Karl Franzens Universitt Graz Institut fr Slawistik So

Karl – Franzens – Universität Graz, Institut für Slawistik So Se 2010, Sprachwissenschaftliches SE (B/K/S) (Empfehlungen) O. Uni. – Prof. Dr. Mag. Branko Tošović Priručnik za pravilno pisanje Mijo Lončarić, Ante Bičanić (2000) Marković Rebeka 0614320 rebeka. markovic@edu. uni-graz. at

Sadržaj o Autorima suglasnici č, ć, dž i đ alternacija suglasnika i samoglasnika pravopisni znakovi kratice veliko i malo početno slovo 2

o Autorima Mijo Lončarić: 01. 09. 1914 hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i njemački jezik kajkavsko narječje i leksikografija Kajkavsko narječje Ante Bičanić: Hrvatski školski rijčnik Riječi hrvatske 8 Priručnik za pravilno pisanje 3

Suglasnici č, ć, dž, đ suglasnik č 1. osnova završava na -k a) vokativ jednine imenica m. r. s nastavkom e: pjesnik pjesniče b) prezent na -em, -eš, -e, … glagola na -kati i -ći: plakati plačem, plačeš, plače, … c) u 2 i 3 licu jed. aorista glagola na -ći: dovući – prema dovukoh dovuče d) u imperfektu na -ah, -aše, … glagola 4

Suglasnici č, ć, dž, đ e) u imperativu na -i, -imo, -ite, … glagola na kati: plakati plači – plačimo, plačite f) u pridjevu trpnom na -en, glagola na -ći: izvući – prema izvuku izvučen g) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: jak jači, najjači h) u komparativu i superlativu priloga na -e: mlako mlače, najmlače 5

Suglasnici č, ć, dž, đ 2. osnova završava na -c a) u vokativu jed. imenica m. r. s nastavkom e: zec zeče b) u dugoj mn. tih imenica m. r. : zec zečevi, zečeva c) u prezentu na -em, -eš, -e, … glagola na cati: klicati kličem, kličeš, kliče, … d) u imperativu na -i, -imo, -ite glagola na cati: 6

Suglasnici č, ć, dž, đ 3. imenički i pridjevni sufiksi: -ač: grijač, igrač, plesač … -ača: glupača, kuhača, lozovača … -če: đače, kumče, siroče … -čić: bombončić, poklončić, prozorčić … -čina: herojčina, lopovčina, cjevčina … -ičar: alkoholičar, historičar … -ički: biciklistički, idealistički … 7

Suglasnici č, ć, dž, đ suglasnik ć 1. osnova završava na -t a) u instrumentalu jed. imenica ž. r. na suglasnik: pamet pameću b) u prezentu na -em, -eš, -e, … glagola na tatai: kretati krećem, krećeš, kreće … c) u imperfektu na -ah, -aše, … glagola na -titi: kratiti kraćah, kraćaše … 8

Suglasnici č, ć, dž, đ e) u pridjevu trpnom na -en glagola na -titi: pamtiti pamćen f) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: ljut ljući, najljući g) u komparativu i superlativu priloga na -e: žuto žuće, najžuće 9

Suglasnici č, ć, dž, đ 3. suglasnik ć nalazi se i u sufiksima: -ać: golać, -aća: zadaća -aći: kupaći -ći: ići, poći, noseći, pjevajući …. -ić: golubić, kutić, Dragić, Ivić … 10

Suglasnici č, ć, dž, đ suglasnik dž a) kod zvučnog jednačenja: jednač(iti) + -ba jednadžba b) u sufiksu -džija stranoga podrijetla: burek + -džija buregdžija c) riječi sa suglasnikom dž: džamija, džep, džez, džungla, pidžama, srdžba, džus, džip i džudo 11

Suglasnici č, ć, dž, đ suglasnik đ 1. osnova završava na d: a) u instrumentalu jed. imenica ž. r. na suglasnik: glad glađu b) u prezentu na -em, -eš, -e, … glagola na dati: glodati glođem, glođeš, glođe, … c) u imperfektu na -ah, -aše, … glagola na -dati: ploditi plođah, plođaše, … 12

Suglasnici č, ć, dž, đ e) u pridjevu trpnom na -en glagola na -diti: buditi buđen f) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: mlad mlađi, najmlađi g) u komparativu i superlativu priloga na -e: ludo luđe, najluđe 2. riječi sa suglasnikom đ: anđeo, đak, đon, đurđica, đuveč, evanđelje, lađa, među, smeđ, vjeđa … 13

Glasovne promjene jednačenje po zvučnosti 1. zvučni suglasnik ispred bezvučnoga bezvučni: rubac – rupca, gladak – glatka, odlazak – odlaska složenice s predmecima koji završavaju na d: naddržavni, podtajnik 2. bezvučni suglasnik ispred zvučnog zvučni: učiti – udžbenik (ne učbenik) primijetiti – primjedba (ne primjetba) 14

Glasovne promjene jednačenje po mjestu tvorbe 1. a) tjesnačnik s ispred č, ć, lj, nj zamjenjuje se š: pisac – piščev, list – lišće b) tjesnačnik z ispred đ, lj, nj zamjenjuje se ž: grozd – grožđe, voziti – vožnja 2. a)nosnik n ispred početnog usnika b zamjenjuje se nosnikom m: stan + beni stambeni b)u složenicama u pisanju ostaje n: 15

Glasovne promjene zamjenjivanje (alternacija) ije / i 1. je / i ije: a) svršeni glagol ima je, nesvršeni, izveden od njega, ije: uspjeti – uspijevati b) e / i prelazi u ije: ljeti – lijetati leći – lijegati liti – lijevati 16

Glasovne promjene 2. dugo je: a) genitiv množine: mjera – mjêrã sjena – sjênã b) ispred dva suglasnika, prvi l, lj, n, r, v: djelce – djelo ponedjeljka – ponedjeljak c) u imenica izvedenih s je: krìvovjērje – krivovjérac 17

Glasovne promjene 3. ije je (pal. ) e: a) promjena riječi: duga množina: brijeg – bregovi (brjegovi) kompa. i super. : lijep – ljepši, najljepši G. mn. im. na -ijevka: kolijevka – koljevaka b) tvorba riječi: pridjevi na -ovit, -evit: miješati – mješovit imenice na -ač, -ar, -aš, -ik: cijena – cjenik složeni pridjevi: lijevi – ljevoruki 18

Gasovne promjene nepostojano a a) imenice m. r. koje znače što neživo i živo: N. i A. jd. : redak, stupac, lovac, Slavonac G. mn. : redaka, stupaca, lovaca, Slavonaca b) imenice ž. r. u G. mn. : sestara, djevojaka, zemalja c) neodređeni oblik nekih pridjeva m. r. u N. jd. : dugačak, siguran 19 d) zamjenice m. r. u N. jd. :

Glasovne promjene sibilarizacija a) D. i L. jd. imenica ž. r. : slika – slici, knjiga – knjizi svrha – svrsi b) u N. , D. , V. , L. i I. jd. imenica m. r. : pjesnik –pjesnici, pjesnicima c) u imperativu nekih glagola: reći – recimo, recite 20

Glasovne promjene palatalizacija a) V. jd. imenica m. r. : vuk – vuče, Bog – Bože, duh – duše, stric – striče, knez – kneže b) u prezentu nekih glagola: siječem prema sijeku c) u aoristu istih glagola: sjekoh – siječe d) u tvorbi im. gl. i prid. nekim sufiksima: prah – prašak, buka – bučiti, knez – knežev 21

Pravopisni znakovi točka (. ) a) na kraju rečenice: Pada kiša. Hladno je. b) iza kratica: npr. , i sl. , dr. , mn. c) iza rednih brojeva: učenik 3. razreda II. gimnazije Ivan Mažuranić rođen je 11. VIII. 1914. 22

Pravopisni znakovi upitnik (? ) i uskličnik (!) 1. upitnik: a) na kraju upitne rečenice: Zašto ste došli? Kako se zoveš? b) kao znak šutnje: – Znate li kako su me đaci iznenadili? –? – Nitko nije bio bez zadaće! c) vokativ: Već ste se vratili, djeco!? 23

Pravopisni znakovi 2. uskličnik: a) iza uskličnih rečenica: Baš sam prema tebi zla! b) u vokativu: Poskliznuli smo se. Pljus! c) početku pisma, iza imena ili naslova: Draga mama! Poštovani gospodine! d) u naslovu: Pušenje je štetno! 24

Pravopisni znakovi zarez (, ) a) nizanje: Tata, mama, baka i sestra nisu o tome ništa znali. Nabrali smo crvene, žute, bijele i zelene jabuke. b) naknadno dodavanje: Našla sam olovku, zelenu. U svakom žitu, kaže narod, ima kukolja. Moj junače, ti se nisi uplašio. O tome, stvarno, ništa nije znala. 25

Pravopisni znakovi c) isticanje i suprotnost: Slušaš, a ne čuješ! Sve je bilo mirno, tek što su se čule žabe. Išli smo u Maksimir, uvijek kako bismo dolazili u Zagreb. dvotočje (: ) Kupili smo različito povrće: mrkvu, peršin, luk, zelje i repu. Učiteljica je objavila: “Svi idu na izlet. ” Svi su se začudili: to nitko nije očekivao. Zemljovid je u omjeru: 1: 100 000. 26

Pravopisni znakovi trotočje (…) … i tako smo na kraju pobijedili u nogometu. I vi ste … vi ste sve to mirno … gledali. crtica (–) Naš uspjeh – to su znali svi – nije dolazio u pitanje. Slušali smo – ništa se nije čulo. Brat joj reče: – Uzela si moju olovku. Utakmica Rijeka – Hajduk završila je 3 : 2. 27

Pravopisni znakovi spojnica (-) Nisam ti rekao Marica, nego Ka-ti-ca. spomen-ploča, minus-pol dal-ma-tin-ski p-j-e-v-a-t-i jagod-e 13 -godišnjak ruko- (vanje) 28

Pravopisni znakovi navodnici („“ » «) U hrvatskom pravopisu o navodnicima piše: „ Ti se znakovi sastoje od dva dijela: početnog i završnog i uvijek se upotrebljavaju oba, prvi na početku, a drugi na kraju onoga što se navodi. “ „ Tko je Božji? “ upita baka. „ Znali smo da će sve dobro završiti. “ I vi ste išli u „šoping“? „Znali smo“, potvrdi Vesna „da imamo domaću zadaću. “ 29

Pravopisni znakovi zagrade {[(//)]} Antun Mihanović (riječi) i Josip Runjanin (glazba) autori su hrvatske himne. visokog(a) znači visokoga izostavnik (’) Ili grmi il’ se zemlja trese. znak jednakosti (=) 7 + 6 = 13 pisat ću = ću pisati 30

Pravopisni znakovi luk ()) 1) papir: a) pisaći, b) crtaći, c) za kolaž kosa crta (/) 1/2, 3/4 šk. g. 1997/98. vozili smo dopuštenom brzinom od 50 km/h Ja sam čitao / čitala znak množenja (×) Učionica je veličine 6 × 4 31

Kratice obične kratice lice l. , dioničko društvo d. d. množina mn. , stranica str. mađarski mađ. , nominativ nom. švedski šved. , francuski fran. doktor dr. , magistar mr. jednian jd. , rimokatolički rkt. 32

Kratice složene kratice Ekonomski fakultet EF Društvo hrvatskih književnika DHK znakovi m, kg, A, N, ha, d, Al, Zn, I, P, Mg, CZK, EUR, FRF, HRK ALB, AUT, FRA, DEU ZG, ZD, ČK, RI I, J, Z, S, 33

Veliko i malo početno slovo veliko početno slovo a) prva riječ u rečenici i naslovima: Djevojka otvori veću kutiju: u njoj su bile posložene pločice domina. Od slonove kosti. Enciklopedija hrvatske umjetnosti U predvečerje, iznenada, Ni od koga iz dubine gledan, Pojavio se ponad grada Oblak jedan. 34

Veliko i malo početno slovo b) riječi kojima izražavamo počast i poštovanje: Vaša visost, Vaša svetost Papa, Kralj, Predsjednik, Sultan Ti, Tvoj, Vaš, Vi c) vlastita imena: Bog, Jahve, Marin Držić, Bela Drugi Slijepi Danac, Francuz, Hrvatica, Republika Hrvatska, Savezna republika Njemačka 35

Veliko i malo početno slovo Ulica kralja Zvonimira, Trg kralja Tomislava Mjesec, Mali medvjed Blagovijest, Božić, Sveta tri kralja Hrvatski državni sabor, Hrvatska vojska Prvi svjetski rat, Seljačka buna Nivea, Milka 36

Veliko i malo početno slovo a) opće imenice: brat, tata, prijatelj b) opće imenice izvedene od osobnih imena: amper, volt c) nazivi pripadnika ideoloških … pokreta ili učenja: ateist, franjevac, hadezeovac d) nazivi vjera: budizam, islam, kršćanstvo 37

Veliko i malo početno slovo e) posvojni pridjevi na -ski, -ški, -čki, -ćki: hrvatski, paški, osječki, gospićki f) društveni pokreti, povijesna razdoblja: renesansa, srednji vijek, barok, dvadeste i prvo stoljeće 38

Literatura Lončarić, Mijo. Bičanić, Ante. Priručnik za pravilno pisanje – Profil: Zagreb, 2000 39