KarlFranzensUniversitt Graz Institut fr Slawistik So Se 2010

Karl-Franzens-Universität Graz, Institut für Slawistik So. Se 2010, Sprachkultur des B/K/S (Empfehlungen) O. Univ. -Prof. Dr. Mag. Branko Tošović Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca (Zagreb, 1984) Natalija Papić 0711601 natalija. papic@edu. uni-graz. at

Sadržaj �Ivan Brabec �Sadržaj i struktura knjige , , Sto jezičnih savjeta” �Riječ u rečenici �Leksik, stil, izdanja �Literatura 2

Ivan Brabec � 1907 god. (Bekeščaba, Mađarska) �jezikoslovac i dijalektolog �studij slavistike i njemačkog jezika (Zagreb) �diplomirao 1931, doktorirao 1955 �predavao hrvatski ili srpski jezik na višim školama �organizirao i sastavljao: gramatike, vježbanice i udžbenike 3

Sadržaj i struktura knjige , , Sto jezičnih savjeta” �Predgovor �Pisanje i izgovor �Promjene u riječima �Riječ u rečenici �Leksik, stil, izdanja �Važniji rječnici gramatike i savjetnici hrvatskoga ili sprskoga jezika �Bilješka o piscu �Sadržaj 4

Riječ u rečenici 5

Se kao vršilac radnje �Nenaglašeni, enklitički oblik povratne zamjenice sebe �Radnja se vraća na isti subjekt, ne prelazi na drugi predmet ili osobu �Uzajamnost Krave se bodu. �Pasivnost Knjige se čitaju. �Želje Ne pije mi se. �Nekazivanje vršioca radnje Kod nas se puno radi. 6

Dva naša pasiva � subjekt – vršilac radnje � objekt – trpi radnju � radno (aktivno) i trpno (pasivno) stanje � aktivan lat. agere = raditi � pasivan lat. patior = trpim � jedan se tvori trpnim glagolskim pridjevom + pomoćnim glagolom biti Vrt je obrađen. � drugi od aktiva i povratne zamjenice se Vrt se obrađivao. 7

Prijedlog za uz komperative �mjera – akuzativ bez prijedloga Rov je dug milju, a širok stopu. �u komperativu duži, širi. . . moguće sa i bez prijedloga za �sa brojevima bez dodataka u komperativu – mora se prijedlog za koristiti Pet je za tri više od dva. 8

�kroz primjere s brojevima bez dodataka prešao je prijedlog za i u rečenice gdje ne bi morao biti Stol je duži centimetar. Stol je duži za centimetar. �pravilno je i jedno i drugo 9

�uz riječ put NE stoji prijedlog za �česta greška u uspoređovanju: jedanput veći; jedanput manji. . . �nije moguće da je nešto jedan put manje, veće. . . �korektno je: dvaput, triput, . . . 10

�ako uz izraz posto stoji komperativ ili riječ srodna značenja (povećati, smanjiti, opast i sl. ) upotrebljava se prijdlog za Prinos je za 6 posto viši. �ako nema takvih riječi izražava se postotak bez za Razlika iznosi 12 posto. 11

Leksik, stil, izdanja

Obilaznica i zaobilaznica �novi pojmovi i nove riječi �predmetak ob u ovim složenicama znači: proći nešto sa svih strana obletjeti, optrčati, obilazni put, obilazna pruga, . . . �glagol obići dobio je drugo značenje: vidjeti, razgledati, posjetiti 13

�zbog dvoznačnosti riječi obići obilaziti su se u 19. stoljeću razvili novi oblici prošireni predmetkom za zaobići zaobilaziti �pridjev: zaobilazan; imenica: zaobilaznost, zaobilazak, zaobišlica 14

�obe imenice su pravilne �ali imenica obilaznica ipak ima dvije prednosti: vremensku prednost (veoma star izraz – 17. stoljeće) kraća je za jedan slog �postoji imenica oblaznica = čaša pića koja se nekome daje da se okrijepi 15

Isti i jednak �isti: Koji jest ono što jest, dakle nije drugi. �jednak: Koji se ni po čemu ne razlikuje od drugoga tako da ga može i zamjeniti. �znači kod riječi isti se radi o jednome, a jednaki mogu biti najmanje dvoje �u množini: oni su isti; oni su jednaki 16

�često nema razlike u značenju sintagmi dječaci su iste dobi; cvijeće iste boje. . . �u mnogim slučajevima isti ne može biti zamjenjen s jednak Pas je ugrizao istu mačku. �novije značenje riječi isti (jednak) se učvrstilo u nekim izrazima Mali je isti otac. �a često značenje možemo razabrati samo iz konteksta Jeli su istim žlicama. 17

Impresija, dojam, utisak �od latinskog glagola premere, pressus (tiskati, gnječiti) kompresor, kompromirati, depresija, deprimirati, ekspres. . . �impresija (lat. impressio = utiskavanje) impresija, impresivan, impresionorati �dvije prevedenice: dojam, utisak 18

�impresionirati je prevedeno kao dojmiti se i doimati se �u našem starom jeziku dojmiti se značilo je dotaknuti se, dirnuti Kad sam divojka bila, nije me se dojmila muška glava. �danas dojmiti se ima drugo značenje: ostaviti dojam, utisak 19

�za impresivan načinjen je pridjev dojmljiv �imenica dojam spada pod riječi, čije porijeklo nije jasno 20

O nekim evropeizmima �stupiti u kontakt lat. tangere, tetigi, tactus + prefiks contactus: doticaj, doticanje �u evropskim jezicima taj izraz glasi , , doći u kontakt” �međunarodne riječi istog korijena: takt, tangenta, intergritet. . . 21

�druga vrsta evropeizama: ruho je različito ali sadržaj je u mnogim jezicima isti Pokazao mu je zube. He showed him the teeth. Zobe mu je pokazal. Vrata mu je pred nosom zaprla. Sie hat ihm die Türe. . . She shoot him the door. . . 22

�međutim ima i izričaja koje nećemo naći u drugim evropskim jezicima alajbegova slama; nisam pao s kruške; kad na vrbi grožđe rodi. . . 23

Literatura Ivan Brabec (1984). Sto jezičnih savjeta. Zagreb: Niro , , Školske novine”. 24