KATASTROFE Prezentira T Dujmi i D Suzi Zabranjeno

KATASTROFE Prezentira: T. Dujmić i D. Suzić Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Katastrofa Ø Stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Ø Situacija ili događaj koja zbog lokalnih nemogućnosti nužno zahtijeva pomoć izvana, bilo na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

PODJELA KATASTROFA PRIRODNE KATASTROFE I q KATASTROFE PROUZROKOVANE ČOVJEKOVIM DJELOVANJEM (ANTROPOGENE) q Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Prirodne 1. 2. 3. 4. Geofizičke, Meteorološke/Klimatološke Hidrološke i Ekstraterestrijalne Geofizičke se dalje dijele na: a) potresi, b) vulkanske erupcije, c) cunami, d) odroni zemljišta i e) klizanje tla 1. Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Prirodne a) potres Ø Na Zemlji se godišnje zabilježi više od milijun podrhtavanja tla, to jest potresa, uglavnom nezamjetljivih za ljudska osjetila Samo 20 do 30 potresa godišnje uzrokuje ljudske žrtve, ponekad i stotine tisuća mrtvih. 95% potresa se javlja u dva uska pojasa: Prvi se proteže obodom Tihog oceana (takozvani Pacifički vatreni krug), Drugi od Azora preko Sredozemnog mora, Male Azije, Kavkaza, Armenskog gorja, Pamira, Himalaje do Indonezije Zemlje u kojima se događa najviše potresa: Čile, Japan i Indonezija Izrazite seizmičke zone su: Pacifički vatreni krug – 53% potresa, Mediteransko-alpsko-himalajsko područje – 41% Ø Ø ü ü ü Ø ü ü Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Zone potresa u RH Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Stupanj 1. 2. Naziv Nezamjetljiv potres Jedva osjetan potres Kratki opis karakteristika Bilježe ga jedino seizmografi. Osjeti se samo u gornjim katovima visokih zgrada. 3. Lagan potres Tlo podrhtava kao kad ulicom prođe automobil. 4. Umjeren potres Prozorska okna i staklenina zveče kao da je prošao težak teretni automobil. 5. Prilično jak potres Njišu se slike na zidu. Samo pojedinci bježe na ulicu. 6. Jak potres Slike padaju sa zida, ormari se pomiču i prevrću. Ljudi bježe na ulicu. 7. Vrlo jak potres Ruše se dimnjaci, crijepovi padaju sa krova, kućni zidovi pucaju. 8. Razoran potres Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca. 9. Pustošni potres Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje. 10. 11. 12. Uništavajući potres Katastrofalan potres Veliki katastrofalan potres Većina se kuća ruši do temelja, ruše se mostovi i brane. Izbija podzemna voda. Srušena je velika većina zgrada i drugih građevina. Kidaju se i ruše stijene. Do temelja se ruši sve što je čovjek izgradio. Mijenja se izgled krajolika, rijeke mijenjaju korito, jezera nestaju ili nastaju. Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Ø Hrvatska – povijesni prikaz katastrofalnih potresa Ø Ø Ø 17. V 1520. , Dubrovnik 03. VI 1626. , Jadran 28 VII 1639. , Dubrovnik 11. II 1699. , Žumberačka gora 12. I 1721. , Kvarner, Rijeka 09. XI 1880. , Medvednica (Zagreb) 02. VII 1898. , Sinjsko polje 08. X 1909. , Pokupsko 29. XII 1942. , Imotsko polje 11. I 1962. , Biokovo 05. IX 1996. , Ston Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

b) Vulkanske erupcije ü ü ü ü ü Erupcija je izbacivanje užarene lave kroz vulkanske kratere iz unutrašnjosti na površinu Zemlje, Eksplozivan proces, nastaje zbog velike količine nakupljenih plinova i vodene pare Mogući su i lokalni potresi. Naziv „Vulkan” potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana, Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana – Pacifički vatreni krug) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore, Mogu biti aktivni i neaktivni, Temperature se kreću od 600 do 1200°C, Najaktivnija vulkanska zona je tzv „Pacifički vatreni krug”, zatim duž središnjeg atlanskog hrbata te sredozemna zona, Kratakaua – vulkanski otok nakon 200 god. mirovanja eksplodirao 1883. te je veći dio otoka raznijet, Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

c) Cunami (tsunami) ü Cunami (tsunami, veleval, jap. lučki val, visoka voda), dugi valovi uzrokovani tektonskim pomicanjem ploča morskog dna, odnosno podmorskim potresima, ü Često ih se pogrešno naziva plimnim valovima, ü Putuje velikim brzinama, u prosjeku oko 700 km/h. ü 805 cunamija događa se na Pacifiku, no mogući su i u ostalim oceanima i 805 cunamija događa se na Pacifiku morima ü ü ü 2004. cunami u Indijskom oceanu Jedna od najsmrtonosnijih katastrofa u ljudskoj povijesti, Nastao je kao posljedica najjačeg desetominutnog potresa u novijoj povijesti (9, 2° MCS), Najmanje 230 000 osoba je poginulo ili nestalo, Zahvatio je obalno područje 14 država, Najteže su stradala obalna područja Sumatre (Indonezija), Šri Lanke, Tajlanda i Indije Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

. Drawing of tectonic plate boundarybefore earthquake Plate slips, causingsubsidence and releasing energy into water. Overriding plate bulges under strain, causing tectonic uplift. The energy released produces tsunami waves. Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Prirodne c) Klizište c) Termin za stjenovitu ili rastresitu stijensku masu odvojenu od podloge koja pod utjecajem gravitacije klizi niz padinu, ü Tipovi klizišta ( Tipovi klizišta razlikuju prema ocrtu klizne plohe, reljefu i prirodi pokreta) ü ü tepih ili slojna ü rotacijska ü stepeničasta blok klizišta i ü klizišta potoci ü „pijana šuma” ü Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Prirodne 2. a) b) c) d) e) f) g) h) i) Meteorološke/KKlimatološke oluja, tuča, olujni vjetar (uključujući tornado i uragan), snježne oluje, lavine, magla, suše, požari i toplinski/hladni val Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Prirodne c) Tornado ü ü ü ü ü Riječ potječe od španjolskog glagola „tornar” (okretati), Zračni vrtlog razorne snage, bijesni rotirajući stup zraka, u dodiru je s tlom, nastaje kao privjesak kumuliforne naoblake i često je viđen kao lijevkasti oblak, jačina tornada se iskazuje prema ljestvici „TORRO” Uvjeti za nastanak tornada: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere. Proces formiranja Tornada Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

c) Uragan ü ü ü 1. 2. 3. radi se o intenzivnom poremećaju u atmosferi s izraženim spiralnim strujanjem zraka, spada u najintenzivnije prirodne nepogode na Zemlji, javlja se u tropskim područjima, ali može i u višim geografskim širinama, ne javlja se u pojasu između 5° južne do 5° sjeverne geografske širine, U svijetu su poznati pod različitim nazivima: Hurricane u Atlantiku, srednjoj Americi, te u istočnom dijelu sjevernog Pacifika, Tajfun uz zapadne obale Pacifika i Willy-willies u Australiji. Kako nastaju? Ø Zajedničke osobine? Ø Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

v Uragan „Katrina” ü Peti najsmrtonosniji uragan koji je 2005. godine pogodio obale Sjedinjenih Američkih Država, ü Katrina se „prošetala“ kroz mnoge američke države – Alabamu, Mississippi, Floridu, Georgiu, Kentucky, ü najgore je prošla Louisiana čiji je najveći grad New Orleans, doslovno bio potopljen, ü Visina vode je ponegdje dosezala preko 9 m, ü Prema službenoj verziji, uragan je odnio 1. 836 života, 705 osoba se smatra nestalim, a materijalna šteta se procjenjuje na 81. 2 milijarde američkih dolara, što je "najskuplja" američka katastrofa u povijesti. Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Satelitski snimak uragana Katrina Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Prirodne 3. a) ü ü ü Ø a) b) c) Hidrološke Poplave, Pucanje nasipa, Prolomi brana hidro-akumalacijskih jezera i Bujične poplave Obzirom na formiranje vodenog vala, poplave se mogu podijeliti na: ”MIRNE” „BUJIČNE” „AKCIDENTNE” Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Ø KAKO SE OBRANITI OD POPLAVA IZRADOM ZEČJEG NASIPA? Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Prirodne Ekstra-terestrijalne a) meteoriti i b) asteroidi 4. Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

KATASTROFE PROUZROKOVANE ČOVJEKOVIM DJELOVANJEM (ANTROPOGENE) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zagađenja zraka Zagađenja vode Epidemije Otpuštanja toksičnih tvari Eksplozije Nuklearni incidenti Ratovi/ civilni nemiri Terorizam Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Antropogene, povijesni prikaz Ø Svijet, 1918 – epidemija gripe (25 -100 milijuna mrtvih), Ø Bhopal, Indija - 1984, 558, 125 000 ljudi ozlijeđeno, 8 000 umrlo nakon dva tjedna te najmanje 8 000 od posljedica izlaganja opasnim plinovima, Ø travanj 1986. – Ukrajina, Černobil – nuklearna katastrofa čije je izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do 5 milijuna ljudi Katastrofe iz bliže i dalje povijesti jedna od najvećih prirodnih katastrofa ikada, potres je u Shaanxiu, u Kini 1556. godine, odnio je 830. 000 života Ø potres u indijskoj Kalkuti 1737. godine bio je koban za 300. 000 ljudi Ø Ø godine 1887. poplava u Kini, odnijela je oko milijun žrtava Ø pakistanski ciklon 1970. godine uzrokovao je smrt oko 300. 000 osoba Ø Haiti, siječanj 2010 potres koji je odnio 230 000 života Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Ø Godišnja statistika prirodnih katastrofa 516 aktivna vulkana, erupcije u prosjeku svakih 15 dana 2, 000 podrhtavanja tla 2 signifikantna potresa dnevno, veće štete 15 -20 puta godišnje 1, 800 jakih oluja godišnje Udar munje 100 puta u sekundi Na kraju ljeta prosječno 5 uragana 4 tornada dnevno ili 600 -1000 godišnje Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

Svijet - 2015. godina (CRED podaci) 579 katastrofa Ø 33 470 poginulih Ø 159 247 ozlijeđenih Ø 102 361185 milijuna ljudi pogođeno Ø 70, 9 milijardi $ štete Ø Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --

11. 10. Međunarodni dan borbe protiv prirodnih katastrofa Zabranjeno je daljnje kopiranje i prikazivanje bez znanja Državne uprave za zaštitu i spašavanje www. duzs. hr --. --. --