Kamo ide ovaj svijet Iliti predavanje o klimatskim

Kamo ide ovaj svijet Iliti predavanje o klimatskim promjenama Inspirirano Petim izvješćem IPCC-a (kraća verzija predavanja na Festivalu znanosti 2015 – zahvale Jadranki Šepić i Nataliji Dunić) Ivica Vilibić Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, vilibic@izor. hr

objektivna procjena klimatskih promjena 3 radne grupe 195 zemalja članica 800 volonterskih znanstvenika oko 5000 stranica preko 30 000 znanstvenih radova oko

rigorozna pravila igre

i j n j l a D i j a ć e m e r o p u j a r a v t s e klim E K I Z I R e ć e v h i n t a r v o p ne a j a c utje j a c e j t u i k ljuds i k s t a m i l k na e j v a t sus OČIT i ć a n e s U J MORA va za t s d e r s e j n a v a ž a l b u h i k s t klima a n e j prom

Koji su to scenariji razvoja čovječanstva, koji su podloga predviđanju klimatskih promjena? Representative Concentration Pathways (RCPs) scenarios - RCP 2. 6, RCP 4. 5, RCP 6, RCP 8. 5 brojka ukazuje na porast radijacijskog zračenja u 2100 godini u odnosu na pred-industrijsko razdoblje kao posljedica porasta stakleničkih plinova

RCP 2. 6 – smanjenje emisije stakleničkih plinova RCP 8. 5 – povećanje emisije stakleničkih plinova

RCP scenariji su temeljeni na socio-ekonomskim scenarijima razvoja čovječanstva

Shared Socio-economic Pathways (SSPs)

Ekonomski modeli razvoja - Povezuju socio-ekonomske scenarije i emisije stakleničkih plinova - Dobro štivo za ljubitelje matematike : O Isječak iz znanstvenog rada o modeliranju globalne ekonomije i povezane emisije stakleničkih plinova Brechet et al. , 2014

Efekt staklenika

Efekt staklenika Bez efekta staklenika život na Zemlji bi bio mnogo drugačiji!

CO 2 i temperatura U posljednjih 50 godina, zabilježene su besprimjerno visoke koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi!

Zabilježene promjene • Porast temperature • Porast razine mora • Smanjenje ledenog i snježnog pokrova

Ekstremni događaji

Promjene ledenog pokrova

Promjene ekosustava … i brojne druge promjene!

Buduća klima Stanje buduće klime procjenjuje se pomoću klimatskih modela.

Buduća klima- temperatura Predviđa se daljnje zagrijavanje zemlje. Očekuje se i porast broja toplotnih valova. RPC 2. 6 – porast temperature do ~2 o. C RPC 8. 5 – porast temperature do ~5 o. C

Buduća klima - oborine Sušna područja postaju još sušnija. Vlažna područja postaju još vlažnija. Očekuje se porast ekstremnih događaja: oborina i suša!

Buduća klima - more Predviđa se: - porast razine mora (40 -60 cm/100 godina) - daljnje smanjenje ledenog pokrova - daljnje otapanja kopnenog leda na Grenlandu i Antartici

Buduća klima – ekosustav Predviđaju se dramatične promjene ekosustava: - acidifikacija oceana - preraspodjela kopnenih i morskih populacija - izumiranje vrsta osjetljivih na klimatske promjene … i brojne druge dalekosežne promjene i utjecaji na ljudsko društvo!

Rizik raste! Risk = the potential of losing something of value

Ublažavanje – to je igra na globalnoj skali sve po sta rom da bi se zaustavio daljnji rast klimatskih promjena – otpuštanje stakleničkih plinova u atmosferu se mora limitirati smanjiti potrebu za klasičnim oblikom energije CO 2 naplata odna međunar suradnja promjene ponašanja

prilagoditi se? – naravno, pa imamo li izbora! RAZINA RIZIKA VRLO NISKA SREDNJA VRLO VISOKA VISOKE EMISIJE UBLAŽAVANJE +PRILAGODBA vrijeme 2010 2060 2100

Kako će izgledati život u Dalmaciji i okolici za 100 godina?

2100. mi ćemo poć na Misec U miru da provedemo lito Jer od pustih turisti ča će doć nam na more Ni okrenit se neće moć nitko 2100. sve bit će na botune I samo ćeš morat pritiskat njih I imat ćeš ča zamislit Joj ča ce onda, onda lipo bit 2100. svak će imat novi stan A ribe s Marsa bit će svaki dan Svak će dobit telefon i imat ćemo stadion Na njemu će igrat svjetski šampion 2100. sve bit će automatik A onda nam neće tribat radit Kompjuteri će mislit za nas A mi ćemo samo pivat po cili dan 2100. godine, godine na svitu Ajme ča će tek onda lipo bit Lipo bit u Splitu. Oliver Dragojević (1975. )

Ili možda. . .

No sigurno je da će klimatske promjene imati utjecaj na društvo 10 najtoplijih godina u povijesti mjerenja su se javile uglavnom u zadnjih dvadeset godina Usrednjeni regionalni modeli za 2100. godinu daju porast temperature zraka na Jadranu od oko 4 o. C zimi i 5 o. C ljeti, te pad oborina ljeti i u jesen.

Požari će biti učestaliji ako ostane uopće išta za izgorit : D Indeks opasnosti od požara Stalan porast u cijelom obalnom području.

Hrana će bit skuplja jer će ekstremi (suše, poplave) biti češće No možda se do tada u ovih kratkih 85 godina bude uveo efikasan sustav navodnjavanja : D a možda više i ne budemo trebali hranu : O

Poplave Dioklecijanovih podruma i rive će biti gotovo svakodnevne Osim ako “Netko Netkić” ne načini mjere prilagodbe, tipa podizanje obale i slično. Trogir Vodice Šibenik Stari Grad (Hvar)

Poplave Dioklecijanovih podruma i rive će biti gotovo svakodnevne Zašto? S malim porastom srednje razine mora, broj poplavljivanja obalnih područja se mnogostruko povećava Ekstremi su ti koji imaju najveći utjecaj na obalna područja! Rizici porasta razine mora: - poplavljivanje obalnih područja i gradova - prijetnja sigurnosti, zdravlju i imovini ljudi - šteta na obalnoj infrastrukturi i onemogućavanje njezine funkcionalnosti - pojačana erozija obale - utjecaj na sigurnost plovidbe

Kupat ćemo se duže, no sa višim faktorima zaštite Ili preživit sredinu dana s radlerom u hladovini : D a možda ići na odmor i kupanje u Skandinaviju : O Utjecaj klimatskih promjena na turizam: - Povećanje prosječne temperature mora ljeti može produljiti trajanje ljetne kupališne sezone - Porast razine mora nameće potrebu dodatnog vođenja računao investicijskim zahvatima u uskom obalnom pojasu (plažni objekti, marine) - Povećana potrošnja pitke vode – potrebno je planirati infrastrukturu sukladno potrebama u turizmu

Papat ćemo neke druge ribice : ) Rizici porasta temperature mora: - Ekspanzija prema obalnom području te porast brojnosti toploljubnih ribljih i drugih vrsta (tzv. lesepsijski migranti) - Promjena sastava i prostornog obuhvata ribljih populacija, posebice onih osjetljivih na promjene temperature i saliniteta – pomak vrsta prema sjevernom Jadranu - Uspostava novih ribljih populacija (npr. strijelka skakuša - Pomatomus saltatrix, trumpetača Fistularia commersonii) može imati negativan utjecaj na ulov komercijalnih vrsta

A i uzgajat : ) Rizici porasta temperature mora i saliniteta: - Produžit će se sezone rasta i skratiti uzgojni ciklusi toploljubnih vrsta: orada - Sparus aurata i mediteranska dagnja - Mytilus galloprovincialis - Negativan utjecaj na lubina - Dicentrarchus labrax i europsku plosnatu kamenicu Ostrea eduls, koje su vrste hladnijih mora

Jedino je pitanje tko će preživit da bi moga pričat : D Tko god to bio, sigurno će brzo prihvatiti stare bodulsko-vlaške navade (nadamo se) obogaćene novom tehnologijom i znanjem : ) Ae : ) Hvala : )