Kako prekinuti zaarani kruga siromatva djece Perspektiva kljunih

  • Slides: 16
Download presentation
Kako prekinuti začarani kruga siromaštva djece Perspektiva ključnih dionika i zagovaratelja prava djece Zagreb,

Kako prekinuti začarani kruga siromaštva djece Perspektiva ključnih dionika i zagovaratelja prava djece Zagreb, 25. 2. 2016. Prof. dr. sc Marina Ajduković Studijski centar socijalnog rada Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu

Cilj • Kako ključni dionici opisuju obilježja javnih politika i njihove primjene prakse u

Cilj • Kako ključni dionici opisuju obilježja javnih politika i njihove primjene prakse u pristupu djeci u riziku od siromaštva ? Koje mjere / intervencije nedostaju? Koje su prepreke za primjenu ili unapređenje mjera? • Koje su mogućnosti unapređenja javnih politika i njihove primjene u pristupu djeci u riziku od siromaštva (u pogledu finaciranja programa, zakonskog i okvira socijalnih politika, institucionalnog okvira, suradnje dionika…)? • Je li siromaštvo djece prioritetno socijalno pitanje? Ako je, tko bi trebao i kako preuzeti vodstvo boljeg zagovaranja i osiguravanja prava siromašne djece u javnim politikama?

Kriterij za odabir 14 sudionika • Ekspertnost za temu • Različite pozicije • dužnosnici

Kriterij za odabir 14 sudionika • Ekspertnost za temu • Različite pozicije • dužnosnici ili visoko pozicionirani stručnjaci na razini državnih tijela ili razini tijela lokalne samouprave • rukovodne osobe uglednih udruga • nezavisni eksperti • praktičari

Kontekst • Vrijeme neposredno prije parlamentarnih izbora, uspostave rada Sabora i stvaranje koalicijske Vlade.

Kontekst • Vrijeme neposredno prije parlamentarnih izbora, uspostave rada Sabora i stvaranje koalicijske Vlade. • Razdoblje u kojem su se s spontano s jedne strane sažimali rezultati prethodne Vlade i izražavalo očekivanje prema novoj Vladi i sazivu Sabora. • Sudionicima je zajednički kritičan stav prema politikama i praksama smanjivanja siromaštva djece, isticanje da se radi o nacionalno prioritetnom području gdje su promjene djelovanja na svim razinama (od strateškog do operativnog) nužne i skepse jesu li takva očekivanja realistična.

Obilježja javnih politika i njihove primjene u pristupu djeci u riziku od siromaštva Doživljaj

Obilježja javnih politika i njihove primjene u pristupu djeci u riziku od siromaštva Doživljaj situacije • Izostanak jasne nacionalne/lokalne politike prema siromašnoj djeci (Dominantni diskurs da su socijalni troškovi, a ne investicija) • Strateški dokumenti nemaju akcijski učinak • Zakoni pridonose diskriminaciji siromašne djece • Izostanak vodstva Uzroci • Teritorijalni ustroj RH otežava vođenje jedinstvene nacionalne politike prema djeci (Neujednačeni regionalni razvoj ) • Nedostatak suštinskog političkog interesa za siromaštvo djece • Relativizacija problema siromaštva djece Posljedice • Nema svijesti o potrebama siromašne djece i dugoročnim posljedicama siromaštva • Nedovoljan fokus na djecu (Nedovoljno ulaganja u djecu, nedostupnost i neodrživost usluga za djecu • Ishitrene akcije koje nisu utemeljene na dobrim procjenama potreba i koje ne polaze od dobrog gospodarenja s financijskim resursima • Ne funkcioniranje sustava Krajnji ishod RIZIK STRUKTURNE UGROŽENOST SIROMAŠNE DJECE

Doživljaj situacije • Izostanak jasne nacionalne/lokalne politike prema siromašnoj djeci (Dominantni diskurs da su

Doživljaj situacije • Izostanak jasne nacionalne/lokalne politike prema siromašnoj djeci (Dominantni diskurs da su socijalni troškovi, a ne investicija) • Strateški dokumenti nemaju akcijski učinak • Zakoni pridonose diskriminaciji siromašne djece • Izostanak vodstva . . . zapravo ne postoji nikakva nacionalna politika Imamo neke dokumente, ali osim dokumenta, apsolutno se ništa nije promijenilo…. Imamo dokumente koji su deklarativni, koji se ne provode. …. Čak su neke politike i pogoršane. Mi djecu iz socijalnih ugroženih obitelji stavljamo sa svakim novim propisom u neravnopravni položaj, onda je sasvim očito da su te politike koje se vode pod velikim upitnikom kad je u pitanju borba protiv siromaštva djece

Uzroci • Teritorijalni ustroj RH otežava vođenje jedinstvene nacionalne politike prema djeci (Neujednačeni regionalni

Uzroci • Teritorijalni ustroj RH otežava vođenje jedinstvene nacionalne politike prema djeci (Neujednačeni regionalni razvoj) • • Nemamo razvijene usluge na lokalnoj razini, a znamo da su usluge jedan Nedostatak suštinskog političkog interesa za od ključnih kanala siromaštvo djece socijalne mobilnosti i izjednačavanja šanse Relativizacija problema siromaštva djece. Postoji korelacija između razvijenosti zajednice i razvijenosti Porast dječjeg siromaštva jest evidentan, ali on zapravo usluga možda nije toliko dramatičan. Dakle, ako se dobro sjećam onih podataka, Hrvatska je imala ispodprosječan rizik siromaštva, ako gledamo liniju siromaštva, sad je on nešto malo iznad, ali nije to neka dramatična promjena koja bi fokusirala pažnju javnosti, onda i pažnju politike

Posljedice • Nema svijesti o potrebama siromašne djece i dugoročnim posljedicama siromaštva • Nedovoljan

Posljedice • Nema svijesti o potrebama siromašne djece i dugoročnim posljedicama siromaštva • Nedovoljan fokus na djecu (Nedovoljno ulaganja u djecu, nedostupnost i neodrživost usluga za djecu • Ishitrene akcije koje nisu utemeljene na dobrim procjenama potreba i koje ne polaze od dobrog gospodarenja s financijskim resursima • Ne funkcioniranje sustava U politikama nedostaje više fokusiranosti na djecu…. djeca žive u obiteljima i treba voditi računa o obiteljima, ali ne bismo smjeli iz fokusa ispustiti i djecu, o njima naglašenije govoriti. … aktivnost koja je imala snažnog odjeka u javnosti, jer je to resorno ministarstvo tako htjelo, je pitanje gladne djece i njihove prehrane u školskim kuhinjama. S načinom na koji se to pokušalo riješiti nije bio zadovoljan nitko radi u praksi.

Prepreke za primjenu ili/i unapređenje mjera Doživljaj situacije • Izostanak sinergije i koordinacije •

Prepreke za primjenu ili/i unapređenje mjera Doživljaj situacije • Izostanak sinergije i koordinacije • Inertnost i nespremnost za promjene državnih tijela • Zatvorenost politike za neovisna i argumentirana stručna mišljenja • Nedostatak indikatora za planiranje i praćenje mjera • Preusmjeravanje pozornosti sa potreba siromašnih građana (Negativistički medijski pristup nadležnih državna tijela koja stavljaju veći naglasak na zloupotrebe nego na potrebe siromašnih građana; Antisocijalna retorika Uzrok ili/i posljedica • Nedovoljna društvena prisutnost civilnog društva i akademske zajednice • Nedovoljna vidljivost udruga koje se bave siromaštvom u zagovaranju • „Uljuljkanost“ civilnog sektora • Politizacija udruga • Nedovoljni interes akademske i stručne javnosti • Nejasan koncept socijalnih inovacija Nekompetentnost i Ministarstvo neznanje stvorilosocijalne je otpor politike jako je važno, i jer prema stručnjacima ono ne samodadastručnjaci utvrđuje nemogućnost nego daje i ikakopolitiku, utječu na politiku…. ritam, Minaglaske, smo imalineki jednu vrlo usmjerava. Ono što zatvorenu politiku kojasmo se imali nesreću u szadnjih nije konzultirala nikim i 4 godine je da je glavni koja je zapravo sve naglasak bio na prezirala…. nije prvi put da zloupotrebama socijalne se to događa, imamo i takav pomoćikontinuitet. i time se energija ne usmjerava prema siromaštvu i potrebama obitelji siromašne djece, nego se zapravo odvlači, jer su oni „krivi„

Preporuke i mogućnosti unapređenja javnih politika i njihove primjene u pristupu djeci u riziku

Preporuke i mogućnosti unapređenja javnih politika i njihove primjene u pristupu djeci u riziku od siromaštva Hrvatska nije toliko siromašna zemlja da mi trebamo imati toliko siromašne djece…. s pametnom politikom možemo napraviti promjene.

KAKO POSTIĆI PROMJENU? Strukturne promjene Promjene vrijednosnog okvira Promjene djelovanja Integrirani pristup siromaštvu djece

KAKO POSTIĆI PROMJENU? Strukturne promjene Promjene vrijednosnog okvira Promjene djelovanja Integrirani pristup siromaštvu djece

STRUKTURNE PROMJENE • Teritorijalni preustroj • Usvajanje dječjeg proračuna • Dobre strategije i akcijski

STRUKTURNE PROMJENE • Teritorijalni preustroj • Usvajanje dječjeg proračuna • Dobre strategije i akcijski planovi • Nacionalni koncensus državnih tijela • Ciljane mjere s jasnim rezultatima • Razvoj usluga i dizanje razine prava za svu djecu • Uspostava kontrolnih mehanizma Formiranja dječjeg proračuna je nužno…. uvijek je odgovor bio pa to nije jednostavno…. to nije jednostavno, ali ga je bitno uspostaviti, osigurati poziciju u proračunu na kojem će se locirati sredstva namijenjena djeci, jer se jedino tako može pratiti koliki je ulog u djecu, sve ostalo je zapravo negdje „zakukuljeno” u masu i može se tumačiti i ovako i onako…. uvijek zapravo djeca na neki način dobiju kraći kraj.

PROMJENA VRIJEDNOSNOG OKVIRA • Sustavno ulaganje u svu djecu • Siromaštvo djece kao prioritetno

PROMJENA VRIJEDNOSNOG OKVIRA • Sustavno ulaganje u svu djecu • Siromaštvo djece kao prioritetno socijalno pitanje • Polazište koncept dobrobiti, a ne preživljavanje • Rana ulaganja u djecu u riziku od siromaštva • Izlazak iz prigodničarski akcija • Participacija djece i mladih Svaka pametna država zna da je to prioritetno pitanje jer ono ima dugoročne posljedice. I ako danas uložiš u dijete, ako danas uložiš resurse u njegov razvoj, njegovo osnaživanje, osposobljavanje itd. , to će ti se u budućnosti višestruko vratiti. Ako to danas nisi napravio. . . te posljedice nećeš vidjeti sutra ili za 5 godina, ali za 15 -20 godina ćeš ih itekako osjetiti.

PROMJENA DJELOVANJA • Djelotvornije raspolaganje resursima (fond poravnanja; balansiranje financijskih transfera i drugih usluga;

PROMJENA DJELOVANJA • Djelotvornije raspolaganje resursima (fond poravnanja; balansiranje financijskih transfera i drugih usluga; odlučivanje o resursima kroz društveni dijalog; pristup utemeljen na podacima i činjenicama…. . ) • Osnaživanje škole kao središnje institucije za djecu • Vertikalna i horizontalna koordinacija usluga (zajedničko djelovanje državnih tijela, jedinica lokalne samouprave i udruga; centar za koordinaciju servisa; osiguravanje informacija korisnicima; informiranje i mobiliziranje građana) • Jačanje grupa i institucija za pritisak i zagovaranje • Osigurati posvećenost saborski zastupnika za pitanja socijalne politike i socijalne zaštite • Jačanje uloge akademskih institucija • Društveno odgovorno medijsko prikazivanje siromaštva A škola je definitivno najbolje mjesto, jer vi ne morate nikud ići, a da bi dobili informaciju. Kažem, u školi nitko nije stigmatiziran, dolaskom u školu svi su jednaki. Moć je i u svima nama koji osvještavamo, zagovaramo i tražimo…. . svi smo tu u nekakvom kapacitetu moći da, da tražimo od države da stavi u fokus siromaštvo djece.

Tko bi trebao preuzet vodstvo? Ključna odgovornost Vlade, društvena odgovornost mnogih… Država uvijek treba

Tko bi trebao preuzet vodstvo? Ključna odgovornost Vlade, društvena odgovornost mnogih… Država uvijek treba biti svjesna svoje odgovornosti i, ali da svatko od nas, kao što sam već rekla treba stvarati klimu u kojoj je, koju mi zahtijevamo i tražimo od države da isporuči ono za što je odgovorna, a to je osigurati primjerene uvjete života djeci i njihovim obiteljima…. Svi, ali neki više od ostalih. Svi smo mi pozvani zalagati se i boriti se za smanjenje siromaštva, od toga da mijenjamo svoj odnos prema radu, poslu, prema dobrima koje imamo, da štedimo, da pametnije koristimo ono što imamo, to su u najširem smislu zadaće svakog građanima Hrvatske. Hrabri političari …. prije svega treba puno političke volje i političke hrabrosti…. to politika može riješiti, ali da trebaju biti hrabri političari koji će se založiti za takvu promjenu.

Neka ključna pitanja za raspravu • Obrazovanje kao izlaz iz začaranog kruga siromaštva -

Neka ključna pitanja za raspravu • Obrazovanje kao izlaz iz začaranog kruga siromaštva - mit ili mogućnost u Hrvatskom društvu? • Ima li škola potencijala za uključivanjem i stvaranjem prilika za djecu koja žive u uvjetima siromaštva? • Kako nadvladati regionalne razlike i osigurati jednakost u pristupu socijalnim pravima (različitim programima pomoći, subvencija, dostupnosti usluga) u RH i jednakost šansi za djecu od najranije dobi? • Koja je očekivana uloga nacionalnih vlasti, a koja lokalnih, u politikama prevencije siromaštva djece? • Kako unaprijediti i učiniti poticajnijim okvir za razvoj socijalnih inovacija u ovom području? Koji su preduvjeti – zakonski, financijski, vrijednosni…? • Kako osnažiti “treću misiju”, odnosno društvena/građanska angažiranost akademske zajednice koja podrazumijeva djelovanje u široj društvenoj zajednici i utjecanje na oblikovanje javnih politika? • Kao osigurati da argumentirani „glas“ nezavisnih eksperata dođe do onih koji odlučuju? Studijski centar socijalnog rada Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu