KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO TRAJANJE obuhvaaju drugu polovicu 17

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

TRAJANJE • obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće • u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni da među njima gotovo nema razlike • no, njihovo se trajanje načelo može odrediti 17. st. 18. st. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO (druga polovica 17. i 18. stoljeće) 19. st.

TRAJANJE • obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće • u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni da među njima gotovo nema razlike • no, njihovo se trajanje načelo može odrediti druga polovica 17. st. tijekom 18. st. KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO 17. st. 18. st. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO (druga polovica 17. i 18. stoljeće) 19. st.

TRAJANJE • obuhvaćaju drugu polovicu 17. stoljeća i 18. stoljeće • u nekim su književnostima klasicizam i prosvjetiteljstvo toliko isprepleteni da među njima gotovo nema razlike • no, njihovo se trajanje načelo može odrediti druga polovica 17. st. tijekom 18. st. KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO 17. st. 18. st. 19. st.

TRAJANJE • U ovom razdoblju ulogu vodeće europske nacionalne književnosti od Italije preuzima francuska književnost. druga polovica 17. st. tijekom 18. st. KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO 17. st. 18. st. 19. st.

TRAJANJE • U ovom razdoblju ulogu vodeće europske nacionalne književnosti od Italije preuzima francuska književnost. druga polovica 17. st. tijekom 18. st. KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO 17. st. 18. st. 19. st.

DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE Sedamnaesto je stoljeće u Francuskoj obilježeno apsolutizmom Luja XIV: • • 17. st. vladao je pune 72 godine Francuska postaje europskom velesilom francuska umjetnost određuje europski ukus ulagao je velika novčana sredstva za poticanje kulture.

DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE Sedamnaesto je stoljeće u Francuskoj obilježeno apsolutizmom Luja XIV: • • 17. st. vladao je pune 72 godine Francuska postaje europskom velesilom francuska umjetnost određuje europski ukus ulagao je velika novčana sredstva za poticanje kulture.

DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE Kraljevski dvor Versailles postaje kulturno središte javnoga života. 17. st. a

DRUŠTVENO-POVIJESNE PRILIKE Osim Luja XIV, na književni život u Francuskoj utjecali su i: • književni saloni • Francuska akademija Henri Testelin, Colbert predstavlja kralju Luju XIV. članove Kraljevske akademije znanosti (1667. )

Jacques-Louis David, Zakletva Horacija (1784. ) KLASICIZAM Javlja se Naziv proizlazi iz ugledanja na klasiku, tj. una. Francuskoj. provjerene vrijednosti antičke. umjetnosti. Ostvaruje se u umjetnosti, ponajprije u književnosti i slikarstvu

a DUH RAZDOBLJA U KLASICIZMU RACIONALIZAM • u sve se može sumnjati i sve se može propitivati, a odgovor na sva pitanja dat će razum • u skladu s tim, prva istina koja služi kao polazište u otkrivanju ostalih istina jest ona koja kaže: ja postojim • filozofski pravac • ističe se važnost razuma u spoznaji stvarnosti • smatra se da je jedina prava spoznaja od općeg prema pojedinačnom (dedukcija) René Descartes, utemeljitelj racionalizma, na slici Fransa Halsa Mislim, dakle jesam.

KLASICIZAM • Boileau piše Pjesničko umijeće po uzoru na antičke poetike • strogo određuje pravila kako treba pisati da bi književno djelo bilo uspješno • uspostavlja hijerarhiju književnih vrsta i ne dopušta miješanje rodova i vrsta Jean-Baptiste Santerre, Portret Nicolasa Boileaua (1678. ) • tragediju smatra najvrednijom književnom vrstom

antički uzori promicanje moralnih vrijednosti racionalizam OBILJEŽJA KLASICIZMA teme iz mitologije i povijesti težnja skladnoj i pravilnoj formi suprotstavljanje baroknoj kićenosti cijene se tragedije i epovi

PREDSTAVNICI KLASICISTIČKE KNJIŽEVNOSTI Fedra Cid Škrtac Jean Racine Pierre Corneille Jean-Baptiste Poquelin Molière TRAGEDIJA KOMEDIJA a

A DUH RAZDOBLJA U PROSVJETITELJSTVU FILOZOFIJA PROSVJETITELJSTVA • • • javlja se u Engleskoj, a najpotpuniji oblik ostvaruje u Francuskoj čine ju racionalizam i engleski empirizam proučava aktualne životne probleme i želi dati njihovo rješenje vjeruje se u svemoć ljudskoga uma ideja o napretku čovječanstva i racionalnoga uređenja svijeta John Locke (otac prosvjetiteljstva) na slici Godfreyja Knellera

a PROSVJETITELJSTVO • sredinom 18. st. Denis Diderot pokrenuo je projekt francuske Enciklopedije • oko projekta okuplja intelektualce iz različitih područja znanosti i umjetnosti • nazivali su se enciklopedisti • cilj im je bio sastaviti cjelokupni prikaz znanja i ljudskih dostignuća iz svih područja djelatnosti Louis-Michel van Loo, Portret Denisa Diderota (1767. )

poučna uloga književnosti ugledanje na filozofiju društveni angažman OBILJEŽJA PROSVJETITELJSTVA važnost svjetonazora „praktične” teme

PREDSTAVNICI PROSVJETITELJSKE KNJIŽEVNOSTI Candide ili Optimizam Gostioničarka Mirandolina François-Marie Arouet Voltaire Carlo Goldoni FILOZOFSKI ROMAN KOMEDIJA a

KLASICIZAM PROSVJETITELJSTVO • javlja se u Francuskoj i Engleskoj • naziv proizlazi iz ugledanja na klasiku, tj. na provjerene vrijednosti antičke umjetnosti • naziv proizlazi iz glagola prosvijetliti – boriti se protiv svih oblika zaostalosti svjetlom uma • ostvaruje se u umjetnosti, najprije u književnosti i slikarstvu • opći duhovni pokret koji se najprije očituje u filozofiji i znanosti • filozofska podloga: Descartesov racionalizam i Lockeov empirizam • reprezentativna književna vrsta: tragedija • reprezentativna književna vrsta: filozofski roman a