KARNEVAL Iva Zajec O Dragutina Domjania Zagreb NAZIVI

KARNEVAL Iva Zajec, OŠ Dragutina Domjanića, Zagreb

NAZIVI • Hrvatski jezik ima nekoliko naziva: poklade, mesopust, karneval, fašnik, fašenk… • Riječ „poklade” nastala je od starohrvatskog glagola „klasti” („prerušavati se”). • Svaki kraj Hrvatske ima svoje običaje.

PRAZNOVJERJE • Poklade su na neki način predstavljale početak novog života pa je uz to razdoblje vezano i dosta praznovjerja i rituala.

• U Zagorju je običaj da se na Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo zelje poškrope noge. Na taj ste si način osigurali da vas cijele godine neće ugristi zmija!

• Koga su gnjavile buhe, morao bi na fašnik u podne pojesti krvavicu s kiselim kupusom da ih se oslobodi. • Dobro je bilo i popiti pivo – za dug život! Tko bi pak popio mlijeka, toga ga ljeta ne bi opržilo sunce!

jelo • Osim krvavica, zelja i graha jeli su se i kolači. • Od kolača jede se „dizano” i, naravno, nezaobilazni kraflini.

HRVATSKO ZAGORJE • U Hrvatskom zagorju fašniku se naročito vesele djeca. Maskirani u razne likove obilaze selo, a svaka im je kuća, nakon što odsluša njihov mali pjevačko-plesni „program”, dužna dati novca, jaja i krafne. "Velika repa, mali klin, gazdarica, dajte jaja sim!“

SAMOBOR Samobor ima najdužu tradiciju održavanja fašničkog festivala u Zagrebačkoj županiji. U Samoboru se na pokladni utorak kažnjava princ Fašnik (lutka napravljena od slame ili starih krpa i odijela). Sudi mu se za sve loše u protekloj godini, a kažnjava ga se spaljivanjem.

SLAVONIJA • Slavonski običaji slični su onima u kontinentalnoj Hrvatskoj; jedu se preostale zalihe mesa, kobasice, čvarci, sušeno, a od slatkog buhtle, štrudle i listarići, svargle, krofne (pržene u masti, s pekmezom i sitnim šećerom), masnica s orasima ili makom i pogačice s čvarcima. "Poklade su, poklade su, milo janje moje. Barem da su, barem da su u godini troje!“

RIJEČKI KARNEVAL • Najpoznatiji je Međunarodni riječki karneval sa živopisnim povorkama i balovima u kojima je prije stotinjak godina sudjelovalo gotovo svo europsko plemstvo. • Danas je jedan od najvećih europskih karnevala.

ZVONČARI Zaštitni znak Kvarnerskog karnevala su zvončari. Za zvončare su se nekada uzimali izdržljivi, jaki i komunikativni momci i dobiti tu čast nije bilo lako.

• Odjeveni u „mornarsku robu”, maskirani ovčjom kožom, rogovima i s nizom zvonaca oko pasa, u povorci obilaze selo. Po završetku ophoda od dobivenih bi darova zvončari činili zajedničku večeru zvanu frigada na kojoj bi se častili svi zvončari, mještani i gosti. Zvončari i danas održavaju tradiciju i čine dio turističke ponude hrvatskog folklora.

HALUBAJSKI ZVONČARI – iz okolice Kastva Kad bi pljusnula teška kiša, pastiri bi se sklanjali u kolibice od kamena, drva ili slame, zvane halube. Prema starijim su pričama pastiri u proljeće, idući za ovcama u šume, navlačili ovčje kože i vješali oko struka kravlja zvonca odvraćajući tako zle sile od svojih životinja. Vjerovali su da im zvona donose sreću, čine dobro, neprestano zvoneći kroz gusto crnilo neprohodnih šuma. U nošnji i opremi sačuvali su zoomorfne (u obliku životinje) maske s rogovima i velikim zvonom na leđima.

ZADATAK 1. PROMOTRI FOTOGRAFIJE ŽIVOTINJSKIH MASKI KOJE SU NOSILI ZVONČARI. 2. OPIŠI IH. 3. KAKVE LIKOVE UOČAVAŠ NA FOTOGRAFIJAMA? 4. NA ŠTO TE PODSJEĆAJU OČI, NA ŠTO ZUBI, NA ŠTO NOS? (GEOMETRIJSKI LIKOVI I SLOBODNI LIKOVI) 5. ODABERI JEDNU MASKU S FOTOGRAFIJE I NASLIKAJ JE UGLJENOM I BIJELOM KREDOM PRIKAZUJUĆI GEOMETRIJSKE I SLOBODNE PLOHE.