KLASIKA 1750 1820 Od 1750 do 1820 godine

KLASIKA 1750. – 1820. Od 1750. do 1820. godine vlada razdoblje Klasike, no djeli se na predklasiku (ili rokoko) i klasiku.

Rokoko se smatra završnom fazom baroka. �Riječ dolazi iz kombinacije dviju riječ: francuske riječi rocaille (vesele dekoracije pećina nepravilnim kamenjem i školjkama) i barocco (barok, ili biser nepravilnog oblika). U glazbi se za ovaj stil češće koristi izraz predklasika a u likovnim umjetnostima

Rokoko se povezuje sa francuskim kraljem Luj XV. Dolaskom na prijestolje, francuski kralj Luj XV. donosi promjene u dvorskoj umjetnosti i modi. Rokoko se razvio u Francuskoj, ali je prihvaćen i u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i drugim zemljama.

Bogati barokni dizajn vremenom se je mijenjao u lakše elemente s više zaobljenosti i prirodnih uzoraka. NE GRADE SE VELIKI DVORCI KAO TVRĐAVE I UTVRDE, VEĆ DVORCI KOJI SLUŽE ZA STANOVANJE I ODMOR. TAKOĐER SE GRADE MANJE GRADSKE PALAČE I KUĆE. SREDIŠTE DRUŠTVENIH OKUPLJANJA NISU VELIKE DVORANE NEGO SALONI. ZIDOVI SU UKRAŠENI POZLAĆENIM UKRASIMA, SLIKAMA I TAPETAMA.

U doba rokokoa sve francusko bilo je moderno od pravila lijepog ponašanja, mode pa sve do priprave jela i izgleda namještaja. Čak je i francuski jezik bio jezik obrazovanih i kulturnih ljudi cijele Europe. �Muška moda: frak, hlače do koljena i svilene čarape, niske cipele s vrpcom, trorogi šešir. �Ženska moda: krinoline pune vrpci i čipkastih ukrasa. �Nosili su vlasulje, lepeze i obilno pudrali nos. �Voljeli su se parfimirati. A zbog prejakog parfimiranja, na dvoru kralja Luja XV. , postojala su i pravila koje dane se mogu koristiti koji mirisi. Toliko su voljeli parfeme da je parfem zamjenjivao sapun i vodu, u 18. stoljeću.

Razum �Vrijeme je prosvjetiteljstva ili razuma. Koristili su razum i znanstvene metode a iskustvo su smatrali temeljem spoznaje. Odbacuju dotadašnje autoritete aristokracije i svećenstva što ih vodi prema borbi za ljudska i građanska prava i slobodi.

Oblici � Klasicizam potiskuje slobodne i uznemirene oblike rokokoa. Osnovno je obilježje klasicizma traženje mirnoće i harmoničnosti, jasnoća, preciznost, suzdržanost, jednostavnost- što je obnovilo interes za antiku. � U arhitekturi dolazi do izražaja monumentalnost, primjena točnih mjera, simetričnost, upotreba stupova, lijepo oblikovana pročelja s naglašenim horizontalama i nizak krov. � U slikarstvu jasna kompozicija, precizan crtež, suzdržane boje. Često se obrađuju antičke teme (Jacques Luj David ). � U kiparstvu - oblici kojima se izražava mirnoća i jednostavnost (Antonio Canova)

�Najnaprednije misli širile su se putem enciklopedija. Time je došlo do rušenja teoloških dogmi i vječnih istina feudalnog društva. Tome su se usprotivili crkva i plemstvo nazvavši enciklopediste đavoljom družbom. No, enciklopedije se pišu i tiskaju u ilegalnosti.

�Sredinom 18. stoljeća dolazi do povratka razumu, prirodi, a umjetnost se oslanja na klasičnu umjetnost stare Grčke i Rima. �Kolijevkom neoklasicizma smatra se Rim, no razvio se u Francuskoj zahvaljujući prosvjetiteljstvu, enciklopedistima i novim društvenim odnosima koje je donijela Francuska revolucija.

Otkrića � 1753. Švedski botaničar Carl Linne, otkriva klasifikacijski sustav za biljke. � 1758. Ruđer Bošković , hrvatski fizičar, matematičar, filozof i astronom, u Beču objavljuje svoje djelo" Teorija prirodne filozofije", u kojem objašnjava teoriju o silama i atomima. � 1764. izum tkalačkog stana � 1769. James Watt usavršio je parni stroj � 1774. Joseph Priestly, engleski kemičar uspio je izolirati kisik.

1775. -1783. američki rat za neovisnost: 1776. objava Deklaracije o neovisnosti, a 1787. donijet Ustav Sjedinjenih Američkih Država � 1789. Počinje Francuska revolucija. � 1793. -1795. Vladavina terora u Francuskoj na čelu s Maksimilijanom Robespierreom: 350 pogubljenja mjesečno. � 1793. Francuska vlada s Robespierreom na čelu zabranjuje štovanje Boga i ustanovljuje se Kult razuma. � 1796. -1797. Pohod Napoleona Bonapartea na Italiju i osvaja njen veći dio. � 1799. Napoleona Bonaparte preuzima vlast u Francuskoj. � 1798. Napoleona Bonaparte ukida papinsku vladavinu i uspostavlja na području papinske države Rimsku Republiku pod upravom Francuske. � 1783. prvi let u balonu na topli zrak, Francuska � 1798. Edward Jenner prikazuje prvo cijepljenje protiv velikih boginja. � 1798. Mađarski izumitelj Alois Senefelder, razvija litografiju �