KAKO USPJENIJE UITI Anita Petri dipl soc pedagog

KAKO USPJEŠNIJE UČITI Anita Petrić, dipl. soc. pedagog

Da biste naučili kako se najbolje i najlakše stječe znanje, najprije se dobro zamislite i pokušajte odgovoriti na sljedeća pitanja: Želim li ja postići uspjeh u učenju? Mogu li ja postići uspjeh u učenju? Što moram raditi da bih postigao uspjeh u učenju?

Na prvo pitanje moraš sam odgovoriti. Ako ti sam ne želiš steći znanje, postići uspjeh u učenju, ako misliš da ti znanje u životu ne treba, ništa ti na svijetu neće pomoći da ga stekneš. Onda ti ne treba ovo izlaganje, ni škola – sve je to samo uzaludno gubljenje vremena, ako si odlučio ostati polupismen i na dječjoj razini znanja. Ali, oprez! Jesi li baš sasvim iskren prema sebi? Ti zbilja ne želiš znanje? Ili se praviš da ga ne želiš, jer si do sada doživio neuspjeh, jer misliš da je to za tebe preteško, da ga ne možeš steći? Razjasni sebi potpuno što o tome misliš, budi iskren prema sebi.

Na drugo ćemo ti pitanje pomoći odgovorom. Možeš steći znanje, mnogo znanja – to je sasvim sigurno. Važno je samo koliko truda želiš uložiti. Psihologija sve više napušta shvaćanje da je inteligencija nešto unaprijed određeno, da postoje “pametni” i “manje pametni”. Danas se zna da se svatko može razvijati. Razvija se učenjem. Manje pametni ostaju oni koji se ne trude, ne razvijaju se učenjem, ne traže metode i načine kako bi nešto razumjeli, naučili, usvojili.

Na treće ćeš pitanje dobiti odgovor ako strpljivo i savjesno poslušaš ovo predavanje.

U školi se učenici razlikuju po uspješnosti. - neki učenici brzo i lako pamte - imaju dobru koncentraciju pa mnogo nauče na satu - lako i tečno se izražavaju te bez mnogo napora imaju dobre ocjene. . . - neki učenici sporo pamte brzo zaborave naučeno pri učenju im misli stalno “bježe” na nešto drugo najsretniji su kad ih nitko ništa ne pita jer se prilikom odgovaranja “spetljaju” te ne mogu pokazati ni ono što znaju Među učenicima postoje i razlike u sposobnostima koje su potrebne za učenje.

Ono po čemu se uspješni i neuspješni učenici najviše razlikuju jesu NAVIKE i TEHNIKE UČENJA. Navike učenja zovemo i RADNIM NAVIKAMA. Nedostatak radnih navika je glavni krivac neuspjeha u školi. Da bi učenik imao dobre ocjene dovoljno je da bude prosječnih sposobnosti, a takva je većina učenika. Sposobnosti su preduvjet da nešto MOŽETE naučiti, ukoliko vi to ŽELITE i ukoliko ste spremni POTRUDITI SE.

ZA BRŽE I LAKŠE UČENJE VAŽNA JE DOBRA ORGANIZACIJA UČENJA Osnovno je napraviti raspored dnevnih aktivnosti: Točno utvrditi vrijeme i trajanje učenja (važno je da to sami odaberete jer ako to roditelji određuju i naređuju, kod djece se obično javlja otpor prema učenju i prkosno izbjegavanje školskih obveza) Stručnjaci tvrde da je najpovoljnije vrijeme za učenje ujutro od 9 do 11(12) sati, a poslije podne od 15 do 17(18) sati. Tada najbolje pamtimo, zaključujemo i uviđamo. Učenje će biti lakše ako učimo uvijek u ISTO VRIJEME i na ISTOM MJESTU (na taj način stvara se navika učenja i manje vremena će nam tebati da se skoncentriramo i počnemo učiti).

Kakvo treba biti mjesto na kojem učite? mirno, tiho i prozračno (provjetrena prostorija) i da vas nitko ne uznemirava ili prekida učiti treba sjedeći za stolom na stolici od tvrđeg materijala (fotelje ne dolaze u obzir - djeluju uspavljujuće) na stolu trebaju biti samo knjige i bilježnice iz predmeta kojeg upravo učite (da vam druge stvari ne bi odvlačile pozornost) Prostorija treba biti dobro osvijetljena (ako koristite svjetiljku postavite je, po mogućnosti, s lijeve strane) U vremenu koje ste predvidjeli za učenje nemojte raditi ništa drugo. Pridržavajte se rasporeda koji ste SAMI napravili i u kojem trebate planirati vrijeme i za neku omiljenu zabavu i fizičku aktivnost.

Što prvo trebamo učiti? dok ste svježi i odmorni trebate učiti predmete koji su teži, a potom lakše predmete nije dobro učiti jedan za drugim predmete koji su slični jer vam se mogu pomiješati sadržaji Važno je REDOVITO UČITI i PISATI ZADAĆE. Lakše je i učinkovitije učiti redovito, po manje, nego odjednom mnogo. Učenici koji uče povremeno (kampanjski) obično postižu slabiji šk. uspjeh, pojačano se nerviraju kad vide koliko gradiva trebaju odjednom naučiti, a češće su izloženi i kritikama roditelja zbog neredovitog učenja. ? ? ? Razmislite! – Što vam se više isplati

Nije dobro učiti prije testa ili ispitivanja jer je zaboravljanje najveće odmah nakon učenja – prva 24 sata. Tako vam se može dogoditi da kući naučite, a u školi se ipak ne možete sjetiti naučenog. Mozgu treba određeno vrijeme da pohrani informacije, da se znanje “ slegne “.

Kakav je tvoj način učenja? MEHANIČKO UČENJE – kad nešto naučimo napamet i možemo to ponoviti samo onim redoslijedom kojim smo naučili. Ili – UČENJE S RAZUMIJEVANJEM – kad novo znanje povezujemo s onim što znamo otprije. Takvim učenjem stječemo znanje koje nećemo olako zaboraviti i moći ćemo ga uvijek koristiti u novim situacijama. To znači da teže uče oni koji imaju manje znanja, koji su dosta gradiva propustili, koji imaju loše predznanje. U početku je učiti teško i naporno, ponešto moramo učiti i napamet. Međutim, kad steknemo određeno znanje, ono će nam olakšati usvajanje novih sadržaja i ubrzo će učenje postati lakše i zanimljivije.

Da biste vidjeli kolika je razlika između učenja napamet tj. bez razumijevanja i učenja s razumijevanjem napravit ćemo POKUS PAMĆENJA Uzmi olovku i list papira za pisanje. Pogledaj tekst. Pred tobom su tri retka po 24 slova. 1. 2. 3. vbnrktpdfgsjvmšćhgžčbnsv Stol hodaj oko kuća sat traži Marko je donio košaru jabuka

1. vbnrktpdfgsjvmšćhgžčbnsv 2. stol hodaj oko kuća sat traži 3. Marko je donio košaru jabuka.

Usporedi redove koje si zapisao. Koji si red najbolje zapamtio? Najvjerojatnije si mogao u potpunosti točno napisati samo treći red slova. Treći red ima najviše smisla, značenja. Njega je moguće zapamtiti kao cjelovitu jedinicu i dovoljna je sekunda da ga zapamtiš. Koji zaključak proizlazi iz pokusa? Ti možeš naučiti i prvi red slova. Ali koliko ti je više truda potrebno da ga zapamtiš i koliko ćeš ga se dugo sjećati kad ga zapamtiš? Ovaj ti je pokus jasno pokazao da je puno bolje učiti s razumijevanjem – lakše i brže se pamti, duže ostaje u pameti. Dakle, dobro učenje je učenje s razumijevanjem.

Kako se postiže razumijevanje onoga što učimo? Razumijevanje se postiže traženjem i pronalaženjem onoga što je VAŽNO, što je bitno. Kad smo pronašli bitno, onda ne moramo pamtiti SVE što smo pročitali, nego samo bitne činjenice povezujući ih s onim što o tome znamo od ranije. Tako se učenje s razumijevanjem sastoji iz dva dijela: 1. pronalaženje bitnih činjenica 2. povezivanje bitnih činjenica s ranijim znanjem

Kako pronaći bitno? Lekciju je prvo potrebno pročitati u cijelosti, a zatim podijeliti na odlomke. Svaki odlomak pročitajte jednom, a zatim podvucite 1 – 2 rečenice ili samo neke dijelove rečenice koje biste svakako trebali zapamtiti (to je ono najbitnije). Kasnije možeš čitati i naučiti samo ono što je podvučeno, a ipak ćeš razumjeti o čemu se radi u čitavom poglavlju. Ako primijetite da vam je problem izdvojiti bitno, za početak, zatražite pomoć roditelja ili nekoga tko vam u tome može pomoći. Za orijentaciju vam mogu poslužiti i pitanja na kraju teksta, tako da podvučete odgovore na pitanja. Ili – podebljana slova u tekstu.

Neki učenici nakon podvlačenja u udžbeniku prave bilješke jer im je tako lakše učiti. Ovo se naročito preporučuje učenicima koji se teže koncentriraju jer će dosta gradiva zapamtiti dok zapisuju. Kad podvučete bitno ili napravite bilješke, gradivo bi trebalo ponoviti svojim riječima. Kod ponavljanja, u sebi ili na glas, govorite pune rečenice. Ponavljajte onako kako će se to od vas tražiti u školi prilikom ispitivanja. Koliko puta ponavljati? Netko treba dva puta ponavljanja, netko tri, netko sedam. Utvrdite sami! To ovisi i o vrsti gradiva. Ponavljajte kraće cjeline, a ne nekoliko stranica odjednom. SVAKO UČENJE TREBA ZAVRŠITI PREPRIČAVANJEM SVOJIM RIJEČIMA

Iako je zaključak da treba učiti s razumijevanjem, ipak se neki sadržaji trebaju naučiti i napamet – npr. pjesmice, brojčani podatci (površine država, broj stanovnika. . . ) i sl. Gradivo ste naučili kad možete drugoj osobi koja o tome ništa ne zna objasniti o čemu je riječ i što je bitno. Kad završite učenje, budite zadovoljni što ste naučili i nagradite se. Za nagradu možete raditi nešto volite – slušati glazbu, igrati se, ići kod prijatelja, gledati TV i slično.

NAPOMENA ZA KRAJ Događa se da vas profesori ne pitaju kad naučite, pa nemate priliku pokazati naučeno ili ne dobijete tako dobru ocjenu kakvu ste očekivali (naročito ako ste prije toga imali lošu ocjenu pa trebate dodatno dokazivati). To je izostanak nagrade kakvu želite i očekujete. Tada se lako gubi volja za učenje. NEKA VAS TO NE OBESHRABRI! Budite svjesni da profesori imaju svoj plan i da vas neće moći pitati kad god poželite, ali redovitim učenjem i strpljivošću, vaš će trud sigurno biti primijećen. Samim tim što se javljate, profesori će vidjeti da učite i da se trudite.

USPJEH U UČENJU PROBUDIT ĆE ZANIMANJE ZA DALJNJE NAPREDOVANJE. OSJEĆAJ DA ZNAŠ, ISPUNIT ĆE TE UNUTARNJIM ZADOVOLJSTVOM I TO ĆE BITI NAJVEĆA NAGRADA I VELIKA GARANCIJA ZA USPJEH U ŽIVOTU.

Imate li pitanja, slobodno navratite u ured na razgovor.