Katedra za financijsko pravo i financijsku znanost 1

Katedra za financijsko pravo i financijsku znanost 1

ISPITNA LITERATURA Knjige: • Jelčić, Lončarić Horvat, Šimović, Arbutina, Mijatović, Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008; • Šimović, Arbutina, Mijatović, Rogić Lugarić, Cindori, Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2010 (u pripremi); Pravni izvori: važeći propisi 2

RAZGRANIČENJA I VEZE • • • Upravno pravo Građansko pravo Trgovačko pravo Europsko pravo – europsko porezno pravo Međunarodno (javno) pravo – međunarodno porezno pravo 3

POVIJESNI ASPEKT – NEKI NAGLASCI • 1929. – velika ek. kriza i rješenja – javnofin. aspekt • poslijeratno razdoblje – država blagostanja i njezina kriza, neoliberalni odgovor • aktualni problemi 4

OPRAVDANJE UBIRANJA POREZA • TEZA: POTREBNO JE OPRAVDATI: NE SAMO OPOREZIVANJE OPĆENITO, NEGO i IZBOR POREZNOG DOBRA (IZVORA), TE IZBOR POREZNOG OBLIKA (A NAPOSE STOPE) • TEORIJE: SILE, CIJENE, ŽRTVE, REPRODUKCIJE POREZA, ORGANSKA, SOCIJALISTIČKA • PITANJE OSTVARENJA PRAVEDNOSTI OPOREZIVANJEM 5

NAČELA OPOREZIVANJA NAČELO: kriterij za prosuđivanje i djelovanje PITANJE: kome su načela oporezivanja namijenjena (poreznoj vlasti ili obveznicima) • 1. 2. 3. 4. ADAM SMITH: Proporcionalnost Određenost porezne obveze Ugodnost podmirenja porezne obveze Troškovi podmirenja porezne obveze – što niži 6

ADOLPH WAGNER • 1. 2. FINANCIJSKO-POLITIČKA NAČELA izdašnost (dostatnost) prilagodljivost (elastičnost) • 1. 2. EKONOMSKO-POLITIČKA NAČELA izbor poreznog izvora izbor poreznog oblika • 1. 2. SOCIJALNO-POLITIČKA NAČELA univerzalnost ravnomjernost • 1. 2. 3. POREZNO-TEHNIČKA NAČELA određenost ugodnost jeftinoća ubiranja 7

NOVIJA NAČELA • Načelo transparentnosti • Načelo neutralnosti 8

ODREDNICE DEFINICIJE POJMA “POREZ” 1. 2. 3. 4. 5. 6. DERIVATIVNOST PRISILNOST UBIRANJE U OPĆEM INTERESU ODSUTNOST NEPOSREDNE PROTUNAKNADE NEDESTINIRANOST UBIRANJE U NOVCU 9

PODJELE POREZA RAZLIČITE SISTEMATIZACIJE (DIHOTOMIJE) • IZRAVNI (neposredni) i NEIZRAVNI (posredni) (kriteriji: prevaljivost; kada biva plaćen) • SUBJEKTNI i OBJEKTNI; SINTETIČKI i ANALITIČKI (kriterij: uzimanje ili neuzimanje u obzir osobnih svojstava poreznog obveznika) • PRETPOSTAVLJENI i FAKTIČNI • REPARTICIJSKI i KVOTNI 10

POREZNA TERMINOLOGIJA • POREZNO DOBRO (POREZNI IZVOR) • POREZNI OBVEZNIK (uloge u postupku oporezivanja: porezni obveznik, porezni destinatar, porezni platac, konačni platac poreza) • POREZNI PREDMET (OPOREZIVI DOGAĐAJ, POREZNI OBJEKT); POVOD ZA OPOREZIVANJE • POREZNA OSNOVICA • POREZNA STOPA 11

OBUHVAT POREZNE OBVEZE (ELEMENTI UTVRĐIVANJA OVLAŠTENJA NA OPOREZIVANJE) – IZRAVNI POREZI (DOHODAK, DOBIT) 12

Obuhvat porezne obveze pregled 1. Osobni obuhvat • Sadržajna dimenzija • Formalna dimenzija 2. Predmetni obuhvat • Sadržajna dimenzija • Teritorijalna dimenzija 13

1. OSOBNI OBUHVAT - SADRŽAJNA DIMENZIJA – MATERIJALNA ODREĐENOST POREZNOG OBVEZNIKA (fizičke i pravne osobe) - FORMALNA DIMENZIJA– KONKRETIZIRANJE VEZANOSTI POREZNOG OBVEZNIKA ZA ODREĐENU POREZNU JURISDIKCIJU (državljanstvo, fiskalna rezidentnost, fiskalna nerezidentnost) 14

DIGRESIJA - PODUZETNIK I GOSPODARSKA DJELATNOST OPZ, Članak 39. (1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona je svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti, koja gospodarstvenu djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. (2) Gospodarskom djelatnošću u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih 15 koristi.

MJESNA ODREĐENOST POREZNOG OBVEZNIKA (FORMALNA DIMENZIJA) OPZ, Članak 37. (1) Mjesna određenost poreznog obveznika utvrđuje se: 1. za fizičke osobe prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, 2. za pravne osobe prema sjedištu upisanom u sudski registar ili drugi registar, odnosno upisnik. (2) Ako se mjesna određenost ne može utvrditi prema stavku 1. ovoga članka, onda se utvrđuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje poreznog postupka. 16

REZIDENTNOST FIZIČKIH OSOBA • PREBIVALIŠTE, I • UOBIČAJENO BORAVIŠTE 17

OPĆI POREZNI ZAKON NORME ZA ODREĐENJE PREBIVALIŠTA I UOBIČAJENOG BORAVIŠTA Članak 38. (1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan (2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. (3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. (4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. 18

Rezidentnost pravnih osoba • Primjenjuje se mjesto sjedišta (registracija, osnivanje), ali • Primjenjuje se i mjesto stvarne uprave (mjesto na kojem se donose strateške odluke društva, gdje zasjeda uprava – ne odnosi se na svakodnevno upravljanje društvom) 19

ZAKON O POREZU NA DOBIT Rezident i nerezident ZPDob, članak 3. (1) Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe 1. čije je sjedište upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili 2. kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. 3. Rezidenti su i poduzetnici fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik. (2) Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka. (nomotehničko-logička opaska: treba: NITI JEDAN od uvjeta. . . itd. ) 20

2. PREDMETNI OBUHVAT • SADRŽAJNA DIMENZIJA (dohodak, dobit) • TERITORIJALNA DIMENZIJA (načelo svjetskog dohotka, načelo zemlje izvora) – MJESNA ODREĐENOST OPOREZIVOG DOHOTKA I DOBITI 21

DOHODAK SADRŽAJNA DIMENZIJA - TEORIJE - Teorija izvora (Fuisting), - Teorija sveobuhvatnog dohotka (SHS), - Pristup oporezivanja potrošnje - potrošni porez na dohodak, - TEORIJA TRŽIŠNOG DOHOTKA ZAKON O POREZU NA DOHODAK (ZPDoh) 3. Izvori dohotka Članak 5. (1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka. (2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest: 1. dohodak od nesamostalnog rada, 2. dohodak od samostalne djelatnosti, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak. 22

DOBIT SADRŽAJNA DIMENZIJA (Zakon o porezu na dobit) III. POREZNA OSNOVICA 1. Opće odredbe Članak 5. (1) Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona. (2) Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu. (3) Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu, a utvrđuje se prema odredbama ovoga Zakona. (4) U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 23

3. ODREĐENJE OBUHVATA - NEOGRANIČENA POREZNA OBVEZA (rezidentnost ili državljanstvo + svjetski dohodak) - OGRANIČENA POREZNA OBVEZA (nerezidentnost ili ne-državljanstvo + zemlja izvora) 24

RJEŠENJE PROBLEMA DVOSTRUKE REZIDENTNOSTI PROPIS REPUBLIKE HRVATSKE - OPZ. čl. 38. st. 3. : Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. MEĐUNARODNO POREZNO PRAVO – OECD MODEL UGOVORA O IZBJEG. DVOSTR. OPOR. DOHOTKA I IMOVINE (i svi hrvatski porezni ugovori), Čl. 4. st. 2. a) Ako je fizička osoba, prema čl. 4. st. 1. Model-ugovora OECD, rezident obiju država-ugovornica, primjenjuje se prvi supsidijarni kriterij - utvrđuje se u kojoj državi fizička osoba ima stalno mjesto stanovanja (prebivalište); b) Ako fizička osoba ima i stalno mjesto stanovanja u obje države, rezidentnost se određuje prema tome gdje je središte njezinih životnih interesa, tj. u kojoj su državi njezine osobne i ekonomske veze bliskije; c) Ako i ovaj supsidijarni kriterij ne da odgovor jer se ne može ustanoviti u kojoj državi postoji veća bliskost osobnih i ekonomskih veza, rezidentnost se određuje prema tome u kojoj državi osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja (uobičajeno boravište); d) Ako se utvrdi da osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja u obje države, ili niti u jednoj od njih, rezidentnost se utvrđuje na temelju državljanske pripadnosti. st. 3. Kad je, sukladno odredbama stavka 1. , osoba koja nije fizička, rezident obiju 25 država ugovornica, tada će se smatrati rezidentom samo one države ugovornice u kojoj se nalazi njezino sjedište stvarne uprave.

OPOREZIVI DOGAĐAJ (PRAVNA OSNOVA NASTANKA POREZNE OBVEZE, POREZNI PREDMET, POREZNI OBJEKT); zapravo: POVOD ZA OPOREZIVANJE • Pravne činjenice su činjenice uz koje pravna norma veže neki pravni učinak, tj. postanak, prestanak ili promjenu prava, odnosno pravnih odnosa. • Porezne-pravne činjenice (skraćeno: porezne činjenice) su činjenice uz koje pravna norma veže neki specifično poreznopravni učinak, tj. postanak, prestanak ili promjenu prava vezanih uz oporezivanje, odnosno porezno-pravnih odnosa. • Oporeziva činjenica jest ona porezno-pravna činjenica uz čije postojanje pravo veže, kao posljedicu, nastanak porezne obveze (pa se, dakle, ona javlja kao povod za oporezivanje). 26

Završno – izračun porezne obveze 1. Definirati porezno dobro (porezni izvor) – društveno opće prihvaćena, u novcu izraziva, vrijednost uz koju pravni poredak veže poreznu obvezu; 2. Kvantitativno konkretizirati (brojčano izraziti) porezno dobro (porezni izvor) ili njegov dio na koji će biti primijenjena por. stopa; 3. Primijeniti poreznu stopu na poreznu osnovicu (izračunati iznos poreza). 27

Metode utvrđivanja činjenica potrebnih za utvrđenje porezne osnovice • Direktna metoda (met. vlastite prijave) • Indirektna met. (met. prijave treće osobe) • Službena metoda • Indicijarna metoda • Metoda parifikacije 28

Porezne stope • Primijeniti poreznu stopu (stope) – Proporcionalnu – Progresivne – Regresivne (? - bivaju li uopće primjenjene? da. ) 29

• CILJEVI OPOREZIVANJA • OTPOR PLAĆANJU POREZA (? ) • IZBJEGAVANJE POREZNE OBVEZE - zakonito izbjegavanje (tax avoidance) - isključivo tuzemno organizirano, - međunarodno organizirano (međunarodno porezne planiranje); - nezakonito izbjegavanje (tax evasion). • MJERE PROTIV IZBJEGAVANJA POR. OBV. 30

HRVATSKA – POREZNO PRAVO - UVOD 31

Porezno pravo - pravni izvori • Ustav (čl. 51) • Opći porezni zakon (OPZ), • zakoni kojima su regulirani pojedini porezni oblici (oporezivanje dohotka, dobiti, dodane vrijednosti, posebni porezi na promet, itd), • prateći pravilnici (uz pojedine zakone), • (Mišljenja Ministarstva financija? ). Napomena: važna i korisna web adresa – Ministarstvo financija, naslovnica, s linkovima: http: //www. mfin. hr/ 32

Ustav, čl. 51. • Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. • Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. 33