Kako gradovi mogu financirati energetsku obnovu javnih objekata

Kako gradovi mogu financirati energetsku obnovu javnih objekata? Mr. sc. Snježana Sikirić rujan 2018.

SADRŽAJ PREZENTACIJE � ZAŠTO OVA TEMA? � STANJE JLS U REPUBLICI HRVATSKOJ � IZVORI FINANCIRANJA � STRATEŠKO PLANIRANJE � KAPITALNA ULAGANJA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA � KONKRETAN PRIMJER � ZAKLJUČNO

Zašto ova tema? � Snaga i fiskalna sposobnost JLS-a � Porezne reforme � Uvjeti javnih poziva � Netransparentnost institucija � Strateško planiranje na razini JLS � Imovinsko-pravni odnosi � Kadrovski kapaciteti � Analiza učinka do sada realiziranih projekata…

PROSJEČNA VELIČINA JLS (izvor podataka: Nacionalni zavodi za statistiku) DRŽAVA BROJ STANOVNIKA U 000 BROJ JLS PROSJEČNI BROJ STANOVNIKA PO JLS U 000 JLS MANJE OD 5. 000 STANOVNIKA UKUPNO GLAVNI GRAD PROSJEČNA NASELJENOST (ST/KM 2) HRVATSKA 4. 285 556 7, 7 71 % 18 % 97 SRBIJA 7. 749 170 45, 6 1% 21 % 395 SLOVENIJA 2. 063 212 9, 7 52 % 14 % 102 DANSKA 5. 699 103 55, 3 4% 35 % 133 IRSKA 4. 588 31 148 0% 28 % 65

RAZVIJENOST JLS U RH � � � Zakon o regionalnom razvoju RH (NN 147/14, 123/17) Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/17) Uredba o indeksu razvijenosti (NN 132/17) Indeks razvijenosti je pokazatelj koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti JLP(R)S i služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Utvrđuje se svake 3 godine (ranije svakih 5 godina). Pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Stopa nezaposlenosti Dohodak po stanovniku Proračunski prihodi po stanovniku Opće kretanje stanovništva Stopa obrazovanosti Indeks starenja Razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na osnovu INDEKSA RAZVIJENOSTI - razvrstavaju se u 8 skupina.

Jedinice prema indeksu razvijenosti SKUPINA POTPOMOGNUTA PODRUČJA PRIJE NOVE UREDBE PO NOVOJ UREDBI INDEKS PROMJENE 1. i 2. SKUPINA 1. do 4. = 264 JLS SKUPINA = 304 JLS 115 RAZVIJENA PODRUČJA 3. do 5. 5. do 8. SKUPINA= 292 SKUPINA= JLS 252 JLS 86

Porezne reforme � Česte i nedovoljno pripremljene s nejasnim ciljevima za poreznu reformu na razini jedinica lokalne samouprave što dovodi do povećanog stupnja fiskalne centralizacije � Najčešće na račun jedinica lokalne samoupraveukidanje poreza na na tvrtku, odustajanje od poreza na nekretnine, izmjene poreza na dohodak (uz pozitivan učinak kompenzacijskih mjera na slabije razvijene JLS i smanjenje prihoda većim gradovima, uz istovremeno povećanje prihoda županijama) � Predloženim smanjenjem stope poreza na nekretnine sa 4 % na 3 % dodatno smanjenje prihoda (preko 40 mil. kn), nejasan cilj � Negativan utjecaj na konkurentnost lokalnih jedinica i RH

Raspodjela poreza na dohodak po novom zakonu

Uvjeti javnih poziva EU projekata � Nepridržavanje indikativnog plana objave javnih poziva � Dugi rokovi evaluacije � Uvjeti od 100 % financiranja do 40 %, ovisno o programu � Kompleksnost prijave � Neujednačenost uvjeta za prijavu i provedbu � Problematika provedbe projekta � Održivost projekata…

ostalo � Nedovoljna educiranost kadrova koji rade na projektima � Vrednovanje rada službenika u JLS-ima koji rade na projektima � Praćenje rezultata prijavljenih projekata, ne samo u fazi provedba i 5 godina nakon, već kroz životni vijek projekta � U većini JLS ne postoji projektni pristup na razini JLS

STRATEŠKO PLANIRANJE UVEDENO STRATEŠKO PLANIRANJE I NA LOKALNOJ RAZINI (2012. ) „Plan razvojnih programa je dokument grada sastavljen za trogodišnje razdoblje, koji sadrži CILJEVE I PRIORITETE RAZVOJA GRADA povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna” – (planirano ukidanje)r)ategiju nedonosimo forme rad Strategiju ne donosimo forme radi, već kako bismo njezinom provedbom ostvarili razvojne ciljeve našega grada/općine

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH (NN 123/17) � Uređuje sustav strateškog planiranja, upravljanje javnim politikama, odnosno način pripreme, izrade, provedbe, izvješćivanja, praćenja provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja � Definira i strateško planiranje u JLS

Načela strateškog planiranja � Načelo točnosti i cjelovitosti � Načelo učinkovitosti u djelotvornosti � Načelo odgovornosti i usmjerenosti na rezultat � Načelo održivosti � Načelo partnerstva � Načelo transparentnosti

REZULTATI STRATEŠKOG PRORAČUNSKOG PLANIRANJA § Efikasnije upravljanje lokalnim financijama § Spremnost za prijavu i financiranje projekata sredstvima EU § Povećanje informiranosti građana o trošenju proračunskih sredstava § Sustav planiranja koji donosi željene rezultate

Što treba predvidjeti kod planiranja kapitalnih rashoda? � Potrebe stanovništva � Ekonomske uvjete � Buduće primitke i zahtjeve za rashodima � Procjenu troškova i koristi svakog potencijalnog ulaganja � Izvore sredstava kojim se omogućuje izvršenje planiranih kapitalnih projekata u skladu s prioritetima i javnim potrebama lokalnih jedinica vlasti

Prije pripreme projekta • Utvrđivanje problema, ciljeva i očekivanja • Postavljanje pravih pitanja (koliki su troškovi energije, kakva je sigurnost objekta, kakve i kolike su moguće uštede, koliki je povrat ulaganja…) • Koliko je vremena potrebno za pripremu projekta? • Imamo li kapacitete za pripremu projekta? 16

Kako odabrati projekte? � � � � � Zakonska obaveza – provođenje projekta je obavezno Rehabilitacija imovine – poboljšanje funkcioniranja infrastrukture i objekata Povećanje efikasnosti – povećanje rezultata/prihoda i/ili uštedu u operativnim rashodima proračunskih korisnika i/ili javnih poduzeća. Ostvarivanje prihoda – ostvarivanje dodatnih prihoda u proračunu Unaprjeđenje javnih usluga - povećanjem broja korisnika ili povećanje koristi od objekta i/ili javnih usluga Proširenje obuhvatnosti javnom uslugom - proširenja prostora na kome se pružaju javne usluge (npr. parkovi, rekreativni centri, vatrogasne stanice i drugi javni objekti) Ekonomski efekti za lokalnu zajednicu - promjena vrijednosti imovine, čime se povećavaju prihode od imovine, zaposlenost, primanja građana i / ili poslovni prihod, itd. Ekološki i socijalni efekti - unaprjeđenje kvaliteta života, posebno u pogledu utjecaja na životni okoliš i zdravlje ljudi. Rizik i neizvjesnost – imaju visoke rizike i neizvjesnosti; trebalo bi ih ocijeniti visini rizika Međusobni efekti projekata – utiče na troškove ili koristi drugog projekta; trebalo bi ih ocijeniti prema visini ovih efekte na druge

Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora � Europski fond za regionalni razvoj � OP Konkurentnost i kohezija 2014. -2020. � U okviru ovog Poziva povećana je alokacija s 380. 000, 00 kuna na 1. 110. 000, 00 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Najviši ukupni intenzitet iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a po pojedinačnom projektnom prijedlogu za financiranje aktivnosti u okviru ovog Poziva ovisi o projektnoj aktivnosti, indeksu razvijenosti jedinice područne (regionalne) samouprave i području na kojem se projekt provodi. � Prijave na javni poziv započete 04. rujna, poziv pribremeno obustavljen 06. rujna 2018.

Projekt cjelovite obnove škole u općini iz 1. skupine razvijenosti-kontinentalna Hrvatska Red. br. opis 1 Trošak energije prije obnove 2 Trošak energije nakon obnove 3 Godišnja ušteda 4 Vrijednost investicije 5 Povrat investicije Iznos s PDV-om Povrat investicije 398. 814 kn 52. 759 kn 346. 055 kn 5. 730. 717 16, 5 godina 19

Projekt cjelovite obnove škole Red. opis broj Iznos s PDVom 1 Trošak uštede energije prije obnove 398. 814 2 Trošak uštede energije prije obnove 52. 759. 3 Godišnja ušteda Ušteda 345. 055 Potrošnja smanjena 87 % 20

Struktura investicije Red. Br. opis Iznos s PDV-om Povrat investicije 1 Vrijednost investicije 5. 730. 717 2 Subvencija 3. 392. 500 3 Vlastita sredstva 2. 338. 217 4 Povrat vlastite komponente 6, 7 godina 21

Struktura investicije - sufinanciranje Red. br. opis Iznos s PDV-om stopa vlastita sufinanciranje sufinanciranja komponenta 1 Vrijednost investicije 5. 730. 717 2 prihvatljivi troškovi 5. 550. 000 3 neprihvatljivi troškovi 180. 717 2 projektna dokumentacija, upravljanje projektom, promidža i vidljivost 250. 000 3 energetska obnova 4 UKUPNO 5 povrat vlastite komponenete 0% 5. 300. 000 - 17, 00 212. 5 00, 00 180. 7 37. 5 85% 00, 00 60% 3. 180. 0 00, 00 2. 120. 00 0, 00 3. 392. 50 0, 00 2. 338. 21 7, 00 6, 7 godina

Izvori financiranja vlastite komponente � Opći prihodi (operativni višak) � Prihodi za posebne namjene (komunalna naknada) � Prihodi od prodaje nefinancijske imovine) � Pomoći (regionalni fond) � Primici od zaduživanja. 23

Opći prihodi: Operativni višak kao izvor financiranja Iznos sredstava koji je na raspolaganju nakon što se poslovnim prihodima podmire poslovni rashodi i izdaci za otplatu kredita. POSLOVNI PRIHODI POSLOVNI RASHODI (OSIM KAMATE NA ZADUŽENJE) =BRUTO OPERATIVNI REZULTAT OTPLATA DUGA = NETO OPERATIVNI REZULTAT (SREDSTVA RASPOLOŽIVA ZA NOVA ULAGANJA) 24

Komunalna naknada Zakon o komunalnom gospodarstvu: Stavak 2. članak 91 (NN 68/18) „komunalna naknada je prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture, a može se ne temelju odluke predstavničkog tijela JLS koristiti i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu JLS, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture. ” 25

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine („kapitalni prihodi” Zakon o proračunu: Članak 70. „sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i od naknade štete s osnova osiguranja koriste se za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja”. 26

Pomoći Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači. 27

ZADUŽIVANJE JLS se mogu dugoročno zadužiti samo za kapitalne investicije uz ograničenje: ukupna godišnja obveza može biti do najviše 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje umanjenih za pomoći i donacije, sufinanciranja građana za mjesnu samoupravu i prihoda ostvarenih na temelju dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Ograničenje se ne odnosi na: – gradove kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca tekuće godine, a nisu ga koristili u tekućoj godini – gradove na područjima posebne državne skrbi – gradove koji se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije – projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju �

ESIF KREDITI ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST- KAMATNE STOPE SKUPINA RAZVIJENOSTI KAMATNA STOPA I, III, IV 0, 10 % V i VI 0, 25 % VII i VIII 0, 50 %

Prijedlog za financiranje. Kontinentalna Hrvatska-I. skupina Red. Br. opis 1 Vlastita komponenta 2 prihvatljivi troškovi 3 Fond za sufinanciranje projekata na regionalnoj i lokalnoj razini -90 % prihvatljivih troškova 4 Vlastita sredstva (6, 9 %) 5 ESIF kamata (0, 10 %) 6 Povrat vlastite komponente Iznos s PDV-om Povrat investicije 2. 338. 217, 0 0 2. 157. 500, 0 0 0 1. 941. 750, 0 0 0 1, 1 godina 396. 467, 0 396, 0

Prijedlog za financiranje – Primorska Hrvatska VIII skupina Red. Br. opis Iznos s PDV-om Povrat investicije 1 Vlastita komponenta 3. 663. 217 2 prihvatljivi troškovi 3. 482. 500 3 Fond za sufinanciranje projekata na regionalnoj i lokalnoj razini -60 % prihvatljivih troškova 2. 089. 500 4 Vlastita sredstva (27, 5 %) 1. 573. 717 5 ESIF kamata (0, 50 %) 6 Povrat vlastite komponente 081 5 godina

Financiranje vlastite komponente � Godišnja ušteda 345. 055 kn � Povrat vlastite komponente 1, 1 godina (5 godina) � ESIF kredit 397. 000 (1. 600. 000) kuna na jednu godinu (pet godina) uz kamatnu stopu od 0, 1 % (0, 5 %) i što predstavlja povrat iz godišnje uštede (kamata 396 kn (20. 081 kn)) � Nema drugih bankarskih troškova

I zaključno: Pravila financiranja Izabrati kombinaciju proračunskih i ostalih izvora financiranja koja omogućuje postizanje najvećeg rezultata za uložena sredstva na osnovu karakteristika projekta koji se financira: ◦ Nisko profitabilne projekte trebalo bi financirati iz proračunskih sredstava – javnih sredstava (pod uvjetom da je izbrana najisplativija opcija za dati projekat) ◦ Profitabilni projekti mogu biti financirani iz kombiniranih izvora financiranja ili u potpunosti iz ostalih izvora financiranja (duga i privatnog kapitala)

Hvala na pažnji!