraja razdoblja stare Grčke smatra se smrt Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. , a razdoblje koje slijedi naziva se helenističkim razdobljem.

� Isprva su se sportaši natjecali odjeveni u laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su, na igrama, tijekom utrke, jednom trkaču – spale hlačice i nastavio je trčati gol. To je od ostalih atleta ubrzo objeručke prihvaćeno, pa su se natjecatelji od tada natjecali goli. Stadion u Olimpiji

MIRON, DISKOBOL (BACAČ DISKA) � Poliklet: Tezej

Klasično kiparstvo 5. stoljeća pr. Kr. najbolje se upoznaje preko umjetnosti tri glavna predstavnika toga razdoblja: Miron, Poliklet i Fidija. .

RIMSKI FORUM

Rekonstrukcija centra starog Rima

KRAJ ANTIKE � Antika je posljednje razdoblje Starog vijeka, slijedi Srednji vijek.

Granica carstva 476 godine. Zapadno Rimsko Carstvo je crvene, a Istočno plave boje

� � � � Kao kraj razdoblja antike, različiti autori označavaju različite godine i događaje tijekom tri stoljeća: Godina 325. Nicejski koncil, prvi opći sabor kršćanstva, koje te godine postaje priznata religija (a pola stoljeća kasnije i jedina dozvoljena). Godina 393. Održane zadnje starovjekovne Olimpijske igre, nakon toga zabranjene kao poganske. Godina 476. Svrgnut Romul Augustul, posljednji car Zapadnog Rimskog Carstva. Godina 498. Krštenje franačkog kralja Klodviga. Godina 529. Sveti Benedikt iz Nursije osniva prvi samostan na zapadu Godina 565. Smrt bizantskog cara Justinijana I. , posljednjeg koji je imao djelomičnog uspjeha u pokušaju da obnovi nekadašnje jedinstvo istočnog i zapadnog Rimskog carstva. Godina 632. Početak arapskih osvajanja izvan Arapskog poluotoka.

Hrvatski Apoksiomen Nepoznatog autora, II. ili I. stoljeće pr. Kr. bronca, nadnaravna veličina Arheološki muzej u Zagrebu SUVREMENA ZAPADNA KULTURA I CIVILIZACIJA NEZAMISLIVA JE BEZ GRČKE ZNANOSTI I FILOZOFIJE, BEZ RIMSKOG PRAVA, BEZ GRČKE I RIMSKE ARHITEKTURE I UMJETNOSTI. Tanja Pajtak, prof.